Vijesti
BOSNA I HERCEGOVINA 2025: NASTAVAK DODIKOVE SECESIJE I STVARANJE „JUŽNE OSETIJE“ OD REPUBLIKE SRPSKE
|
|
Autor: IFIMES
Objavljeno: 21. October 2025. 15:10:37
Donedavni predsjednik Republike Srpske, entiteta u Bosni i Hercegovini, Milorad Dodik (SNSD), intenzivno provodi lobističke[2] aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama, s ciljem pridobivanja podrške određenih političkih i lobističkih struktura povezanih s Trumpovom administracijom, u funkciji realizacije dugoročnog plana secesije Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.
Prema saznanjima IFIMES-a, Dodikova strategija osmišljena je kao višefazni proces, koji ima za cilj stvaranje tzv. „Južne Osetije“ na Balkanu – kvazi-državnog entiteta pod direktnim ili indirektnim utjecajem Rusije, uključujući politički, obavještajni i, potencijalno, vojni aspekt. U završnoj fazi ovog plana predviđa se uspostava ruskih vojnih baza na teritoriji Republike Srpske. Takav razvoj događaja imao bi dalekosežne posljedice po regionalnu stabilnost, dodatno komplicirajući osjetljive odnose unutar Bosne i Hercegovine, ali i ozbiljno ugrožavajući sigurnosne interese Sjedinjenih Američkih Država i EU u jugoistočnoj Evropi.
IFIMES-ovi stručnjaci ocjenjuje, da ove aktivnosti predstavljaju ozbiljnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a i NATO saveza. U tom kontekstu, međunarodna zajednica, posebno transatlantski partneri, trebali bi razmotriti hitan i koordiniran odgovor u cilju prevencije destabilizacije regiona, uključujući diplomatske pritiske, pojačano vojno i obavještajno prisustvo i sankcijske mehanizme.
Korupcijski i pravni rizici u Dodikovom lobiranju
Lobiranje Milorada Dodika u SAD-u nije ograničeno samo na politički utjecaj. IFIMES upozorava na potencijalne korupcijske rizike koji prate ove aktivnosti. Radi se o sumnjivim finansijskim transakcijama, angažmanu posrednika povezanih s interesnim grupama koje su predmet prethodnih istraga američkih vlasti, te mogućim pokušajima prikrivenog utjecaja na američku administraciju. Takve aktivnosti mogu otvoriti nove istrage u Washingtonu, uključujući sumnje na kršenje međunarodnih sankcija i nezakonite oblike političkog lobiranja.
U svjetlu navedenih okolnosti, IFIMES preporučuje kontinuirano praćenje razvoja događaja, izradu procjena rizika za transatlantske sigurnosne interese te informiranje relevantnih međunarodnih institucija kako bi se pravovremeno reagiralo na potencijalno destabilizirajuće scenarije u jugoistočnoj Evropi.
Provjera imovine i integriteta članova VSTV-a – između formalnosti i stvarne odgovornosti
Sistem provjere imovine i integriteta članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine ostaje jedno od centralnih pitanja koje izaziva pažnju domaće i međunarodne javnosti. Ova institucija, kao ključni stub pravosudnog sistema, ima presudnu ulogu u osiguranju kredibiliteta, nezavisnosti i profesionalnog integriteta pravosuđa. Međutim, trenutna implementacija sistema provjere pokazuje ozbiljne nedostatke, koji ugrožavaju povjerenje građana i međunarodnih partnera.
Neophodnost jedinstvenih i dosljednih standarda
IFIMES naglašava da članovi VSTV-a moraju biti podvrgnuti istim standardima provjere imovine i integriteta kao sudije i tužioci. Evropska unija, kroz svoje izvještaje i preporuke, jasno ističe da privilegije ili izuzeci unutar pravosudnog sistema ozbiljno ugrožavaju princip jednakosti i odgovornosti.
Sistem provjere imovine mora biti operativan i nezavisan, a ne formalna procedura. Odjel za provjeru imovine treba imati adekvatne kadrovske, tehničke i institucionalne kapacitete, uključujući pristup svim relevantnim evidencijama i bazama podataka. Samo redovne, sveobuhvatne i dosljedno sankcionirane provjere mogu garantirati stvarnu odgovornost i očuvati profesionalni integritet članova VSTV-a.
