Vijesti
Social media
DER STANDARD: MAX PRIMORAC ŠIRI NEUTEMELJENE TVRDNJE O 'ISLAMIZACIJI', ISKRIVLJUJU SLIKU BIH U WASHINGTONU
|
|
Autor: NAP
Objavljeno: 20. February 2026. 22:02:39
(Patria) - Američki politički savjetnik Max Primorac, povezan s konzervativnom Heritage Foundation i planom "Project 2025", širi neutemeljene tvrdnje o navodnoj islamizaciji Bosne i Hercegovine, upozorava Der Standard.
Ovaj austrijski list takve narative ocjenjuje kao politički motivisane i zasnovane na netačnim prikazima stvarnosti, prenosi N1.
Primorac je u tekstu objavljenom u Washington Timesu ustvrdio da Sarajevo postaje "sve ekstremnije", navodeći da žene sve češće nose marame i nikabe, te da džamije finansirane iz zaljevskih zemalja dominiraju gradom.
Međutim, Der Standard ističe da većina žena u Sarajevu ne nosi maramu, dok su žene koje nose nikab uglavnom turistkinje iz arapskih zemalja, a ne lokalno stanovništvo.
List podsjeća da su narativi o navodnoj "islamizaciji" Bosne i Hercegovine prisutni još od perioda prije rata 1992-1995., kada su korišteni za poticanje neprijateljstva prema muslimanima.
Dalje navodi da se Primorac, koji potiče iz Hercegovine, povezuje s političkim krugovima koji zagovaraju stvaranje trećeg entiteta s hrvatskom većinom, što kritičari vide kao prijetnju dodatne etničke podjele zemlje.
Potpredsjednik Rs Ćamil Duraković izjavio je da je tekst koji je objavio Primorac "politički motivisan" i da pokušava redefinirati karakter Bosne i Hercegovine kroz prizmu globalnog straha od političkog islama. Naglasio je da religijski simboli ne predstavljaju dokaz islamizacije, podsjećajući da su i pravoslavne i katoličke zajednice nakon rata ojačale svoje javno prisustvo.
"Primorac također netačno tvrdi da su Hrvati, koji čine oko 15 posto stanovništva, diskriminisani u Bosni i Hercegovini, iako su u nekim institucijama čak nadzastupljeni. Također navodi da su Hrvati jedina prozapadna grupa u zemlji.
Međutim, istraživanje iz 2023. pokazalo je da bosanski muslimani, odnosno Bošnjaci, imaju najveću podršku članstvu u NATO-u - 85 posto, dok Hrvati imaju oko 63 posto. Podrška članstvu u EU također je najviša među Bošnjacima", piše Der Standard.
Stručnjak za jugoistočnu Evropu Florian Bieber objašnjava da su demografske promjene u Sarajevu prije svega posljedica rata i prisilnih migracija, a ne religijske transformacije. Podsjeća da su mnogi Srbi napustili grad nakon rata pod političkim pritiskom vlastitih lidera.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Bošnjaci čine 77,4 posto stanovništva Sarajeva, ali grad i dalje ostaje multietnički.
Bieber također naglašava da je utjecaj islamskih zemalja u Bosni i Hercegovini nakon rata ostao ograničen. Ne postoji značajna šiitska zajednica, niti Iran ima snažan politički utjecaj u zemlji. Islamska zajednica u BiH, koja ima dugu institucionalnu tradiciju, nastoji očuvati svoju autonomiju i suprotstaviti se radikalnim interpretacijama religije.
Tvrdnje o "islamizaciji" često se povezuju s rastom turizma iz muslimanskih zemalja. Međutim, statistički podaci pokazuju da su turisti iz zaljevskih zemalja činili manje od deset posto od ukupno 1,3 miliona posjetilaca BiH u 2024. godini. Sarajevo istovremeno privlači veliki broj posjetilaca iz Evrope i drugih dijelova svijeta, posebno tokom Sarajevo Film Festivala.
Der Standard kritikuje širi trend u kojem se religijski identitet muslimana u BiH često predstavlja kao sigurnosna prijetnja, dok se nacionalizam povezan s drugim religijskim zajednicama rjeđe problematizira. Takav pristup, upozorava list, doprinosi iskrivljenom razumijevanju društvene stvarnosti zemlje.
