Dok broj optužnica opada, a Tim za Srebrenicu ostaje bez novih imenovanja, iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine odlaze ili se premještaju tužioci s dugogodišnjim iskustvom na predmetima ratnih zločina. Na posljednjoj sjednici Kolegija ove državne pravosudne institucije o tim pitanjima nije bilo rasprave.

Sjednicu je glavni tužilac Milanko Kajganić sazvao nakon nekoliko mjeseci, a na dnevnom redu su bili dopis SIPA-e, rezultati rada Tužilaštva u 2025. i plan za 2026. godinu. O problemima u procesuiranju negiranja genocida, ratnih zločina, visoke korupcije i kriminala, kao ni krivičnim prijavama protiv Kajganića – nije bilo govora.

U prošloj godini Tužilaštvo je podiglo ukupno 11 optužnica protiv 25 osoba. To je za sedam optužnica manje u odnosu na 2024, kada je podignuto 17 optužnica protiv 45 osoba.

Otišlo 11 tužilaca
Izvori !Odgovora iz Tužilaštva BiH kažu da je smanjen broj optužnica rezultat nastojanja da se oslabi učinak procesuiranja ratnih zločina.

“Posebno se to radi na predmetima gdje su žrtve Bošnjaci. Otkako je Kajganić došao za glavnog tužioca, 11 tužilaca je napustilo Tužilaštvo. I to je glavni razlog i sporog procesuiranja i nedovoljnog broja optužnica”, kaže naš izvor.

Ibro Bulić, bivši tužilac Državnog tužilaštva koji je radio predmete za genocid u Srebrenici govorio je ranije za BIRN o problemima s kojima su se tužioci susretali – da optuženi izbjegavaju suđenja, bježe u Srbiju ili predmeti budu ustupljeni uz dokaze da se vode u susjednoj državi.

Iz Tužilaštva BiH za vrijeme Kajganićevog mandata su otišli tužioci: Dika Omerović, Ibro Bulić, Vesna Ilić, Sedin Idrizović, Vladimir Simović, Hajrudin Mujanović, Enisa Adrović, Senad Osmić, Mersudin Pružan, Goran Salihović, Emir Neradin. Svi oni su radili na procesuiranju ratnih zločina.

Odlazak tužilaca, kako saznajemo, u većini slučajeva došao je nakon što su iz Odsjeka za ratne zločine prebačeni u Odsjek za organizovani kriminal i korupciju.

Jedan od njih je Behaija Krnjić, koji je od 2005. radio u Odjelu za ratne zločine. Procesuirao je, među ostalima, Veselina Vlahovića Batka, koji je osuđen na 42 godine zatvora za ratni zločin počinjen 1992. godine u sarajevskim naseljima Grbavica, Vraca i Kovačići. Vodio je i veliki broj predmeta za ratne zločine u Foči.

Nasilno je raspoređen u Odsjek za trgovinu ljudima. Raspoređen je, kako navodi naš izvor, jer nije htio prenijeti predmete koji su dio sistemskog silovanja u Foči na entitetski nivo u RS. Imao je najduže iskustvo na predmetima ratnih zločina u Tužilaštvu.

Kako saznajemo, odbio je da predmete ratnog silovanja procesuira kao zločin protiv civilnog stanovništva već kao zločine protiv čovječnosti, kao što su ti predmeti procesuirani pred sudom u Haagu i ranije pred Sudom BiH.

Tužilac Ahmed Mešić je raspoređen u Odsjek za trgovinu ljudima. Od 2019. je radio na procesuiranju predmeta ratnih zločina sa područja Ključa, Sanskog Mosta, a ranije je u Tužilaštvu Srednjobosanskog kantona radio istu vrstu posla.

Enisa Adrović, tužiteljica s višegodišnjim iskustvom na procesuiranju predmeta ratnih zločina s područja Istočne i Sjeverne Bosne, prebačena je u Odsjek za privredu u okviru Posebnog odjela za organizovani kriminal i korupciju.

Tužiteljica Eldina Biuk je, po vlastitom zahtjevu, raspoređena u Odsjek za privredu, a na procesuiranju ratnih zločina radila je od 2014.

Tužilac Mersudin Pružan je od 2016. radio na ratnim zločinima s područja Zapadne i Istočne Bosne. Raspoređen je u Odsjek za privredu u mjesecima dok je završavao istragu i podizanje dvije optužnice na području Zvornika protiv 17 optuženih. U takvim okolnostima napustio je Državno tužilaštvo i imenovan je za sudiju Vrhovnog suda BiH.

Senad Ostojić je, iz istih razloga kao i Pružan, nakon premještaja, napustio Tužilaštvo. Hajrudin Mujanović je raspoređen u Odsjek za organizovani kriminal, pa je 2025. otišao u penziju.

Zanimljivo je i da od maja 2022. godine Kajganić nije nijednog tužioca rasporedio u Tim šest, koji procesuira predmete genocida u Srebrenici, dok u Odsjeku za ratne zločine nedostaje osam tužilaca.

Za vrijeme Kajganićevog mandata, u Tužilaštvo BiH došlo je troje tužilaca: Nedim Ćosić, Sanjin Kulenović i Sanita Imamović u aprilu 2023. i svi su imenovani u Odsjek za organizovani kriminal i korupciju. Ćosić je, nakon procesuiranja Milorada Dodika i uspjeha u procesuiranju govora mržnje i negiranja genocida, prebačen u Odsjek za ratne zločine, o čemu ćemo pisati u narednim danima.

Prijave protiv Kajganića
Tužilac Izet Odobašić uputio je ranije Stalnoj komisiji za efikasnost i kvalitet tužilaštava u VSTV-u informaciju kako je glavni državni tužilac Kajganić zabranio slanje optužnice za zločine u Sanskom Mostu i na Manjači na potvrđivanje Sudu BiH.

U informaciji je navedeno kako je Kajganić činio sve da spriječi podizanje optužnice protiv osumnjičenog Mileta Došenovića, svog nekadašnjeg nastavnika u srednjoj policijskoj školi i profesora na policijskoj akademiji te drugih osoba.

Kajganić je podnio UDT-u tužbu protiv Odobašića zbog, kako su naveli iz Tužilaštva, kršenja etičkog kodeksa i narušavanja ugleda institucije. I Odobašić je protiv Kajganića podnio disciplinsku i krivičnu prijavu. Još uvijek se čeka reakcija VSTV-a kao i disciplinskog tužioca.

Na posljednjoj sjednici Vijeća nije bilo rasprave o ovom slučaju.

Odobašić je zatražio izuzeće predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Sanina Bogunića iz svih postupanja u vezi s predmetom ratnih zločina u Sanskom Mostu, tvrdeći da njegove javne izjave i postupci ukazuju na pristrasnost i zaštitu glavnog tužioca Milanka Kajganića.

Do objave ovog teksta iz Tužilaštva BiH nismo dobili odgovor na upit.

Kajganić je, odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, u martu 2014. imenovan za tužioca u Tužilaštvu BiH, a od 2022. je glavni tužilac.

Piše: Lejla Memčić Herić, odgovor.ba