Transparentnost i pravo javnosti
IFIMES naglašava da je transparentnost ključna za povjerenje javnosti. Javno objavljivanje izjava o imovini i izvještaja o provjerama mora biti zakonski obavezno i ne smije zavisiti od saglasnosti pojedinaca. Zaštita privatnosti i sigurnosti ličnih podataka mora postojati, ali se ne smije zloupotrebljavati kako bi se izbjegla odgovornost ili prikrila netransparentnost. Balansiranje između privatnosti i prava javnosti na uvid u imovinske podatke predstavlja osnovu jačanja povjerenja građana u institucije i vladavinu prava.
Slabosti u implementaciji i politički pritisci
Praktična primjena sistema provjere imovine otkriva značajne slabosti. Zakonske izmjene nakon konsultacija s Venecijanskom komisijom oslabilo je efikasnost sistema, posebno u dijelu pristupa dodatnim informacijama i angažmana eksternih stručnjaka. Nedostatak javno dostupnih podataka o provjerenim izjavama i sankcijama dodatno kompromitira vjerodostojnost procesa, stvarajući percepciju selektivne primjene i političkog utjecaja.
IFIMES posebno upozorava na prisutne političke pritiske koji se prikrivaju kao „unutrašnja regulacija“ pravosudnog sistema. Sistem provjere imovine ne smije biti zloupotrijebljen za selektivnu odgovornost ili političke ciljeve, već mora služiti isključivo jačanju integriteta i nezavisnosti pravosuđa.
Očigledno sporan izbor direktorice Sekretarijata VSTV-a i sukob interesa
Posebnu pažnju IFIMES posvećuje spornom izboru direktorice Sekretarijata VSTV-a, Ivane Zovko-Planinić, koja je prethodno bila savjetnica člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića (HDZBiH) i donedavno šefica kabineta ministra pravosuđa BiH, Davora Bunoze (HDZBiH). U postupku sprovođenja konkursne procedure bio uključen Željko Bogut (blizak HDZBiH), sekretar Ministarstva pravosuđa BiH, a u imenovanja aktivnu ulogu imali su ministar pravosuđa BiH Bunoza i član VSTV-a, advokat iz Mostara Davor Martinović, osnivač odvjetničkog društva „Martinović i partneri“[3], koji je blisko povezan s krugovima HDZBiH i predložen za mandat člana VSTV-a od strane ministra pravosuđa BiH.
Postupak imenovanja sproveden je bez profesionalnih i stručnih kriterija, na osnovu kojeg je kao jedini kandidat ostala imenovana. Advokat Martinović se nalazi u očitom sukobu interesa, jer njegovo advokatsko društvo „Martinović i partneri“ zastupa brojne stranke u sudskim procesima pred sudijama i tužiocima u čijem imenovanju je i sam sudjelovao. Ovaj slučaj dodatno potvrđuje stranačku dominaciju HDZBiH u pravosudnim strukturama, što je u direktnoj suprotnosti s preporukama i standardima EU i Venecijanske komisije.
Transparency International u BiH upozorio je na potencijalnu pristranost i sukob[4] interesa prilikom njenog imenovanja za direktoricu Sekretarijata VSTV-a.
IFIMES smatra, da je neophodno preispitati sporni i nezakonit izbor direktorice Sekretarijata VSTV i sprovesti novi, transparentan i meritokratski postupak, koji će osigurati profesionalnost, nezavisnost i nepristranost institucije.
Zaključak i preporuke
Efikasnost, transparentnost i dosljedna primjena sistema provjere imovine i integriteta članova VSTV-a još uvijek nisu postignute. Politički utjecaji i institucionalni nedostaci kompromitiraju osnovnu svrhu sistema i ugrožavaju vjerodostojnost pravosudnih reformi.
Međunarodni institut IFIMES preporučuje:
1. Članovi VSTV-a moraju biti obuhvaćeni istim standardima provjere imovine i integriteta kao sudije i tužioci, bez izuzetaka.
2. Ojačati institucionalne, kadrovske i tehničke kapacitete Odjela za provjeru imovine i osigurati pristup svim relevantnim bazama podataka.
