Zvanični susreti, zahtjevi i rješenja u Crnoj Gori
1. Istorijski kontekst i tragedija u Šahovićima
Godine 1924. u Šahovićima (današnje Tomaševo) sprovedeno je planirano i namjerno etničko čišćenje nevinih civila, naših predaka, uz podršku tadašnjih lokalnih vlasti u periodu mira. Nakon ovih tragičnih događaja, preživjeli građani Crne Gore bili su prisiljeni da napuste svoja ognjišta zbog ugrožene bezbjednosti i nedostatka pravde.
Tokom ovog procesa prisilne migracije, mnogi su izgubili živote, a oni koji su emigrirali nikada se nisu mogli vratiti u svoju domovinu. Do danas, u vezi sa ovim događajima nije sprovedena nikakva istraga niti sudski postupak, što predstavlja kršenje principa vladavine prava.

2. Osnivanje Platforme žrtava prisilne migracije iz Crne Gore
Pod vođstvom Međunarodnog udruženja Balkan (Uluslararası Balkan Derneği), 2024. godine osnovana je Platforma žrtava prisilne migracije iz Crne Gore. Platformu čine 5 udruženja iz Turske, 4 advokata i akademici sa 3 univerziteta, uz podršku 2 advokata i akademika iz Njemačke. Naša misija je istraživanje i zaštita socijalnih, kulturnih i pravnih prava žrtava prisilne migracije na međunarodnom nivou.

3. Diplomatske inicijative i zvanični susreti
Aktivnosti u Turskoj: Delegacija Platforme je tri puta posjetila Ambasadu Crne Gore u Ankari, Parlament Turske i relevantne institucije, informišući ih o našim zahtjevima.
Zvanična posjeta Crnoj Gori (3 -8. februar 2026.): Delegacija je u Podgorici ostvarila ključne kontakte:
Skupština Crne Gore: U "Crvenoj sali" održan je prvi zvanični sastanak sa g-đom Nađom Laković (predsjednica Odbora za međunarodne odnose i iseljenike) i g-dinom Seidom Hadžićem (član Odbora).
Vlada i institucije: Održani su sastanci sa g-dinom Aldinom Muratovićem (pomoćnik ministra za dijasporu), predstavnicima Islamske zajednice u Crnoj Gori, g-dinom Mirsadom Rastoderom (potpredsjednik Bošnjačkog vijeća) i njihovom delegacijom.
Međunarodne organizacije: Obavljeni su razgovori sa predstavnicima IOM-a (UN agencija za migracije), HRA (Akcija za ljudska prava) i CEDEM-a.

4. Ključni zahtjevi i pojašnjenja
Delegacija je svim zvaničnicima dostavila sljedeće zahtjeve:
Zvanično priznanje: Da Skupština Crne Gore prizna tragediju u Šahovićima i izrazi zvanično žaljenje.
Otvaranje arhiva: Omogućavanje pristupa državnim arhivima radi dobijanja izvoda iz matičnih knjiga rođenih i dokaza o porijeklu za potomke žrtava.
Dvojno državljanstvo: Donošenje i primjena zakonskih regulativa koje bi žrtvama prisilne migracije omogućile pravo na dvojno državljanstvo.

Važne napomene:
Opseg: Zahtjev za državljanstvo odnosi se isključivo na žrtve prisilne migracije prije i nakon događaja u Šahovićima, a ne na iseljenike koji su otišli po osnovu opštih međudržavnih sporazuma.
EU integracije i vizni režim: Podržavamo put Crne Gore ka Evropskoj uniji. Međutim, uvođenje šengenskih viza ne smije postati prepreka za potomke žrtava koji žele posjetiti grobove svojih predaka i održati kulturnu vezu sa domovinom.
Društveni projekat: Predložen je projekat "Put od sjećanja do nade" (Od bola prošlosti do mira budućnosti) u cilju pomirenja i dijaloga.

5. Zaključak
Naša platforma daje prioritet dijalogu i iskrenim pokušajima pronalaženja rješenja prije pribjegavanja međunarodnim pravnim mehanizmima. Vjerujemo da će država Crna Gora konstruktivno pristupiti ovim zahtjevima i riješiti naša pitanja u skladu s vrijednostima Evropske unije i svojom posvećenošću multikulturalizmu.
Drugi krug zvaničnih razgovora planiran je za tri mjeseca u Podgorici kako bi se nastavilo s razmatranim pitanjima. Pažljivo pratimo proces.

S poštovanjem,
Hamza YAVUZ
Predsjednik Platforme žrtava prisilne migracije iz CG.

Adv. Mustafa Asim KAHYAOGLU
Pravni Koordinator
Platforme žrtava prisilne migracije iz CG.