„Ovaj skup će predstaviti i druge uloge imama, osim onih prvobitnih, imamskih, prosvjetiteljski. Imami su morali da rade mnogo kompleksnije poslove. Naši ljudi su svojim povratkom morali da vrate sva prava, a imami su revitalizirali socijalni, kulturni život, merhametsku stranu našeg naroda. Dakle, uloga imama je bila višedimenzionalna. Bili su uz svoj narod“, kazao je efendija Redžić.

Pred Komisijom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini danas je posljednje kur'anske sure napamet proučila desetogodišnja Emel Maati, čime je stekla zvanje hafize Časnog Kur'ana i tako postala najmlađa hafiza u našoj zemlji.

„Ovi prilozi su u nastajanju, pa će se onima koji budu objavljeni dodavati novi. Kako se vidi iz literature, u pisanju se autor ne oslanja samo na islamsku ili muslimansku literaturu, već i na nemuslimanske izvore u kojima vidimo posvemašnju atraktivnost Kur’ana. Nadamo se da će ovi prilozi pomoći boljem razumijevanju Kur’ana“, kazala je Tahirović.

Kao prethodnica ramazanu, mjesec redžeb ukrašen je epitetom ‘mjesec zatišja’, kada se srca vjernička smiruju i s nepresušnog vrela Allahovih riječi, dovom napajaju, izbjegavajući svaki vid nemira.

„Zahvaljujem Vam se i lično i službeno. Želim Vam zahvaliti i na lijepim odnosima koje gajite i iskazujete prema ovdašnjoj Katoličkoj crkvi. Lično ću se snažno angažirati na približavanju među nama, shodno 'Povelji o ljudskom bratstvu' usvojenoj u Abu Dabiju. Svi trebaju biti aktivni u izgradnji mira. Posebno to trebaju činiti ljudi vjere i vjerski lideri“, kazao je on.

„Dobijena je građevinska dozvola i konačno svečanost polaganja kamena temeljca i početak radova na izgradnji Islamskog centra u Maljevcu je 1. maja. Pozivamo dobrotvore da pomognu izgradnju ove Božije kuće“, poručio je Muhić.

Kad smo klanjali podne namaz, zamolio sam prisutne džematlije da ostanu, ako ne žure, i da budu šahidi Šehadetu - primanju islama jednom mladom čovjeku iz Australije. Rado su ostali. A onda sam pozvao brata Sebastijana da priđe i sjede ispred mene. Rekao sam mu da su mu ovi ljudi svjedoci i na ovom i na budućem svijetu, a posebno na Danu velikog Suda.

„Ove godine imamo najveći broj stipendija u Sarajevu, njih 83, što je i povod zašto smo danas u Gazi Husrev-begovoj medresi. Nadamo se da će i druge stipendije biti dodijeljene bez problema u što skorijem roku“, kazao je muftija.

Nakon dugotrajnog procesa prikupljanja svih potrebnih dozvola, u junu 2022. godine, MIZ Trebinje, kao investitor, i firma Građevinar Fajić kao izvođač radova, potpisali su ugovor za obnovu džamije.
Obnova je počela je 1. jula 2022. godine i do danas su završeni radovi na vanjskom uređenju same džamije i djelomično u njenoj unutrašnjosti.

Ovaj uspjeh Medresa je ostvarila i zahvaljujući svojim učenicima. U prošloj školskoj godini su presudna bila takmičenja na kojima su učenici Behram-begove medrese osvojili 18 pojedinačnih mjesta (od 1. do 3. mjesta) na takmičenjima koje organizuje Pedagoški zavod TK-a.

Nastavni program bio je obiman i uključivao je ukupno 28 predmeta od kojih je desetak bilo vezano za izučavanje islama. Posebnost ove škole ogleda se u činjenici da je u ovoj medresi izučavan veliki broj jezika: arapski jezik sa književnošću, srpskohrvatskoslovenački jezik sa književnošću, turski, francuski, njemački i latinski jezik.

Danas u Nikšiću živi manja populacija pripadnika islamske vjeroispovjesti. S obzirom na aktivnosti prostor postojeće Hadži Ismailove džamije postao je skučen i neuslovan za sve potrebe muslimana Nikšića. Tako da se upravo zbog napretka muslimana u ovom dijelu CG, džamijski odbor uz dogovor sa vrhom Mešihata IZ u CG, uz kupovinu nekretnine uz postojeću džamiju, odlučili su da prošire kompleks Hadži Ismailove džamije i sagrade multifunkcionalni Islamski centar koji bi udovoljio populaciji muslimana koji žive u ovom gradu i okolici.

Dodjeli stipendija prisustvovali su dr. Ekrem Tucaković, voditelj Odjela za visoko obrazovanje u Upravi za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, i Edin-ef. Mezit, imam džemata Vestfold.

Reisul-ulema je ocijenio da „aktuelni trenutak nalaže mobilizaciju širokog fronta i uključivanje naših uglednika iz ovog vremena da se suzbiju negativne tendencije koje poprilično nalikuju onima iz 1941. godine i ciljano pokušavaju unijeti razdor i mržnju među naše stanovništvo“.

U prilogu je tekst s memorandumom Muslimanskog društva Velike Britanije u kome se navodi da je za Kurban-bajram u džamiji Woking u Engleskoj gostovao švedski imam dr. Abdullah Uno Kuller. On je tom prilikom naveo da muslimani nisu službeno priznati u Švedskoj, da privatno mogu biti muslimani ali da u javnom životu moraju ostati kao članovi švedske crkve.