3. Uvesti obaveznu javnu dostupnost izjava o imovini i izvještaja o provjerama.
4. Zakonski okvir uskladiti s preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije, posebno u pogledu pristupa dodatnim informacijama.
5. Spriječiti svaki oblik političkog pritiska ili zloupotrebe sistema provjere.
6. Poništiti izbor direktorice Sekretarijata VSTV-a i sprovesti novi, transparentan i meritokratski postupak izbora.
Potpuna primjena sistema provjere imovine i integriteta, bez izuzetaka i političkih utjecaja, predstavlja ključni test vjerodostojnosti pravosudnih reformi u BiH. Samo transparentan, odgovoran i nezavisan sistem može osigurati povjerenje građana i stabilnost vladavine prava.
Krivični postupak protiv advokatice Vasvije Vidović – test vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa u BiH
Slučaj krivičnog postupka protiv advokatice Vasvije Vidović iz Sarajeva izazvao je snažne reakcije domaće i međunarodne javnosti i otvorio značajna pitanja o profesionalnim standardima i primjeni zakona u pravosudnim procesima Bosne i Hercegovine.
Okolnosti lišenja slobode i procesni propusti
Dana 18. decembra 2023. godine u 15.05 sati, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) lišili su slobode Ranka Debeveca, predsjednika Suda BiH. Prilikom lišenja slobode nije izvršen pretres propisan zakonom, a Debevec je u prostorije SIPA-e unio lične predmete, uključujući tri mobilna telefona. U prvostepenoj presudi advokatici Vasviji Vidović Sud Bosne i Hercegovine opravdao je ovaj propust „pozicijom i ugledom predsjednika Suda BiH”, što IFIMES ocjenjuje kao formalno opravdanje koje kompromitira načelo jednakosti pred zakonom.
Nakon dva sata od hapšenja Debeveca, advokatica Vasvija Vidović je pristupila u prostorije SIPA-e u svojstvu branioca Debeveca. Odmah je utvrdila da službenici nemaju ni usmenu ni pismenu naredbu za oduzimanje predmeta od Debeveca, kao ni naredbu za pretresanje Debeveca. Uhapšeni Debevec je potom, jedan od mobilnih telefona koji su bili kod njega, ubacio advokatici Vidović mimo njenog znanja u njenu torbu. Vidović je taj telefon odbila predati pripadnicima SIPA-e iz razloga što je kao advokat imala obavezu poštivanja odnosa povjerljivosti klijent-branilac i jer u tom momentu nije postojala naredba za oduzimanje tog predmeta. Takva naredba stigla je tek u 23:20 sati, nekoliko sati nakon što je Vidović već bila lišena slobode.
Povreda profesionalnih prava advokata i međunarodnih standarda
Međunarodni institut IFIMES ukazuje da je krivični postupak protiv advokatice Vasvije Vidović vođen bez prezentiranja ključnih dokaza – mobilnog telefona i njegovog sadržaja – koji su bili centralni predmet spora. Vidović i njen tim odbrane nisu imali mogućnost izjašnjenja o sadržaju dokaza zbog kojeg je i osuđena. Paradoksalno, presuda protiv Vidović donesena je prije nego što je protiv Ranka Debeveca uopće podignuta optužnica.
Tužilaštvo BiH je u početku kvalifikovalo navodno djelo kao „pomoć učiniocu poslije učinjenog krivičnog djela”, što prema zakonu nije krivično djelo koje može počiniti advokat, budući da branilac ne može biti kažnjen za pružanje pravne pomoći svom klijentu. Tek nakon njenog izlaska iz pritvora, Tužilaštvo BiH je naknadno izmijenilo kvalifikaciju djela, što dodatno ukazuje na proizvoljnost u postupanju.
Međunarodni standardi, kao i Zakon o krivičnom postupku BiH propisuju da advokat nije dužan predati predmet svog klijenta čak i kada postoji sudska naredba. Ovo, zbog načela zabrane samoinkriminacije koja je proširena sa osumnjičenog/optuženog na njegovog branioca. S tim u vezi ni branilac nije dužan svjedočiti protiv svog klijenta.
Stoga, u postupanju advokatice Vidović nije bilo protupravnosti.
