(pomirenje fizike i kur'anskog pogleda)
Uvod
Sjena^[1] ظِلّ ili hlad je svakodnevna pojava koju sve stvoreno doživljava, bilo kao osvježenje u vrućem danu, bilo kao simbol smirenosti i zaštite. U fizici, sjena je definisana kao područje prostora u kojem je izvor svjetlosti djelomično ili potpuno blokiran. S druge strane, Kur'an o sjeni govori na poseban, višeslojan način – ne samo kao fizički fenomen, već kao znak (ajet) koji nosi duhovne i metafizičke poruke, pa čak i određenu energiju. U ovom radu pokušat ćemo pomiriti fizikalnu istinu o ظلsjeni s kur'anskim opisima i značenjima, ukazujući da se ne isključuju, već se međusobno dopunjuju.
‎
كَذَٰلِكَ يُبَيِّنُ ٱللَّهُ لَكُمۡ ءَايَٰتِهِۦ لَعَلَّكُمۡ تَهۡتَدُونَ
"Tako vam Allah razjašnjava ajete - znakove Svoje, da biste se bili upućeni." (Ali 'Imran, 103)

Riječ ''zill – ظل – sjena'' u Kur'anu Plemenitom spomenuta je 18 puta u različitim varijantama. Veliku važnost i značaj sjeni dali su svoj doprinos i sami umjetnici kroz cijelu povjest i sve civilizacije i kulture. U Kur'anu Kerimu se Džennet opisuje kao mjesto s trajnim hladom (npr. Er-R'ad, 35, En-Nisa', 57). Međutim, prema fizici hlad je odsustvo toplote i pitanje je, kako može postojati bez zvora energije? Dalje, termodinamički zakoni govore da svemir teži toplotnoj ravnoteži ("toplotnoj smrti"). U ovom radu cilj je istražiti da li je koncept vječnog hlada samo alegorija, metafora^[2] i da li postoji način da se pomiri s naukom?

Fizikalno objašnjenje sjene
U fizici, svjetlost se ponaša kao talas i čestica. Kada neki neprovidni predmet stane na put pravolinijskom širenju svjetlosti, nastaje sjena. Puna sjena (umbra) je dio u kojem svjetlost uopće ne dopire dok je polusjena (penumbra) dio gdje je svjetlost djelomično zaklonjena. Prema tome, sjena ne postoji kao supstanca. Ona je rezultat odsustva ili manjka svjetlosti, ne posjeduje vlastitu temperaturu, masu, energiju niti oblik te sve zavisi od izvora svjetlosti i objekta koji je zaklanja. Naučna ograničenja u shvatanju hlada postoje u zavisniosti od oblasti istraživanja. U klasičnoj fizci hlad je manjak toplotne energije, bez izvora energije (npr. Sunca) tj. zaključno slijeduje da bi se sve ohladilo do apsolutne nule. U kvantnoj fizici i teoriji svemira, ona je tamna energija iz nepoznatog izvora koji ubrzava širenje svemira te teza da postoje alternativni univerzumi gdje je moguće postojanje drugačijih, tamošnjih zakona fizike. Nauka se razvija i ono što danas zvuči nemoguće, sutra može biti i biti će dokazano. Jedan primjer kroz historiju otpor tadašnjeg naučnog pogleda i društva prema heliocentričnoj strukturi sunčeva sistema. Stoga, istraživanje fizike i prirodnih zakona su ograničeni na ovaj nama poznati i prihvatljivi svemir. Istovremeno, Kur'an nije udžbenik fizike te on daje znakove, ne tehničke detalje. Džennet je vječan, koji je Allah također stvorio i tamo u Džennetu vrijede tamošnja/drugačija pravila i zakonitosti.

