Promocija dvojezične zbirke „Ajšino čevre“, autorke Senade Đešević, održana je 3. oktobra 2025. godine, u okviru XLVIII plavskih susreta u Centru za kulturu "Husein Bašić" u Plavu.

Promoteri: prof. dr Draško Došljak, Azra Glavatović, prof., i Afan Latić, prof., koji su govorili o knjizi i njenom značaju. Njihove riječi dale su dodatnu vrijednost pričama ispisanim na stranicama zbirke „Ajšino čevre“.


Veče je otvoreno emotivnim izvođenjem sevdalinke „U polje se alčader vijaše“ na tamburi, u izvođenju Alja Medunjanina.

Program je vodila Lejla Srdanović, koja je večeri dala dodatnu notu profesionalnosti i elegancije – a sve to u nacionalnoj nošnji staroj preko 40 godina, čime je simbolično oživjela duh tradicije i kulturnog nasljeđa našeg kraja.

Tehnička izrada i tim Izdavač: Almanah Za izdavača: Atvija Kerović Biblioteka: Miris zavičaja Urednik: Zuvdija Hodžić Lektura i korektura: Amina Kapo-Balta Dizajn korica i prelom: Arlinda Qari-Đešević Prevodilac: Šehzada Pašalić Fotografije i QR kodovi: Amar Đešević Štampa: Multiverse d.o.o. Tiraž: 800 Knjiga je štampana uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Promociji su prisustvovali predsjednici opština Plav i Gusinje, gospodin Nihad Canović i gospodin Sanel Balić, predsjednik Skupštine opštine Plav Alen Balić, predstavnik Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Salem Canović, direktor Doma kulture "Husein Bašić" iz Plava Vlado Knežević, kao i brojni uvaženi gosti iz javnog, kulturnog i obrazovnog života. Događaj su svojim prisustvom uveličali i građani Plava, Gusinja, kao i drugih krajeva.

Zbirka "Ajšino čevre" Senade Đešević ima višeslojni značaj – književni, kulturni, sociološki, jezički, edukativni i univerzalni.


Na književnom planu, djelo donosi devet realistički oblikovanih priča koje čuvaju i prenose iskustva, osjećanja i sudbine ljudi iz plavsko-gusinjskog kraja. Emotivno nabijene i snažno pripovjedno utemeljene, priče nose katarzični učinak i podsjećaju čitaoca na univerzalne vrijednosti ljudskosti.

Kulturno-identitetski značaj zbirke ogleda se u tome što je ona literarna hronika bošnjačkog naroda na tromeđi, u kojoj se bilježe običaji od rođenja do smrti, patrijarhalni kodovi, vjerovanja, ramazanski i bajramski rituali, kao i fenomen sofra – simbola zajedništva i musafirstva. Knjiga je time postala dokument jednog kulturnog i životnog sistema vrijednosti koji prijeti da nestane pod pritiskom modernizacije i globalizacije.


Na sociološkom nivou, priče svjedoče o životu žena i muškaraca u tradicionalnom društvenom poretku, o međugeneracijskim odnosima, rigidnim pravilima patrijarhalne zajednice, ali i o snazi zajedništva, sabura i časti. Posebno je istaknuta uloga žene – majke, sestre, supruge i kćerke – kao tihe heroine i čuvarice doma, porodice i vjere.

Jezički značaj zbirke ogleda se u vještom korišćenju plavsko-gusinjskog dijalekta, orijentalizama i arhaizama, čime je autorka očuvala autentičan govor i obogatila lingvističku građu dijalektologije i leksikologije. U epilogu je priložen i bogat rječnik lokalnih izraza, što zbirku dodatno potvrđuje kao vrijedan jezički dokument.


Edukativna i odgojna dimenzija zbirke podsjeća na vrijednosti čistoće misli, riječi i djela, na značaj porodice, zajednice i vjere. U vremenu globalnih izazova, "Ajšino čevre" postaje putokaz mladim generacijama o tome kako se čuvaju obraz, čast, poštenje i ljudsko dostojanstvo.

U univerzalnom smislu, iako ukorijenjena u lokalno, zbirka prevazilazi geografske i kulturne granice. Ona je glas univerzalnih ljudskih sudbina i vrijednosti, zbog čega ima potencijal da dopre do čitalaca širom svijeta – kroz prevode, audioknjigu, nastavne programe i festivalske prezentacije. Time Ajšino čevre zauzima značajno mjesto ne samo u bošnjačkoj i crnogorskoj, već i u širem regionalnom i svjetskom kulturnom prostoru.