Reakcije međunarodne pravne zajednice
Zbog nepostojanja adekvatnih mehanizama zaštite prava advokata u BiH, slučaj je prijavljen međunarodnim organizacijama u Njemačkoj i Austriji. Njemačko udruženje advokata i pravnika (DAV), koje broji više od 60.000 članova, javno je stalo u odbranu advokatice Vasvije Vidović, zahtijevajući od vlasti Bosne i Hercegovine da obustave progon i uznemiravanje, te ističući da je Vidović “djelovala u okviru svojih profesionalnih obaveza”.
Podršku Vidović izrazilo je i Vijeće advokatskih komora i advokatskih društava Evrope (CCBE), koje predstavlja više od milion evropskih pravnika. CCBE je uputio dva zvanična pisma[5] bosanskohercegovačkim vlastima, ukazujući na politički kontekst slučaja i tražeći hitno zaustavljanje progona.
Profesionalni i društveni angažman advokatice Vasvije Vidović
IFIMES podsjeća da je advokatica Vasvija Vidović svojim dugogodišnjim radom dala značajan doprinos utvrđivanju činjenica o najtežim ratnim zločinima počinjenim u Bosni i Hercegovini, uključujući predmete Ahmići i Srebrenica, zbog čega je dobitnica najviših priznanja udruženja žrtava rata.
Advokatica Vidović je bila i meta praćenja određenih obavještajnih struktura, zbog njene uloge u dokumentiranju dokaza o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) na hrvatskoj strani, o čemu je, prema dostupnim informacijama došla u nemilost sigurnosno-obavještajne zajednice.
O njenom profesionalnom integritetu svjedoči i pismo bivše tužiteljice Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Louise Arbour, koja je istakla da su „lični napori Vasvije Vidović značajno doprinijeli razvoju međunarodnog humanitarnog prava i trajnom miru u bivšoj Jugoslaviji”.
Zaključak i preporuke IFIMES-a
Međunarodni institut FIMES smatra, da slučaj advokatice Vasvije Vidović prevazilazi individualni spor i prerasta u pokazatelj sistemskih slabosti u funkcioniranju pravosudnih institucija. Riječ je o predmetu koji otvara ozbiljna pitanja u pogledu pravne sigurnosti, zloupotrebe procesnih ovlaštenja i zaštite prava advokata kao neizostavnih stubova pravosudnog sistema i zagarantiranog prava na odbranu. Ukoliko se takvi postupci vode protiv jedne od najuglednijih i najiskusnijih advokatica u zemlji, postavlja se ključno pitanje: šta tek mogu očekivati obični građani od pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine?
Međunarodni institut IFIMES preporučuje:
1. Da se u Bosni i Hercegovini uspostavi nezavisni mehanizam za zaštitu prava advokata u skladu s evropskim standardima. Obzirom da je Vijeće Evrope donijelo Konvenciju Vijeća Evrope o zaštiti advokatske profesije dana 12.marta 2025.godine, koju je prihvatila većina evropskih zemalja, a BiH nije, preporuka je da se ona hitno potpiše i usvoji. U skladu sa evropskim standardima izraženim u konvenciji, preporučuje se da BiH izmijeni Zakon o krivičnom postupku (ZKP) i druge relevantne propise na što je ukazao i Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) u predmetu Nezirić[6] protiv Bosne i Hercegovine (Application no. 4088/21), kada je našao povredu člana 8. EKLJP zbog toga što zakonodavstvo Bosne i Hercegovine nema mehanizam za zaštitu prava advokata u skladu sa evropskim standardima.
2. Isto tako trebalo bi omogućiti međunarodni monitoring u postupcima u kojima postoji sumnja na politički ili institucionalni pritisak
Pored institucija, Međunarodni institut IFIMES smatra da vlast u BiH, bez obzira na njen sastav, ne može biti imuna na drastično kršenje prava i zakona Bosne i Hercegovine, posebno onih odredbi koje se odnose na napade na ustavni poredak i zaštitu prava stranaka u postupku. Slučaj advokatice Vasvije Vidović predstavlja test i za međunarodne mehanizme u BiH koji kontroliraju i prate pravosudni sistem, jer njihova brza i neizostavna reakcija u sprečavanju kršenja zakona bila bi ključna da se ovakvi slučajevi više ne dešavaju. IFIMES naglašava da bi slučaj advokatice Vidović bio izbjegnut da je poštivan i dosljedno primjenjivan Krivični zakon BiH.
