U posljednjih nekoliko godina svjedočimo ponovnom pokušaju „akademske“ manipulacije identitetom Bošnjaka. Pojedini domaći profesori, aktivisti, pseudonaučnici i politički akteri uporno guraju ideju da je termin Bošnjak „nacionalistički“, „etnički uzak“, „umjetan“ i da ga treba zamijeniti riječju *Bosanac* – navodno „širim“, „građanskim“ i „neutralnim“ izrazom. I tako se stvara najveća zamjena teza u savremenoj političkoj raspravi u Bosni: da Bošnjak nema nikakve veze s Bosnom, a da je „Bosanac“ istorijski naziv naroda.

Problem? Nijedna od tih tvrdnji nije tačna. A još je zanimljivije da narodi širom Evrope, pa i svijeta, imaju imena koja NEMAJU veze sa imenom države – ali niko njih zbog toga ne pokušava izbrisati ili zamijeniti.

1. Šta je uopšte „Bosanac“?
Riječ Bosanac je, kroz istoriju, označavala geografsko porijeklo, ali nikada poseban narod. To je isto kao Bavarski i Njemac, Andaluzijanac i Španac, Sicilijanac i Italijan. Bosanac je regionalni termin, stanovnik teritorije Bosne, bez obzira na vjeru, etničku pripadnost ili rodno mjesto. Tako je bilo stoljećima. Tako je i danas.

Oni koji danas nameću Bosanca kao „nacionalno ime“ pokušavaju izbrisati činjenicu da je narod Bošnjaka postojao stoljećima – pod oblikom Bošnjani, Bosniaci, Busignani, Bosnenses – mnogo prije modernog nacionalizma.

2. Zašto Bošnjak, a ne Bosanac?
Bošnjak je etnonim, ime naroda. On se razvijao iz srednjovjekovnog naziva Bošnjani i od 15. vijeka postao označitelj većinskog naroda u Bosni. Bošnjak kao moderan nacionalni termin vraćen je 1993. – ali to nije „novo ime“, nego povratak tradicionalnom imenu koje je postojalo stotinama godina.

Dakle: Bošnjak ima direktnu, neprekinutu, istorijsku vezu s Bosnom – za razliku od Bosanca, koji ima samo teritorijalnu.

3. Ko sve u svijetu nema ime naroda isto kao ime države?
Ogroman broj naroda – dakle ogromna većina – nema ime koje potiče iz naziva njihove države. Evo samo nekoliko primjera:

- Austrija → narod: Austrijanci (drugačije ime od države)
- Grčka → narod: Heleni
- Mađarska → narod: Mađari
- Njemačka → narod: Nijemci
- Finska → narod: Finci (država se na finskom zove Suomi)
- Egipat → narod: Egipćani (arapski: Masri / državu zovu Misr)
- Japan → narod: Japanci (država Nippon)
- Albanija → narod: Albanci (na svom jeziku: Shqiptarët, a država Shqipëria)
- Srbija → narod: Srbi (drugačiji korijen)
- Hrvatska → narod: Hrvati (drugačiji korijen)

I niko se ne sablažnjava zato što je ime naroda različito od imena države.

Zašto je onda samo kod Bošnjaka problem ako ime naroda nije isto kao ime države?

4. Bosanske „akademske“ manipulacije
Kada domaći „stručnjaci“ tvrde da Bošnjak „nema veze s Bosnom“, a da je Bosanac „pravo nacionalno ime“, oni rade nešto vrlo prozirno:

- pokušavaju izbrisati etnički identitet većinskog naroda
- pokušavaju stvoriti „neutralnu“ kategoriju koja bi izjednačila potlačene i agresore
- pokušavaju delegitimirati historijski kontinuitet Bošnjaka
- pripremaju teren za političke projekte u kojima se gubi specifičnost bošnjačkog identiteta

To je stara matrica: ako ukineš ime naroda, ukidaš i sve što ide s tim – kulturni kontinuitet, jezik, pravo na političko predstavljanje, historijsku posebnost i identitet.

5. Zašto je to problematično?
Zato što Bosanac nije narod. Niti je ikada bio. Niti postoje „Bosanac“ i „Bosanka“ u popisima naroda u prošlosti. Niti postoji bosanski jezik „Bosansaca“. Niti postoji kultura „Bosanaca“.

Postojali su i postoje:
- Bošnjaci
- bosanski Srbi
- bosanski Hrvati
- Jevreji Bosnje
- Romi i drugi

I tu je razlika: etničko i regionalno nikada nisu bili isto.

Ako ukineš etničko i ostaviš samo regionalno – činiš ono što agresori nisu uspjeli u ratu.

6. Suština: o kakvoj prevari govorimo?
Prevara je kada ti neko kaže da:

- Bosanac znači narod
- Bošnjak nema veze s Bosnom
- Bošnjak je politički projekt
- da svi treba da budemo „samo Bosanci“

To nije nauka. To je propaganda.

Zamislite da neko kaže Grcima: od danas se ne zovete Heleni, nego „Mediteranci“.
Ili Mađarima: ne zovete se Mađari nego „Panonci“.
Ili Srbima: ne zovete se Srbi nego „Dunavci“.
Hrvati da se zovu „Dalmatinci“ ili „Slaveni Jadrana“.
Albanci da se zovu „Balkanci“.

Nigdje to ne bi prošlo. Zašto bi prošlo u Bosni?

7. Zaključak – kome smeta ime Bošnjak?
Smeta samo onima koji žele Bosnu bez bošnjačkog naroda.
Smeta onima koji žele historiju bez kontinuiteta.
Smeta onima koji žele da se u ime „građanskog“ utopi sve što je specifično bosansko-muslimansko, bošnjačko, srednjovjekovno i autohtono.

Bosanac je identitet svih građana Bosne i Hercegovine – i tako treba ostati.
Bošnjak je narod – i tako mora ostati.

Zamjena jednog drugim nije progres. To je brisanje.
A brisanje identiteta uvijek služi nečijoj hegemoniji.

I zato je dužnost svakoga ko drži do Bosne da brani pravo naroda da se zove svojim historijskim imenom. Ne tuđim, ne nametnutim, ne laboratorijskim.

Jer narodi koji odustanu od svog imena – odustali su i od sebe.