Kur'anski pogled na الظل sjenu
Kur’an sjenu predstavlja kao aktivnu pojavu, kao nešto što je stvoreno s mudrošću i koje ima funkciju, poruku i svrhu. U suri El-Furkan, 45. i 46. ajetu, sjena se opisuje kao rasprostrta, postepeno povučena, suncem ukazana, a ne kao puka posljedica kretanja Sunca:

„Zar nisi vidio^[3] kako Gospodar tvoj sjenu izdužuje-rasprostire – a da hoće učinio bi je nepomičnom^[4] – a Mi Sunce učinismo da na nju ukazuje. Zatim je malo-pomalo^[5] Sebi povlačimo.“^[6] (El-Furkan, 45–46) ^[7]
U drugim ajetima, sjena čini sedždu, sadrži energiju i osvježenje, pa čak i štiti (El-Kehf, 17; En-Nisa, 57; El-Kasas, 24).

وَٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَعَمِلُواْ ٱلصَّٰلِحَٰتِ سَنُدۡخِلُهُمۡ جَنَّٰتٖ تَجۡرِي مِن تَحۡتِهَا ٱلۡأَنۡهَٰرُ خَٰلِدِينَ فِيهَآ أَبَدٗاۖ لَّهُمۡ فِيهَآ أَزۡوَٰجٞ مُّطَهَّرَةٞۖ وَنُدۡخِلُهُمۡ ظِلّٗا ظَلِيلًا
"A one koji vjeruju i rade dobra djela uvest ćemo ih u džennete (bašče) podno kojih teku rijeke, u kojima će vječno ostati. U njima će imati čiste parove supružnike, i uvest ćemo ih u hladovinu obilnu (debelu hladovinu)." (En-Nisa', 57)

Dalje sjena nije puko odsustvo sunca, već aktivno stvorena blagodat.^[8]
"Hladovina obilna" (En-Nisa' 57)

Sjena prema ajetima ne prolazi kroz promjene kao zemaljski hlad.
"Vječna hladovina" (Er-R'ad, 35)

Stoga se u Kur’anu za sjenu mogu prepoznati različita objašnjenja u zavisnosti od aspekta razmatranja. Metaforički aspekt gdje sjena predstavlja hlad koji pruža udobnost, bez stresa i vrućine. Aspekt energijskog balansa te mjesto sjene u Džennetu koji je sistem za sebe i ima sopstveni, alternativni izvor energije (ne sunce, već Allahova svjetlost). Te aspekt transcendentnosti gdje se usvaja predpostavka da Džennet postoji izvan naših fizikalnih zakona.

Mogućnosti pomirenja gdje su fizičko i duhovno u harmoniji
Sjena je kao fizički rezultat i stvorena je s namjerom. Kur’an ne negira da sjena nastaje zbog svjetlosti i njenih zakona. Naprotiv, kaže da je Sunce učinjeno da ukazuje na sjenu, što je potpuno usklađeno s fizikom. Kur’an ide dalje i kaže da taj zakon nije slučajan, nego je namjeran i osmišljen. Fizika opisuje kako sjena nastaje. Kur’an objašnjava zašto ona nastaje i šta znači. Naš svemir ima entropiju (nered raste) dok je Džennet vječno uređen bez raspadanja, tako da ni hlad ne nestaje. Sjena je kao znak (ajet) i Kur’anski opisi sjene su metaforički, duhovni i logički. Sjena je kao "relativna noć" i sa aspekta fizike ima smisla jer noć predstavlja gigantsku sjenu Zemlje. Vitalna energija hlada je prepoznata u medicini i poznato je da boravak u hladu smanjuje stres, regulira temperaturu i smiruje tijelo. Sedžda sjene je metaforički izraz koji ukazuje na potpunu pokornost svega stvorenog zakonima Allahovim, uključujući i prirodne fenomene poput sjene. Različiti termini u Kur’anu za sjenu su zill i fej’. Kur'an koristi različite riječi za različite oblike sjene i to Zill ظل (ujutro) to je sjena koja je stabilna, kao prirodni hlad te Fej’فيئ (popodne), odnosno sjena koja se brzo pomjera, kratkotrajna. To se podudara sa fizikalnim ponašanjem sjene jer se ujutro sjena izdužuje i sporo se mijenja, dok popodne biva kraća i brže se pomjera.