Slučaj advokatice Vasvije Vidović ostaje simbol borbe za profesionalnu nezavisnost advokata i stvarnu vladavinu prava u Bosni i Hercegovini. Način na koji će institucije i međunarodni nadzorni mehanizmi reagirati bit će značajan pokazatelj spremnosti Bosne i Hercegovine da se uskladi s evropskim pravnim standardima i vrijednostima.
Ljubljana/Bruxelles/Washington, 21.oktobar 2025.
Prema saznanjima IFIMES-a, Dodikova strategija osmišljena je kao višefazni proces, koji ima za cilj stvaranje tzv. „Južne Osetije“ na Balkanu – kvazi-državnog entiteta pod direktnim ili indirektnim utjecajem Rusije, uključujući politički, obavještajni i, potencijalno, vojni aspekt. U završnoj fazi ovog plana predviđa se uspostava ruskih vojnih baza na teritoriji Republike Srpske. Takav razvoj događaja imao bi dalekosežne posljedice po regionalnu stabilnost, dodatno komplicirajući osjetljive odnose unutar Bosne i Hercegovine, ali i ozbiljno ugrožavajući sigurnosne interese Sjedinjenih Američkih Država i EU u jugoistočnoj Evropi.
IFIMES-ovi stručnjaci ocjenjuje, da ove aktivnosti predstavljaju ozbiljnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a i NATO saveza. U tom kontekstu, međunarodna zajednica, posebno transatlantski partneri, trebali bi razmotriti hitan i koordiniran odgovor u cilju prevencije destabilizacije regiona, uključujući diplomatske pritiske, pojačano vojno i obavještajno prisustvo i sankcijske mehanizme.
Lobiranje Milorada Dodika u SAD-u nije ograničeno samo na politički utjecaj. IFIMES upozorava na potencijalne korupcijske rizike koji prate ove aktivnosti. Radi se o sumnjivim finansijskim transakcijama, angažmanu posrednika povezanih s interesnim grupama koje su predmet prethodnih istraga američkih vlasti, te mogućim pokušajima prikrivenog utjecaja na američku administraciju. Takve aktivnosti mogu otvoriti nove istrage u Washingtonu, uključujući sumnje na kršenje međunarodnih sankcija i nezakonite oblike političkog lobiranja.
U svjetlu navedenih okolnosti, IFIMES preporučuje kontinuirano praćenje razvoja događaja, izradu procjena rizika za transatlantske sigurnosne interese te informiranje relevantnih međunarodnih institucija kako bi se pravovremeno reagiralo na potencijalno destabilizirajuće scenarije u jugoistočnoj Evropi.
Sistem provjere imovine i integriteta članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine ostaje jedno od centralnih pitanja koje izaziva pažnju domaće i međunarodne javnosti. Ova institucija, kao ključni stub pravosudnog sistema, ima presudnu ulogu u osiguranju kredibiliteta, nezavisnosti i profesionalnog integriteta pravosuđa. Međutim, trenutna implementacija sistema provjere pokazuje ozbiljne nedostatke, koji ugrožavaju povjerenje građana i međunarodnih partnera.
IFIMES naglašava da članovi VSTV-a moraju biti podvrgnuti istim standardima provjere imovine i integriteta kao sudije i tužioci. Evropska unija, kroz svoje izvještaje i preporuke, jasno ističe da privilegije ili izuzeci unutar pravosudnog sistema ozbiljno ugrožavaju princip jednakosti i odgovornosti.
Sistem provjere imovine mora biti operativan i nezavisan, a ne formalna procedura. Odjel za provjeru imovine treba imati adekvatne kadrovske, tehničke i institucionalne kapacitete, uključujući pristup svim relevantnim evidencijama i bazama podataka. Samo redovne, sveobuhvatne i dosljedno sankcionirane provjere mogu garantirati stvarnu odgovornost i očuvati profesionalni integritet članova VSTV-a.
