Komentari
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen sa Munirom Subašić, predsjednicom Udruženja Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa” u Potočarima (Foto: Memorijalni centar)
UDRUŽENJA SE NADAJU DA ĆE PORUKE PREDSJEDNICE EVROPSKE KOMISIJE UTVRDITI POMIRENJE KAO STVARNI PRIORITET ZAHTJEVA EU PREMA BIH
|
|
Autor: Detektor.ba
Objavljeno: 16. October 2025. 19:10:03
Tokom boravka u BiH, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen poručila je da politički lideri imaju odgovornost da aktivno rade na pomirenju, što ohrabruje udruženja koja se bave suočavanjem s prošlošću da će ovo biti stvarni prioritet jer aktivna izgradnja pomirenja izostaje institucionalno sa svih nivoa vlasti.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen sa Munirom Subašić, predsjednicom Udruženja Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa” u Potočarima. Foto: Memorijalni centar
Von der Leyen je tokom konferencije za medije, koju je održala s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, kazala da je duboko ganuta nakon posjete Srebrenici i razgovora s preživjelim žrtvama.
“Mi kao politički lideri imamo veliku odgovornost priznati utvrđene činjenice, iskreno se pokloniti žrtvama i aktivno raditi na pomirenju, i znam da je to ono što većina vas i radi”, poručila je s konferencije.
Dodala je da je važno slijediti njen primjer u BiH i širom regiona, objašnjavajući to kao jedini put ka mirnoj budućnosti za buduće naraštaje.
“Naše je da pamtimo, da sačuvamo historiju kako bi buduće generacije tačno znale šta se dogodilo. EU će uvijek pamtiti genocid u Srebrenici i nikada neće dozvoliti da se piše neka nova historija”, poručila je Von der Leyen nakon posjete Srebrenici, gdje je odala počast žrtvama genocida.
Poduzimanje konkretnih koraka na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata jeste jedan od 14 prioriteta za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
Nedžad Novalić iz Centra za nenasilnu akciju objašnjava da peti prioritet Evropske unije neodređeno govori o potrebi poduzimanja koraka za stvaranje okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata i da je teško pratiti njegovu provedbu.
“To je bilo toliko neodređeno da je bilo nemoguće mjeriti pomake, ali je to od strane EU pravdano ostavljanjem prostora domaćim akterima da osmisle i izvedu cjelokupan proces”, kazao je.
Novalić je objasnio da je priča o petom prioritetu pala u zaborav jednako kao i ukupna priča o ostalim prioritetima koje je EU stavila pred BiH a u kojima se nije napravio značajan iskorak.
Predsjednica Udruženja “Žene Podrinja – Bratunac” Šuhra Sinanović istakla je važnost posjete najvišeg vrha Evropske unije Potočarima, ne krijući nadu da ta posjeta može biti prekretnica u aktivnijem suočavanju s prošlošću.
“Nama to puno znači, svima nama koji želimo mir na ovim prostorima, mi čekamo istinu i pravdu 30 godina”, rekla je, ističući posebnu važnost što je Von der Leyen posjetu BiH počela u Potočarima, u čemu vidi iskrenu namjeru i mogućnost za poboljšanje.
“Mi se nadamo, a čovjek u nadi i umire. Nama je ostalo još malo života, a puno je posla, i treba da dijelimo istinu”, kazala je Sinanović.
Almasa Salihović-Huseinović iz Memorijalnog centra Srebrenica rekla je da je tokom posjete Von der Leyen položila vijenac na mezarju, potom obišla izložbe te s Munirom Subašić razgovarala o borbi za pronalazak nestalih i istinu.
Kazala je da aktivna izgradnja pomirenja izostaje institucionalno sa svih nivoa vlasti, ali da ohrabruju napori da se na njoj istraje.
“Institucionalne prepreke i koje dolaze iz Republike Srpske, te negiranje genocida s najvišeg nivoa vlasti entiteta, onemogućavaju sistemsku izgradnju pomirenja koja bi i na tom polju približila BiH Evropskoj uniji”, rekla je Salihović-Huseinović.