Primjeri usklađenosti
Kur'anski opis i podudaranje sa prethodno navedenim saznanjima fizike. Kretanje sjene zbog rotacije Zemlje, sva materija je „pokorna“ zakonima prirode (Allahovim zakonima), „Sjena koja se širi i povlači“ i „Sjena koja čini sedždu“ su slijedive i razumljive podudarnosti da Istinom koju je i rekao Allah Uzvišeni:

وَلِلَّهِۤ يَسۡجُدُۤ مَن فِي ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ طَوۡعٗا وَكَرۡهٗا وَظِلاَلُهُمْ بِٱلۡغُدُوِّ وَٱلۡأٓصَال
"Allahu sedždu čini sve što je na nebesima i na Zemlji, i to milom ili silom, a i sjene^[9] njihove ujutru i u predvečerja." (Er-R'ad, 15)

Zatim „Hlad koji liječi“, naučni podaci o hladu koji smanjuje stres i sprečava toplotni udar, „Sjena kao relativna noć“ koja nastaje kao posljedica sjene Zemlje u Sunčevom svjetlu podudara sa Istinom koju je Allah Uzvišeni rekao:

فَسَقَىٰ لَهُمَا ثُمَّ تَوَلَّىٰٓ إِلَى ٱلظِّلِّ فَقَالَ رَبِّ إِنِّي لِمَآ أَنزَلۡتَ إِلَيَّ مِنۡ خَيۡرٖ فَقِيرٞ
''Pa im on napoji (stoku), a potom se okrenu do sjene hlada^[10] i reče:"Gospodaru moj! Ma kakvo mi Ti dobro spustio, meni je, zbilja, ono potrebno! (El-Kasas, 24)

Treći ajet koji potvrđuje skladnosti sa zakonitostima fizike opisanih sa „Sjena trokraka“ tj. sena dimnjaka ili dima u tri smjera koja je neefikasna kao zaklon. Dok „Džennetski hlad“ predstavlja idealnu, vječnu klimu i zaštitu, simbol ugodnog postojanja, opisanih Riječima Allaha Uzvišenog:

( ٱنطَلِقُوٓاْ إِلَىٰ ظِلّٖ ذِي ثَلَٰثِ شُعَبٖ)
"Krenite do sjene^[11] trokrake, koja hlada ne ostavlja (ne pruža), niti zaklanja od plamena."^[12] (El-Murselat, 30. i 31)

Zaključak
Sjena po kur'anskoj definiciji je sofisticirana, izuzetno razvijena, racionalna supstanca, nepovezana sa suncem koja sadrži izuzetnu pozitivnu, vitalnu životnu i životinjski energiju s izuzetnim utjecajem na ljudski i životinjski svijet. Kur’anski ajeti o sjeni ne proturječe zakonima fizike i oni dopunjuju razumijevanje sjene na višem, metafizičkom i simboličkom nivou. Fizika nas uči kako svjetlost i materija proizvode sjenu, dok Kur’an pokazuje da je svaka sjena znak, poruka i dokaz o Allahovoj mudrosti u stvaranju. Stoga, umjesto da vidimo fiziku i vjeru kao suprotstavljene oblasti, možemo ih gledati kao dva pogleda na istu stvarnost gdje jedan mjeri pojave, drugi ih objašnjava, tumači i daje smisao. Kao što svjetlost omogućava sjenu, tako znanje i duhovnost zajedno omogućavaju potpunije razumijevanje stvarnosti. Nauka opisuje kako stvari funkcionišu u našem svijetu dok Plemeniti Kur'an govori o višoj stvarnosti koja može biti i/ili jeste izvan naših zakona. Istinu je rekao Uzvišeni Allah:

‎وَمَا يَسۡتَوِي ٱلۡأَعۡمَىٰ وَٱلۡبَصِيرُ ، وَلَا ٱلظُّلُماَتُ وَلَا ٱلنُّورُ ، وَلَا ٱلظِّلُّ وَلَا ٱلۡحَرُورُ
"I nisu isti (ne može se izjednačavati) slijepac i vidjelac (onaj koji vidi), a ni tmina i svjetlost, a ni sjena hlada^[13] i ni vrućina." (Fatir, 19.-21)
ٱللَّهُ خَٰلِقُ كُلِّ شَيۡءٖۖ وَهُوَ عَلَىٰ كُلِّ شَيۡءٖ وَكِيلٞ
"Allah je Stvoritelj svega, i On je svimu garant." (Ez-Zumer, 62)

Literatura:
Kur'an Plemeniti اَلْقُرْآنُ الْكَريِمُ

1. Muhammed 'Ali Tâha Durra, Tefsirul-Kur'ânil-Kerim – ve i'râbuhu ve bejânuhu, izdavač: dârul-hikma, Damask, 1988 /1409.

2. Mahmud bin Omer Ez-Zemahšerj, Esâsul-belâga, izdavač: dârul-fikr, Bejrut, 1979.

3. Prevodi značenja Kur'ana: Riza Karabeg, Besim Korkut, Enes Karić, Mustafa Mlivo, Esad Duraković, Nurko Karaman, Muhamed Mehanović

4. Safvet Halilović, Tefsir (komentar Kur'ana Časnoga), 4. tom, str. 240, Izdavač: Islamski pedagoški fakultet u Zenici, Zenica, 1445. / 2024.
5. Sejjid Kutb, Fi zilâlil-Kur'an, 5:2568, izdavač: dâruš-šuruk, Kairo, 1985 / 1405.
Teufik Muftić, Arapsko-srpskohrvatski rječnik, izdavač: Izvršni odbor Udruženja Ilmije u SRBiH, Sarajevo,1973.

FUSSNOTE
^1] Vidjeti značenja riječi ظِلٌّ: Tevfik Muftić, Rječnik arapsko-srpskohrvatski, II dio. 2133 strana, izdavač: Izvršni odbor Udruženja Ilmije u SRBiH, Sarajevo,1973.
^2] Među metaforama Zumahšerija: Proveli smo noć u sjeni noći. I taj i taj te je zasjenio: došao je, i ta stvar te je zasjenila. To je bilo u sjeni zime: na početku dolaska njenog. I hodao sam u sjeni ljeta, što znači ispod njega. U sjeni užarenog ljeta, obavijajući ga. Ovo je odjeća koja nema sjenu, što znači da nema rikanja. A lice mu je kao sjena kamena: crno. I hodao sam u svojoj sjeni, i nosio sam svoju sjenu, što znači da sam otišao. Rekao je: Vratila se da hoda u sjenama svojim i sunce se rastopilo na loncima njenim. On prati sjenu svog turbana i takmiči se sa sjenom svoje glave kada se šepuri. El-A'ša je rekao: ''Kada me crnkinja krivi, pratim sjenu njenu. Sablastan, lijen, trčao je, trčao.'' Tufail je rekao: ''Čestitali smo mu, ali mu nismo dali hranu.Otišao je, prateći sjenu raščupane glave.'' Mahmud bin Omer Ez-Zemahšerj, Esasul-belaga, izdavač: Darul-fikr, Bejrut, 1979. str. 403.