IFIMES naglašava da je transparentnost ključna za povjerenje javnosti. Javno objavljivanje izjava o imovini i izvještaja o provjerama mora biti zakonski obavezno i ne smije zavisiti od saglasnosti pojedinaca. Zaštita privatnosti i sigurnosti ličnih podataka mora postojati, ali se ne smije zloupotrebljavati kako bi se izbjegla odgovornost ili prikrila netransparentnost. Balansiranje između privatnosti i prava javnosti na uvid u imovinske podatke predstavlja osnovu jačanja povjerenja građana u institucije i vladavinu prava.
Praktična primjena sistema provjere imovine otkriva značajne slabosti. Zakonske izmjene nakon konsultacija s Venecijanskom komisijom oslabilo je efikasnost sistema, posebno u dijelu pristupa dodatnim informacijama i angažmana eksternih stručnjaka. Nedostatak javno dostupnih podataka o provjerenim izjavama i sankcijama dodatno kompromitira vjerodostojnost procesa, stvarajući percepciju selektivne primjene i političkog utjecaja.
IFIMES posebno upozorava na prisutne političke pritiske koji se prikrivaju kao „unutrašnja regulacija“ pravosudnog sistema. Sistem provjere imovine ne smije biti zloupotrijebljen za selektivnu odgovornost ili političke ciljeve, već mora služiti isključivo jačanju integriteta i nezavisnosti pravosuđa.
Posebnu pažnju IFIMES posvećuje spornom izboru direktorice Sekretarijata VSTV-a, Ivane Zovko-Planinić, koja je prethodno bila savjetnica člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića (HDZBiH) i donedavno šefica kabineta ministra pravosuđa BiH, Davora Bunoze (HDZBiH). U postupku sprovođenja konkursne procedure bio uključen Željko Bogut (blizak HDZBiH), sekretar Ministarstva pravosuđa BiH, a u imenovanja aktivnu ulogu imali su ministar pravosuđa BiH Bunoza i član VSTV-a, advokat iz Mostara Davor Martinović, osnivač odvjetničkog društva „Martinović i partneri“[3], koji je blisko povezan s krugovima HDZBiH i predložen za mandat člana VSTV-a od strane ministra pravosuđa BiH.
Postupak imenovanja sproveden je bez profesionalnih i stručnih kriterija, na osnovu kojeg je kao jedini kandidat ostala imenovana. Advokat Martinović se nalazi u očitom sukobu interesa, jer njegovo advokatsko društvo „Martinović i partneri“ zastupa brojne stranke u sudskim procesima pred sudijama i tužiocima u čijem imenovanju je i sam sudjelovao. Ovaj slučaj dodatno potvrđuje stranačku dominaciju HDZBiH u pravosudnim strukturama, što je u direktnoj suprotnosti s preporukama i standardima EU i Venecijanske komisije.
Transparency International u BiH upozorio je na potencijalnu pristranost i sukob[4] interesa prilikom njenog imenovanja za direktoricu Sekretarijata VSTV-a.
IFIMES smatra, da je neophodno preispitati sporni i nezakonit izbor direktorice Sekretarijata VSTV i sprovesti novi, transparentan i meritokratski postupak, koji će osigurati profesionalnost, nezavisnost i nepristranost institucije.
Zaključak i preporuke
Efikasnost, transparentnost i dosljedna primjena sistema provjere imovine i integriteta članova VSTV-a još uvijek nisu postignute. Politički utjecaji i institucionalni nedostaci kompromitiraju osnovnu svrhu sistema i ugrožavaju vjerodostojnost pravosudnih reformi.
Međunarodni institut IFIMES preporučuje:
1. Članovi VSTV-a moraju biti obuhvaćeni istim standardima provjere imovine i integriteta kao sudije i tužioci, bez izuzetaka.
2. Ojačati institucionalne, kadrovske i tehničke kapacitete Odjela za provjeru imovine i osigurati pristup svim relevantnim bazama podataka.
3. Uvesti obaveznu javnu dostupnost izjava o imovini i izvještaja o provjerama.
4. Zakonski okvir uskladiti s preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije, posebno u pogledu pristupa dodatnim informacijama.