Naglasila je da se nada da će se ovom posjetom i porukom političkim liderima prioritet za izgradnju pomirenja staviti u fokus zahtjeva EU prema BiH.
“Značajan iskorak u unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata jesu izmjene Krivičnog zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina, te veličanje ratnih osuđenika, koje su u godinama iza nas pokazale blago smanjenje negiranja u javnom prostoru”, kazala je Salihović-Huseinović.
Uprkos malom broju optužnica za negiranje, Salihović-Huseinović ohrabruje činjenica da je procesuiranje počelo i da već imamo nekoliko predmeta pred Sudom BiH, te jednu presudu.
“S druge strane Rezolucija UN-a o genocidu u Srebrenici značajan je iskorak na međunarodnom polju očuvanja historije i kulture sjećanja, naročito u pogledu izučavanja sudski utvrđenih činjenica i obilježavanja genocida, kako se nikada ne bi zaboravilo”, rekla je.
Detektor je ranije pisao o napadima na povratnike, koji se nedovoljno sankcionišu u BiH, ali i ne kvalifikuju kao takva krivična djela.
Novalić dodaje da procesuiranja jesu važna u procesu prevazilaženja ratnog naslijeđa, ali da iz iskustva vidi da postoje ograničenja, zbog čega pojam pravde ne smije biti sveden na sudsku pravdu.
“Svaka podrška u građenju prostora za zajedničko sjećanje i pronalaženje načina kako da se nove generacije uče o ratnom naslijeđu na jedan konstruktivan način, na način da to bude doprinos izgradnji mira, iznimno je važna. EU tu ima i mehanizme, i može itekako biti od pomoći”, kazao je Novalić.
Sinanović je poručila da značajan korak očekuje u narednom pretiodu, kada se posjeta završi, kroz poteze i zahtjeve koje će Von der Leyen, odnosno EU imati prema svim institucijama BiH, a što može uticati na vraćanje prioriteta za pomirnje u prvi plan.
“Nama je prioritet da se pronađu nestali, iako je 30 godina prošlo, 1.600 osoba se vodi kao nestalo, a gdje su osumnjičeni koji ne mogu da se izvedu pred lice pravde, a gdje su drugi koji su počinili zločine i na čije se optužnice tek čeka”, kazala je.
U BiH se još uvijek traga za preko 7.500 nestalih. (Azra Husarić Omerović, Detektor.ba)
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen sa Munirom Subašić, predsjednicom Udruženja Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa” u Potočarima. Foto: Memorijalni centar
Von der Leyen je tokom konferencije za medije, koju je održala s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, kazala da je duboko ganuta nakon posjete Srebrenici i razgovora s preživjelim žrtvama.
“Mi kao politički lideri imamo veliku odgovornost priznati utvrđene činjenice, iskreno se pokloniti žrtvama i aktivno raditi na pomirenju, i znam da je to ono što većina vas i radi”, poručila je s konferencije.
Dodala je da je važno slijediti njen primjer u BiH i širom regiona, objašnjavajući to kao jedini put ka mirnoj budućnosti za buduće naraštaje.
“Naše je da pamtimo, da sačuvamo historiju kako bi buduće generacije tačno znale šta se dogodilo. EU će uvijek pamtiti genocid u Srebrenici i nikada neće dozvoliti da se piše neka nova historija”, poručila je Von der Leyen nakon posjete Srebrenici, gdje je odala počast žrtvama genocida.
Poduzimanje konkretnih koraka na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata jeste jedan od 14 prioriteta za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
Nedžad Novalić iz Centra za nenasilnu akciju objašnjava da peti prioritet Evropske unije neodređeno govori o potrebi poduzimanja koraka za stvaranje okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata i da je teško pratiti njegovu provedbu.
“To je bilo toliko neodređeno da je bilo nemoguće mjeriti pomake, ali je to od strane EU pravdano ostavljanjem prostora domaćim akterima da osmisle i izvedu cjelokupan proces”, kazao je.