"Uprkos ratnim traumama, tradicija suživota i međusobnog poštovanja u Sarajevu i dalje postoji. Stanovnici različitih vjera i dalje jedni drugima čestitaju vjerske praznike, što pokazuje da multireligijski karakter grada nije nestao, uprkos političkim narativima koji tvrde suprotno", zaključuje se u tekstu Der Standarda.
Ovaj austrijski list takve narative ocjenjuje kao politički motivisane i zasnovane na netačnim prikazima stvarnosti, prenosi N1.
Primorac je u tekstu objavljenom u Washington Timesu ustvrdio da Sarajevo postaje "sve ekstremnije", navodeći da žene sve češće nose marame i nikabe, te da džamije finansirane iz zaljevskih zemalja dominiraju gradom.
Međutim, Der Standard ističe da većina žena u Sarajevu ne nosi maramu, dok su žene koje nose nikab uglavnom turistkinje iz arapskih zemalja, a ne lokalno stanovništvo.
List podsjeća da su narativi o navodnoj "islamizaciji" Bosne i Hercegovine prisutni još od perioda prije rata 1992-1995., kada su korišteni za poticanje neprijateljstva prema muslimanima.
Dalje navodi da se Primorac, koji potiče iz Hercegovine, povezuje s političkim krugovima koji zagovaraju stvaranje trećeg entiteta s hrvatskom većinom, što kritičari vide kao prijetnju dodatne etničke podjele zemlje.
Potpredsjednik Rs Ćamil Duraković izjavio je da je tekst koji je objavio Primorac "politički motivisan" i da pokušava redefinirati karakter Bosne i Hercegovine kroz prizmu globalnog straha od političkog islama. Naglasio je da religijski simboli ne predstavljaju dokaz islamizacije, podsjećajući da su i pravoslavne i katoličke zajednice nakon rata ojačale svoje javno prisustvo.
"Primorac također netačno tvrdi da su Hrvati, koji čine oko 15 posto stanovništva, diskriminisani u Bosni i Hercegovini, iako su u nekim institucijama čak nadzastupljeni. Također navodi da su Hrvati jedina prozapadna grupa u zemlji.
Međutim, istraživanje iz 2023. pokazalo je da bosanski muslimani, odnosno Bošnjaci, imaju najveću podršku članstvu u NATO-u - 85 posto, dok Hrvati imaju oko 63 posto. Podrška članstvu u EU također je najviša među Bošnjacima", piše Der Standard.
Stručnjak za jugoistočnu Evropu Florian Bieber objašnjava da su demografske promjene u Sarajevu prije svega posljedica rata i prisilnih migracija, a ne religijske transformacije. Podsjeća da su mnogi Srbi napustili grad nakon rata pod političkim pritiskom vlastitih lidera.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Bošnjaci čine 77,4 posto stanovništva Sarajeva, ali grad i dalje ostaje multietnički.
Bieber također naglašava da je utjecaj islamskih zemalja u Bosni i Hercegovini nakon rata ostao ograničen. Ne postoji značajna šiitska zajednica, niti Iran ima snažan politički utjecaj u zemlji. Islamska zajednica u BiH, koja ima dugu institucionalnu tradiciju, nastoji očuvati svoju autonomiju i suprotstaviti se radikalnim interpretacijama religije.
Tvrdnje o "islamizaciji" često se povezuju s rastom turizma iz muslimanskih zemalja. Međutim, statistički podaci pokazuju da su turisti iz zaljevskih zemalja činili manje od deset posto od ukupno 1,3 miliona posjetilaca BiH u 2024. godini. Sarajevo istovremeno privlači veliki broj posjetilaca iz Evrope i drugih dijelova svijeta, posebno tokom Sarajevo Film Festivala.
Der Standard kritikuje širi trend u kojem se religijski identitet muslimana u BiH često predstavlja kao sigurnosna prijetnja, dok se nacionalizam povezan s drugim religijskim zajednicama rjeđe problematizira. Takav pristup, upozorava list, doprinosi iskrivljenom razumijevanju društvene stvarnosti zemlje.
"Uprkos ratnim traumama, tradicija suživota i međusobnog poštovanja u Sarajevu i dalje postoji. Stanovnici različitih vjera i dalje jedni drugima čestitaju vjerske praznike, što pokazuje da multireligijski karakter grada nije nestao, uprkos političkim narativima koji tvrde suprotno", zaključuje se u tekstu Der Standarda.