5. Spriječiti svaki oblik političkog pritiska ili zloupotrebe sistema provjere.
6. Poništiti izbor direktorice Sekretarijata VSTV-a i sprovesti novi, transparentan i meritokratski postupak izbora.
Potpuna primjena sistema provjere imovine i integriteta, bez izuzetaka i političkih utjecaja, predstavlja ključni test vjerodostojnosti pravosudnih reformi u BiH. Samo transparentan, odgovoran i nezavisan sistem može osigurati povjerenje građana i stabilnost vladavine prava.
Slučaj krivičnog postupka protiv advokatice Vasvije Vidović iz Sarajeva izazvao je snažne reakcije domaće i međunarodne javnosti i otvorio značajna pitanja o profesionalnim standardima i primjeni zakona u pravosudnim procesima Bosne i Hercegovine.
Dana 18. decembra 2023. godine u 15.05 sati, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) lišili su slobode Ranka Debeveca, predsjednika Suda BiH. Prilikom lišenja slobode nije izvršen pretres propisan zakonom, a Debevec je u prostorije SIPA-e unio lične predmete, uključujući tri mobilna telefona. U prvostepenoj presudi advokatici Vasviji Vidović Sud Bosne i Hercegovine opravdao je ovaj propust „pozicijom i ugledom predsjednika Suda BiH”, što IFIMES ocjenjuje kao formalno opravdanje koje kompromitira načelo jednakosti pred zakonom.
Nakon dva sata od hapšenja Debeveca, advokatica Vasvija Vidović je pristupila u prostorije SIPA-e u svojstvu branioca Debeveca. Odmah je utvrdila da službenici nemaju ni usmenu ni pismenu naredbu za oduzimanje predmeta od Debeveca, kao ni naredbu za pretresanje Debeveca. Uhapšeni Debevec je potom, jedan od mobilnih telefona koji su bili kod njega, ubacio advokatici Vidović mimo njenog znanja u njenu torbu. Vidović je taj telefon odbila predati pripadnicima SIPA-e iz razloga što je kao advokat imala obavezu poštivanja odnosa povjerljivosti klijent-branilac i jer u tom momentu nije postojala naredba za oduzimanje tog predmeta. Takva naredba stigla je tek u 23:20 sati, nekoliko sati nakon što je Vidović već bila lišena slobode.
Međunarodni institut IFIMES ukazuje da je krivični postupak protiv advokatice Vasvije Vidović vođen bez prezentiranja ključnih dokaza – mobilnog telefona i njegovog sadržaja – koji su bili centralni predmet spora. Vidović i njen tim odbrane nisu imali mogućnost izjašnjenja o sadržaju dokaza zbog kojeg je i osuđena. Paradoksalno, presuda protiv Vidović donesena je prije nego što je protiv Ranka Debeveca uopće podignuta optužnica.
Tužilaštvo BiH je u početku kvalifikovalo navodno djelo kao „pomoć učiniocu poslije učinjenog krivičnog djela”, što prema zakonu nije krivično djelo koje može počiniti advokat, budući da branilac ne može biti kažnjen za pružanje pravne pomoći svom klijentu. Tek nakon njenog izlaska iz pritvora, Tužilaštvo BiH je naknadno izmijenilo kvalifikaciju djela, što dodatno ukazuje na proizvoljnost u postupanju.
Međunarodni standardi, kao i Zakon o krivičnom postupku BiH propisuju da advokat nije dužan predati predmet svog klijenta čak i kada postoji sudska naredba. Ovo, zbog načela zabrane samoinkriminacije koja je proširena sa osumnjičenog/optuženog na njegovog branioca. S tim u vezi ni branilac nije dužan svjedočiti protiv svog klijenta.
Stoga, u postupanju advokatice Vidović nije bilo protupravnosti.
Reakcije međunarodne pravne zajednice
Zbog nepostojanja adekvatnih mehanizama zaštite prava advokata u BiH, slučaj je prijavljen međunarodnim organizacijama u Njemačkoj i Austriji. Njemačko udruženje advokata i pravnika (DAV), koje broji više od 60.000 članova, javno je stalo u odbranu advokatice Vasvije Vidović, zahtijevajući od vlasti Bosne i Hercegovine da obustave progon i uznemiravanje, te ističući da je Vidović “djelovala u okviru svojih profesionalnih obaveza”.
