Osnovni argument: Put Crne Gore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji neće se mjeriti samo ekonomskim pokazateljima ili tehnokratskim zakonodavnim promjenama, već prvenstveno iskrenim suočavanjem s najmračnijim poglavljima njene nacionalne historije, poput masakra/genocida u Šahovićima 1924. godine, i zvaničnim prihvatanjem istine. Ovo suočavanje je konkretan i neophodan zahtjev političkih kriterija EU i univerzalnih normi ljudskih prava.

I. Kopenhaški kriteriji i historijska pravda: Suština političkih kriterija
Evropska unija predlaže Kopenhaške političke kriterije kao preduslov za članstvo. Ovi kriteriji obuhvataju ne samo trenutne mehanizme upravljanja državom, već i stav države prema njenoj prošlosti i njenim odgovornostima.

Kriterij EU: Neophodnost u kontekstu slučaja Šahovići
Vladavina prava: Pravno priznati zločin koji je država organizirala 1924. godine, prekinuti ciklus nekažnjivosti i obeštetiti žrtve za njihova društvena i zakonska prava i slobode.


Ljudska prava i prava manjina: Bezuvjetno osuditi zločine počinjene protiv nacionalnih identiteta; garantirati temeljna prava manjina na postojanje i sigurnost.

Politički dijalog i pomirenje: Temelj regionalne stabilnosti je domaće društveno pomirenje. Prikrivanje masakra/genocida u Šahovićima postavlja temelje za buduće društvene tenzije i nestabilnost.

Naglasak: Poricanje planiranog zločina etničkog čišćenja počinjenog u ime države predstavlja neuspjeh države koja upravlja teritorijom na kojoj je zločin počinjen da ispuni svoje dužnosti i odgovornosti; to je pasivno kršenje vladavine prava. Evropska unija ne može prihvatiti kao punopravnu članicu državu koja je "žrtva šutnje i poriče činjenice".

II. Zanemarivanje pred međunarodnim pravom i univerzalnim vrijednostima
Masakr/genocid u Šahovićima 1924. godine bio je sistematski i planirani čin, izveden uz podršku države, koji se može okarakterizirati kao genocid ili zločin protiv čovječnosti prema međunarodnom pravu. Usklađenost Crne Gore s EU zavisi od stepena u kojem se ona usklađuje s ovim univerzalnim vrijednostima:

• Međunarodna odgovornost: Crna Gora je obavezana međunarodnim sporazumima koje je potpisala. Neuspjeh u zvaničnom priznavanju prošlih teških kršenja i činjenica znači odgađanje njene moralne i pravne odgovornosti prema međunarodnom pravu.

• Kolektivna sramota i naslijeđe: "Zločin nije ostao nekažnjen zato što je bio nevidljiv, već zato što su ga naslijedili oni koji su mogli spriječiti kaznu." Činjenica da potomci počinilaca zauzimaju istaknute položaje, a žrtve ostaju bez spomen-obilježja, nedostatak pravičnog postupka i nepoštivanje socijalnih i zakonskih prava žrtava koje su bile prisiljene migrirati radi svojih života, imovine i sigurnosti nakon masakra/genocida u Šahovićima pokazuju da se zločin nasljeđuje kao privilegija. To je u suprotnosti s principom odgovornosti koji traži EU.


III. Izgradnja održivog mira i suživota
Pravi i održivi mir moguć je ne samo prestankom sukoba, već i pravednim temeljem sjećanja.

• Garancija suživota: Najmoćniji način da država pokaže svoju jednakost prema svim svojim građanima jeste da prihvati patnju svih zajednica koje su u prošlosti pretrpjele nepravdu. Masakr/genocid u Šahovićima ostaje matrica odnosa prema Bosancima; održivi suživot ne može se izgraditi bez narušavanja ove matrice.

• Moć spomenika: Podizanje spomenika nije samo komemoracija mrtvih, već i izjava moralnog stava države. Spomenik je deklaracija da "Nikada nećemo dozvoliti nepravdu ovdje". Odsustvo spomenika potvrđuje političku trajnost dominantne sile i poricanja.

ZAKLJUČAK: Poziv na pravnu akciju i političku zrelost EU
Članstvo Crne Gore u EU zavisi od zvaničnog priznanja i izvinjenja za genocid u Šahovićima i prisilno raseljavanje, implementacije potrebnih zakonskih propisa i pune transparentnosti historijskih arhiva. Ovi koraci su najkonkretniji pokazatelji naše posvećenosti ljudskim pravima, univerzalnim vrijednostima i principima vladavine prava.

Ukoliko se ove pravne i moralne odgovornosti ne ispune:
Sve dok država Crna Gora ostaje u sjeni zločina protiv čovječnosti počinjenih na njenoj teritoriji, ostat će daleko od principa transparentnosti, odgovornosti i socijalnog mira koji se zahtijevaju od moderne evropske države i neće moći napredovati ka punopravnom članstvu. Ćutanje je nespojivo sa tvrdnjom da se pripada evropskoj porodici.

Nadamo se da će država Crna Gora što prije prihvatiti činjenice o masakru/genocidu u Šahovićima, ispuniti svoje dužnosti i odgovornosti, izgraditi održivi stvarni mir za crnogorski narod, donijeti i slijediti zakonske propise za socijalna i zakonska prava žrtava prisilnih migranata iz Crne Gore i postati punopravna članica Evropske unije sa svojim uzornim i časnim stavom o ljudskim pravima.