Novalić je objasnio da je priča o petom prioritetu pala u zaborav jednako kao i ukupna priča o ostalim prioritetima koje je EU stavila pred BiH a u kojima se nije napravio značajan iskorak.
Predsjednica Udruženja “Žene Podrinja – Bratunac” Šuhra Sinanović istakla je važnost posjete najvišeg vrha Evropske unije Potočarima, ne krijući nadu da ta posjeta može biti prekretnica u aktivnijem suočavanju s prošlošću.
“Nama to puno znači, svima nama koji želimo mir na ovim prostorima, mi čekamo istinu i pravdu 30 godina”, rekla je, ističući posebnu važnost što je Von der Leyen posjetu BiH počela u Potočarima, u čemu vidi iskrenu namjeru i mogućnost za poboljšanje.
“Mi se nadamo, a čovjek u nadi i umire. Nama je ostalo još malo života, a puno je posla, i treba da dijelimo istinu”, kazala je Sinanović.
 Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u Potočarima (Foto: Memorijalni centar) |
Almasa Salihović-Huseinović iz Memorijalnog centra Srebrenica rekla je da je tokom posjete Von der Leyen položila vijenac na mezarju, potom obišla izložbe te s Munirom Subašić razgovarala o borbi za pronalazak nestalih i istinu.
Kazala je da aktivna izgradnja pomirenja izostaje institucionalno sa svih nivoa vlasti, ali da ohrabruju napori da se na njoj istraje.
“Institucionalne prepreke i koje dolaze iz Republike Srpske, te negiranje genocida s najvišeg nivoa vlasti entiteta, onemogućavaju sistemsku izgradnju pomirenja koja bi i na tom polju približila BiH Evropskoj uniji”, rekla je Salihović-Huseinović.
Naglasila je da se nada da će se ovom posjetom i porukom političkim liderima prioritet za izgradnju pomirenja staviti u fokus zahtjeva EU prema BiH.
“Značajan iskorak u unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata jesu izmjene Krivičnog zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina, te veličanje ratnih osuđenika, koje su u godinama iza nas pokazale blago smanjenje negiranja u javnom prostoru”, kazala je Salihović-Huseinović.
Uprkos malom broju optužnica za negiranje, Salihović-Huseinović ohrabruje činjenica da je procesuiranje počelo i da već imamo nekoliko predmeta pred Sudom BiH, te jednu presudu.
“S druge strane Rezolucija UN-a o genocidu u Srebrenici značajan je iskorak na međunarodnom polju očuvanja historije i kulture sjećanja, naročito u pogledu izučavanja sudski utvrđenih činjenica i obilježavanja genocida, kako se nikada ne bi zaboravilo”, rekla je.
Detektor je ranije pisao o napadima na povratnike, koji se nedovoljno sankcionišu u BiH, ali i ne kvalifikuju kao takva krivična djela.
Novalić dodaje da procesuiranja jesu važna u procesu prevazilaženja ratnog naslijeđa, ali da iz iskustva vidi da postoje ograničenja, zbog čega pojam pravde ne smije biti sveden na sudsku pravdu.
“Svaka podrška u građenju prostora za zajedničko sjećanje i pronalaženje načina kako da se nove generacije uče o ratnom naslijeđu na jedan konstruktivan način, na način da to bude doprinos izgradnji mira, iznimno je važna. EU tu ima i mehanizme, i može itekako biti od pomoći”, kazao je Novalić.
Sinanović je poručila da značajan korak očekuje u narednom pretiodu, kada se posjeta završi, kroz poteze i zahtjeve koje će Von der Leyen, odnosno EU imati prema svim institucijama BiH, a što može uticati na vraćanje prioriteta za pomirnje u prvi plan.
“Nama je prioritet da se pronađu nestali, iako je 30 godina prošlo, 1.600 osoba se vodi kao nestalo, a gdje su osumnjičeni koji ne mogu da se izvedu pred lice pravde, a gdje su drugi koji su počinili zločine i na čije se optužnice tek čeka”, kazala je.
U BiH se još uvijek traga za preko 7.500 nestalih. (Azra Husarić Omerović, Detektor.ba)
