Kada su 8. decembra 1991. šefovi Rusije, Bjelorusije i Ukrajine – Boris Jeljcin, Stanislav S. Šuškevič i Leonid Kravčuk – definitivno razmontirali Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika u mestu Viskuli u Bjeloveškoj šumi u Belorusiji, niko nije mogao ni slutiti da će tridesetak godina poslije krenuti nova drama upravo sa prostora bivših sovjetskih zemalja. Predsjednik Sovjetskog Saveza Mihail Sergejevič Gorbačov, koji je preživio državni udar 19.8.1991.,ali je iz njega izašao veoma oslabljen, pojavio se posljednji put na televiziji tokom Božića 25. decembra da bi saopćio kraj Sovjetskog Saveza. Sljedećeg dana spuštena je crvena komunistička zastava a zalepršala je današnja trobojka. U toj povijesnoj drami pratimo pokušaj stvaranja nove geopolitičke arhitekture svijeta koju provodi bez milosti „vladar“ ruske države Vladimir Putin. On je već tada imao jasan plan o obnovi stare slave koji je podrazumijevao gubitak nezavisnosti „povijesnih“ ruskih zemalja Ukrajine i Bjelurusije, a u planu su mu ostale Gruzija i Moldavije dok su centralnoazijske republike Kazahstan, Kirgistan, Turkemenistan, Tadžikistan, Uzbekistan – i tako već njegove marionete. Baltičke države – Litvanija, Latvija i Estonija – koje su sada ugrađene u zapadnoevropsku konstelaciju snaga, izazivaju kod Putinu osjećaj najveće nervoze i bijesa. U feljtonu Putinova geometrija – Obnova ili propast povijesne Rusije prof. dr. Adamir Jerković piše o agresiji Rusije na Ukrajinu. Autor govori o događajima bez presedana koji su potresli svijet i još uvijek nema naznaka o kraju ove postsovjetske drame. Feljton prati sve učesnice sukoba u Ukrajini, kako direktne tako i potencijalne. Ovo će, po svemu sudeći, biti dugotrajan rat. Ako je suditi prema Putinovom ludilu nije isključen ni nuklearni rat.

Putin svojoj „dvorskoj“ kamarili naređuje da počne čitati knjigu „Naši zadaci“ kao obavezno političko štivo. Mladima preporučuje izučavanje djela ovog filozofa fašističke provenijencije i antisemitu koji nije volio Jevreje, a ni katolike za koje veli „da među ruskim neprijateljima rimski katolici zauzimaju posebno mjesto“
U najkraćem Iljinovo filozofsko djelo slavi fašizam, nacionalsocijalizam i ruski bijeli monarhizam. On je poklonik ovog pokreta koji je u službi zaštite časti, domoljublja i žrtvovanja za svoju domovinu pri čemu disciplinu stavljaju na istaknuto mjesto. To je uslov za obnovu društva i za njegov preporod. Nešto o njemu može se saznati iz knjige Bijela ideja koju je priredio Dobrica Gajić. Dvadeset i jedan članak tretira društevno-političku problematiku nakon II svetskog rata a koja je u vezi sa Rusijom, dakle sa ruskom emigracijom i bijelim pokretom za koji je radio do kraja svog života. Vladimir Putin je bivši komunista (kagebeovac), koji je petokraku zamijenio krstom i u svakoj prilici se teatralno krsti, usvaja doktrinu ovog dokazanog antikomuniste. On svojoj „dvorskoj“ kamarili naređuje da počne čitati knjigu Naši zadaci, kao obavezno političko štivo, a i mladima se preporučuje izučavanje djela ovog filozofa fašističke provenijencije i antisemitu koji nije volio Jevreje, a ni katolike za koje veli „da među ruskim neprijateljima rimski katolici zauzimaju posebno mjesto“. Nakon Putinovog oduševljena cijela zemlja počinje sad da izučava Iljinovo djelo, koje postaje prijemčiva literatura i za članove Komunističke partije Rusije Genadija Zjuganova i liberalnih demokrata Vladimira Žirinovskog, dok se za indoktrinaciju brinu desničarski političar Aleksandar Dugin, koji se oslanja na njemačke naciste i zapadnoevropske fašiste. Promotor fašizma na ruski način je i Putinov savjetnik, inače Ukrajinac, Sergej Glazjev, zatim novinar Aleksandar Prohanov koji je drugog dana agresije, 26. februara, na svoj 84. rođendan, dao intervju uživo iz pilotske kabine dok nadlijeće Ukrajinu. On sanja rekonstrukciju sovjetske imperije i kaže: „Letim nad mračnom ukrajinskom zemljom kojom prolaze ruski tenkovi, koji ispravljaju monstruoznu ranu nanijetu ruskoj istoriji 1991. godine (raspad SSSR, prim. autora). Danas se ponovo vjenčavamo sa Ukrajinom.“ Spomenuti Glazjev se smatra zaslužnim za uspostavljanje Evroazijske unije Na Zapadu je zovu Putinovom unijom, koja je postavljena kao antiteza Evropskoj uniji i SAD-u. Uz Rusiju okupili su tu Bjelorusiju, Kazahstan, Armeniju, Kirgistan, a pregovore o članstvu je 2016. godine započela i Srbija. U ideji o Evroaziji Timothy Snyder vidi razlog što se Rusija protivi i proširenju NATO-a i još više EU dalje na Istok, a posebno na Ukrajinu, zbog čega je započela velika agresija. Cilj je zauzimanje tzv. Nove Rusije, kako se u doba carizma zvao ovaj prostor koji je osvojen od Osmanlija. Cilj je osvajanje cijele obale Crnog mora koji je u teritorijalnom vlasništvu Ukrajine. Otvoreno miješanje u ukrajinske stvari započelo je u februaru 2014. godine kada su vladine snage pucale po okupljenim demonstrantima na trgu Majdan u Kijevu. Hiljade demonstranata su protestirali zbog odustajanja predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča da potpiše već postignuti ugovor o pridruživanju Evropskoj uniji. Januković je bio prisiljen od strane Vladimira Putina da odustane od pridruživanja Ukrajine, koja je dotada očekivala mnogo na planu vladavine prava. Poslije tog masakra Viktor Janukovič je pobjegao iz zemlje. Pad Janukoviča je proizveo moblizaciju ruske vojske za invaziju koja je ubrzo uslijedila. Zauzeti su dijelovi ukrajinskog teritorija na istoku. Prije invazije ruske vojske na Krim visokorangirani državni službenici su dobili primjerak Iljinove knjige Naši zadaci, a ruski komandant koji je došao u inspekciju invazionih trupa u provincijama Donjeck i Luhansk je rekao da „kada bi se svijet spasio đavoljih tvorevina kakve su SAD, svijet bi lakše živio, što će se jednom i dogoditi“. Ko je pratio američke predsjedničke izbore mogao je vidjeti da Rusi žele da Trump bude nominovan za republikanskog predsjedničkog kandidata i da pobijedi demokratu Hillary Clinton. Ruska politika je kleptokratska, koju je preuzeo i sam Donald Trump. Vladimir Putin je počeo da se obilno služio lažima i konfuzijom čemu je pribjegavao i američki predsjednik Tramp. Postavlja se pitanje – ko je bio Ivan Iljin, čijom ideologijom se služi Vladimir Putin?

NASLOVNICA: *Mihail Nesterov, portret Ivana Iljina

(U sljedećem nastavku: Fašista ispod Putinovog šinjela)