Teme
Esad Bećirević u mraku
BOŠNJAČKI POVRATNICI KOD FOČE BEZ STRUJE DUŽE OD TRI DECENIJE NAKON RATA
|
|
Autor: MINA
Objavljeno: 15. February 2026. 01:02:25
SARAJEVO, 14. FEBRUAR 2026. (MINA) - Bošnjački povratnici u četiri sela kod Foče duže od 30 godina nakon rata čekaju na uvođenje električne enrergije.
U međuvremenu se iselilo gotovo cjelokupno stanovništvo Poljica, Drača, Ratina i Banjina, jer bez struje nisu imali uvjete za život.
Esad Bećirević jedini je mještanin Poljica, koji u navedenim uvjetima živi od kada se vratio 2015. godine.
Zaspat će pored vatre uz umirujuće pocketanje drva, ali jutro već donosi brigu i nemir, jer žuri da otvori prozor i pogleda prema istoku.
Kišovito, oblačno ili maglovito vrijeme znači da solarni panel ispred njegove kuće neće moći proizvesti struju ni za punjenje akumulatora. A bez njega neće imati struje ni za najosnovnije potrebe.
– Imam struje za rasvjetu i za punjenje telefona, ali to zavisi od vremena. Ako je magla, ako je loše vrijeme, oblačno, onda se moraš bojati, ostade bez telefona, bez komunikacije. Onda je pitanje šta je sa njim, je li živ, nije li. Nije lahko. Početak je bio posebno težak, ja sam morao nositi akumulator da punim u Jeleču, gdje ima struje da napunim akumulator. Onda sam morao da se priviknem na svijeću – ispričao je Bećirević za BIR televiziju.
Godine su, kaže, prolazile, redala su se obećanja o eklektrifikaciji sela, ali struju nisu dobili.
– Aplicirali smo, tražili, molili. Ljudi nemaju ni osjećaja, niti imaju sluha. Imaju oči, ali ne vide, imaju uši, ali ne čuju. Obraćali smo se i Ministarstvu za izbjegla i raseljena lica. Ljudi nas sokolili i pričali da se vratimo. I mi se kao vratili svi na svoje, ali od tih obećanja ništa – kaže Esad.
U međuvremenu su, dodaje, svi mještani Poljica, osim njega, napustili selo, i ovdje dolaze samo ljeti.
Ista situacija je i sa tri susjedna sela. Sva ova mjesta su prije agresije na Bosnu i Hercegovinu imala struju. Nakon završetka rata su obnovljene 34 kuće.
U njima je živjelo desetak mještana, ali su u međuvremenu svi otišli upravo zbog izostanka elektrifikacije.
Ostale su samo prazne kuće sa solarnim panelima ispred koji stoje kao spomenici snova o održivom povratku.
U međuvremenu se iselilo gotovo cjelokupno stanovništvo Poljica, Drača, Ratina i Banjina, jer bez struje nisu imali uvjete za život.
Esad Bećirević jedini je mještanin Poljica, koji u navedenim uvjetima živi od kada se vratio 2015. godine.
Zaspat će pored vatre uz umirujuće pocketanje drva, ali jutro već donosi brigu i nemir, jer žuri da otvori prozor i pogleda prema istoku.
Kišovito, oblačno ili maglovito vrijeme znači da solarni panel ispred njegove kuće neće moći proizvesti struju ni za punjenje akumulatora. A bez njega neće imati struje ni za najosnovnije potrebe.
 Poljice kod Foče: Esad Bećirević |
– Imam struje za rasvjetu i za punjenje telefona, ali to zavisi od vremena. Ako je magla, ako je loše vrijeme, oblačno, onda se moraš bojati, ostade bez telefona, bez komunikacije. Onda je pitanje šta je sa njim, je li živ, nije li. Nije lahko. Početak je bio posebno težak, ja sam morao nositi akumulator da punim u Jeleču, gdje ima struje da napunim akumulator. Onda sam morao da se priviknem na svijeću – ispričao je Bećirević za BIR televiziju.
Godine su, kaže, prolazile, redala su se obećanja o eklektrifikaciji sela, ali struju nisu dobili.
– Aplicirali smo, tražili, molili. Ljudi nemaju ni osjećaja, niti imaju sluha. Imaju oči, ali ne vide, imaju uši, ali ne čuju. Obraćali smo se i Ministarstvu za izbjegla i raseljena lica. Ljudi nas sokolili i pričali da se vratimo. I mi se kao vratili svi na svoje, ali od tih obećanja ništa – kaže Esad.
 Dalekovod u mraku |
U međuvremenu su, dodaje, svi mještani Poljica, osim njega, napustili selo, i ovdje dolaze samo ljeti.
Ista situacija je i sa tri susjedna sela. Sva ova mjesta su prije agresije na Bosnu i Hercegovinu imala struju. Nakon završetka rata su obnovljene 34 kuće.
U njima je živjelo desetak mještana, ali su u međuvremenu svi otišli upravo zbog izostanka elektrifikacije.
Ostale su samo prazne kuće sa solarnim panelima ispred koji stoje kao spomenici snova o održivom povratku.