^3] Nismo li mi sagledali kreativne sposobnosti Gospodara našega i u kojem bivamo pozvani da Allahovo veličanstvo promatramo kroz nur svjetla i zill sjene u Njegovom stvaranju. Mi želimo prvo razumjeti značenje, kako se ono može primijeniti na materijalni svijet, prije negoli se pokušamo upustiti u duhovnu interpretaciju, koja nas, ako smo toga vrijedni, vodi do veličanstvenih obzorja činjenica relativne spoznaje, relativne moći i relatina dobra, jer sveukupna - apsolutna spoznaja, apsolutna moć i apsolutno dobro je samo kod Allaha Veličanstvenoga.
Struktura univerzuma, na način kako ga mi poznajemo, vodi tome da se sjena mijenja. Kad bi se taj poredak samo malo promijenio, sjena bi se, onakva kakvu mi poznajemo, promijenila. A kad bi Zemlja bila nepomična, sjena se ne bi izduživala, produljivala, ni rasprostirala, ni skraćivala. I brzina njenog kretanja utječe na brzinu, izduživanja, produljivanja, rasprostiranja i skraćivanja. (Sejjid Kutb, Fi zilalil-Kur'an, 5:2568, izdavač: daruš-šuruk, Kairo, 1985 / 1405.
^4] Svi materijalni predmeti i sami su sjene, a jedina istinska realnost je Allah, kojem se sve stvari vraćaju. Tako se sjene apsorbiraju u realnost koja postoji po sebi. Allah će je uništiti ili pustiti da nestane. Sve što nestaje vraća se Allahu, kao što je od Njega i poteklo. Fenomen sjene prema Mevdudiju ima dvojako značenje: 1. svjetlo i sjena dva su činioca od životnog značaja za sva bića na zemlji, koja su raspoređena s velikom mudrošću i ukazuju na Allahovu mudrost, moć i jedinstvo; oni ne bi nestali samo od sebe ili mogli biti izazvani slijepim mehanizmima; 2. u prenesenom smislu, može se čitiati između redaka, tj. Da se isto tako sjena bezvjerja i idolopoklonstva, koja se daleko proširila, skraćuje što se više penje sunce Pravog Puta. To, međutim, zahtjeva strpljenje, jer Allah ne uvodi nikakkve iznenadne promjene.
^5] Allah je Nur- Svjetlo. Sve stvari u stvaranju, bile one konkretne ili apstraktne, samo su sjene koje ovise o Njegovom Svjetlu. Sjene se stalno mjenjaju, tako se događa sa svim stvarima koje su stvorene, sa svim što vidimo ili želimo. (Jusuf Ali) Allah pušta da sjena nastane i nestane prema prirodnim zakonima, koje je On sam stvorio. (Muhammed Asad)
^6] Muhammed 'Ali Tâhâ Durra, Tefsirul-Kur'ânil-Kerim – ve i'râbuhu ve bejânuhu, izdavač: dârul-hikma, Damask, 1988 /1409, Deseti tom, str. 36-37. Kako je On proširio sjenu? On ju je produljio, tako da je obuhvatila većinu, jer je to produljena sjena bez sunca ili intenzivne tame, a to je najbolji uvjet, jer intenzivna tama odbija prirodu i sprječava vid, a sunčev sjaj osvjetljava atmosferu i zasljepljuje oko, i zbog toga je On opisao Džennet njome: "I proširena sjena." Da je htio, mogao je učiniti nepokretnom: što znači, uvijek fiksnom, ne nestajućom, niti oduzimajućom sunce. Ibn Abbas, neka je Allah zadovoljan njime, rekao je: On misli do Sudnjeg dana. Rečeno je: Značenje je: "Da je htio, mogao je spriječiti sunce da izađe", što znači, ali On to nije htio. Zatim smo učinili sunce dokazom za to: što znači, učinili smo da sjena klonira sunce kada je došlo, što ukazuje na to da je sjena stvar, jer se stvari poznaju po svojim suprotnostima. Da nije sunca, sjena se ne bi poznala, a da nije svjetla, tama se ne bi poznala, a stvari se poznaju po svojim suprotnostima. Dokaz ovdje je fa'il sa značenjem činioca, i rečeno je: sa značenjem pasivnog participa poput fitilja i da'ina, što znači: Vodili smo sunce do sjene dok je nije odnijelo i uklonilo. Dokaz je ženskog roda jer ima značenje imenice, kao što se kaže: sunce je dokaz, a sunce je istina. Ne zaboravite da se ovaj ajet prebacuje iz trećeg u prvo lice. Dahhak i Katada rekli su: ''Skriveno, što znači da sunce zalazi i sjena se skuplja skriveno, kad god se dio njega skupi, dio tame se postavlja na njegovo mjesto i ne nestaje odjednom.'' Ne zaboravite mudrost koja proizlazi iz proširenja sjene i njenog skupljanja pomoću sunca, što znači njegov izlazak i zalazak, koji čeka interese svemira i sticanja bezbrojnih koristi za stvaranje putem njega.
Istinu je rekao Allah Uzvišeni: Mi smo ih skupili je jasna zavisna metafora, u kojoj je spomenuta riječ poređenja, koja je udaljenost i labavost hodanja, i to je razlika između stvari.
^7] Milosna milina, u hladu Jasmina
Blagodati Božije zadovoljna uživa;
U Džennetu objašnjenje potrebno joj nije
Baš sad u nauci Sveznajući Najpreči je.
Sjena i sunce nesrazmjerna ugodnost
Jednog biva nema a drugoga sposobnost.
Promjeniti fokus nauku je sada
Ako želi dalje civilizacija da vlada.
Pojave tumačit uspjela je vješto
Za sigurno vodstvo potrebno je nešto.
Islam te je uzdigao, čovječanstvu otvorio
Vrijeme je da vratiš Onom ko te i stvorio.