Podršku Vidović izrazilo je i Vijeće advokatskih komora i advokatskih društava Evrope (CCBE), koje predstavlja više od milion evropskih pravnika. CCBE je uputio dva zvanična pisma[5] bosanskohercegovačkim vlastima, ukazujući na politički kontekst slučaja i tražeći hitno zaustavljanje progona.
Profesionalni i društveni angažman advokatice Vasvije Vidović
IFIMES podsjeća da je advokatica Vasvija Vidović svojim dugogodišnjim radom dala značajan doprinos utvrđivanju činjenica o najtežim ratnim zločinima počinjenim u Bosni i Hercegovini, uključujući predmete Ahmići i Srebrenica, zbog čega je dobitnica najviših priznanja udruženja žrtava rata.
Advokatica Vidović je bila i meta praćenja određenih obavještajnih struktura, zbog njene uloge u dokumentiranju dokaza o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) na hrvatskoj strani, o čemu je, prema dostupnim informacijama došla u nemilost sigurnosno-obavještajne zajednice.
O njenom profesionalnom integritetu svjedoči i pismo bivše tužiteljice Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Louise Arbour, koja je istakla da su „lični napori Vasvije Vidović značajno doprinijeli razvoju međunarodnog humanitarnog prava i trajnom miru u bivšoj Jugoslaviji”.
Zaključak i preporuke IFIMES-a
Međunarodni institut FIMES smatra, da slučaj advokatice Vasvije Vidović prevazilazi individualni spor i prerasta u pokazatelj sistemskih slabosti u funkcioniranju pravosudnih institucija. Riječ je o predmetu koji otvara ozbiljna pitanja u pogledu pravne sigurnosti, zloupotrebe procesnih ovlaštenja i zaštite prava advokata kao neizostavnih stubova pravosudnog sistema i zagarantiranog prava na odbranu. Ukoliko se takvi postupci vode protiv jedne od najuglednijih i najiskusnijih advokatica u zemlji, postavlja se ključno pitanje: šta tek mogu očekivati obični građani od pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine?
Međunarodni institut IFIMES preporučuje:
1. Da se u Bosni i Hercegovini uspostavi nezavisni mehanizam za zaštitu prava advokata u skladu s evropskim standardima. Obzirom da je Vijeće Evrope donijelo Konvenciju Vijeća Evrope o zaštiti advokatske profesije dana 12.marta 2025.godine, koju je prihvatila većina evropskih zemalja, a BiH nije, preporuka je da se ona hitno potpiše i usvoji. U skladu sa evropskim standardima izraženim u konvenciji, preporučuje se da BiH izmijeni Zakon o krivičnom postupku (ZKP) i druge relevantne propise na što je ukazao i Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) u predmetu Nezirić[6] protiv Bosne i Hercegovine (Application no. 4088/21), kada je našao povredu člana 8. EKLJP zbog toga što zakonodavstvo Bosne i Hercegovine nema mehanizam za zaštitu prava advokata u skladu sa evropskim standardima.
2. Isto tako trebalo bi omogućiti međunarodni monitoring u postupcima u kojima postoji sumnja na politički ili institucionalni pritisak
Pored institucija, Međunarodni institut IFIMES smatra da vlast u BiH, bez obzira na njen sastav, ne može biti imuna na drastično kršenje prava i zakona Bosne i Hercegovine, posebno onih odredbi koje se odnose na napade na ustavni poredak i zaštitu prava stranaka u postupku. Slučaj advokatice Vasvije Vidović predstavlja test i za međunarodne mehanizme u BiH koji kontroliraju i prate pravosudni sistem, jer njihova brza i neizostavna reakcija u sprečavanju kršenja zakona bila bi ključna da se ovakvi slučajevi više ne dešavaju. IFIMES naglašava da bi slučaj advokatice Vidović bio izbjegnut da je poštivan i dosljedno primjenjivan Krivični zakon BiH.
Slučaj advokatice Vasvije Vidović ostaje simbol borbe za profesionalnu nezavisnost advokata i stvarnu vladavinu prava u Bosni i Hercegovini. Način na koji će institucije i međunarodni nadzorni mehanizmi reagirati bit će značajan pokazatelj spremnosti Bosne i Hercegovine da se uskladi s evropskim pravnim standardima i vrijednostima.
Ljubljana/Bruxelles/Washington, 21.oktobar 2025.