Zahvaljujemo se dr. Mesudu Ramiću koji nam je poslao svoj osvrt na ovu temu, jer mu se otvorilo Allahovo nadahnuće da to napiše, nakon iznenadne smrti njegove supruge Jasmine majke Omera i Alija.
Sve služi Allahu i doziva Ga milom ili silom. Padanje ničice krajnji je simbol za dostojanstvenu pokornost, poniznost i samo Gospodaru svih svjetova. Kao i sva bića, tako su i njihove sjene pokorne samo Allahu, jer sjene slijede tijela svoja. Oni se svi pokoravaju Njegovoj volji, kako vjernici tako i krivovjernici. (Kutb) Ujutro i prevečerja sjene su najduže i najupadljivije. (Darjabadi) N/p: Na ovom bi mjestu čitalac orginalnog kur'anskog jasnog teksta trebao učiniti zahvalnu sedždu - ničice pasti na zemlju.
^8] Više poštovanja ulije u ljude jači dojam koja ostavlja energiju unutarnjeg stava i iskrena pamet srca da se nekom izađe u susret, a potom se Musa povukao tjelesno u sjenu stabla da bi se odmorio i prikupio novu energiju.
^9] Trostruki stup dima u alegoriji se može objasniti crnom mrljom koju su na svoj život bacili poricatelji i prekrivači istine putem zloupotrebe svojih sposobnosti, tako što su ljubav preokrenuli u mržnju, razum u nerazumnost i praznovjerje, a duhovnu spoznaju u zemaljsku pohlepu. (Jusuf Ali) Trostruka sjena smrti, proživljenja mrtvih i Allahovog suda polaganje računa, koji bacaju tri tamne sjene na pamet – srca zločinaca – nepravednika – zulumćara. (Muhammed Asad)
^10] Vidjeti: Safvet Halilović, Tefsir (komentar Kur'ana Časnoga), 4. tom, str. 240, Izdavač: Islamski pedagoški fakultet u Zenici, Zenica, 1445. / 2024. ''Idite ka sjeni nastaloj od džehennemskog dima, iz kojeg se izvijaju tri sloja! Usljed velike vrućine, ta sjena neće davati nikakva hlada niti će štititi od plamena.''
^11] Vjera i povjerenje je sjenka koja hladi i osvježava u kojoj se odmara i tijelo i razum i psiha, tj. duša, koja je preventiva od svih sumnji i štiti nas od svih pojedinačnih i društvenih zabluda. Krivovjerovanje je vrućina koja isušuje pamet u razum srca.