Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Sanel Kajan, javno je uputio pitanje o provođenju presude o neustavnim obilježjima Čapljine i kada će presuda biti provedena? Zastupnik Kajan se poziva Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiHLPoslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH:

- Na osnovu članova 11. i 116. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, u okviru vršenja svojih zastupničkih dužnosti, upućujem zastupničko pitanje Gradskoj upravi Čapljine, gradonačelnici Ivi Raguž i predsjedniku Gradskog vijeća Čapljine Dženisu Veledaru:

Zastupnik Sanel Kajan s pravom pita: Kada će Grad Čapljina provesti Presudu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine iz 1998.? - Posebno je važno naglasiti da je Čapljina mjesto u kojem su postojali logori tzv. „Herceg-Bosne“ – Dretelj i Gabela, gdje su zatočeni brojni Bošnjaci i Srbi. Ožiljci rata su još uvijek svježi, a nametanje ovakvih simbola dodatno produbljuje diskriminaciju i traume.

Kada će Grad Čapljina provesti Presudu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine iz 1998. godine o neustavnosti obilježja Čapljine – grba, zastave, pečata, kao i Dana Čapljine?
Obrazloženju Kajan ističe:
Javnost u Bosni i Hercegovini, međunarodnu zajednicu, ali i lokalne vlasti u Čapljini, podsjećam da je Ustavni sud Federacije BiH još 1998. godine proglasio neustavnim odluke o grbu, zastavi, pečatu i Danu grada Čapljine, jer isti oslikavaju nacionalna i vjerska obilježja samo jednog naroda. Time je grubo povrijeđen Ustav Federacije BiH i načelo ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana.

Kao izabranom zastupniku, obratili su mi se stanovnici Čapljine, Bošnjaci – povratnici -starosjedioci. Njih nekoliko hiljada odbija postavljanje neustavnog grba Čapljine sa šahovnicom i katoličkim svecem na svoje domove.

Grb i zastava Čapljine

Posebno je važno naglasiti da je Čapljina mjesto u kojem su postojali logori tzv. „Herceg-Bosne“ – Dretelj i Gabela, gdje su zatočeni brojni Bošnjaci i Srbi. Ožiljci rata su još uvijek svježi, a nametanje ovakvih simbola dodatno produbljuje diskriminaciju i traume.

Odluka Općinskog vijeća Čapljine iz 2016. godine nije propisivala postavljanje grba na pločice, već je usvojen izgled ploča dimenzija 20×15 cm, s plavom podlogom, na kojima su bila ispisana imena naselja i kućni brojevi bijelom bojom, bez ikakvih obilježja. Uprkos tome, aktuelna HDZ-ova vlast u Čapljini je nametnula ploče s neustavnim grbom. Još je alarmantnije što se, tvrde mještani, prijeti da bez tih obilježja neće moći dobiti ličnu kartu, dokumente vezane za svoje kuće ili druge akte, što bi predstavljalo grubo kršenje njihovih prava.

RTV HB je emitovala prilog o danu Čapljine s neustavnim obilježjima

Dan Čapljine proglašen je 4. oktobar – blagdan Svetog Franje, što Ustavni sud također smatra neustavnim, jer je riječ o obilježavanju isključivo katoličkog praznika. Takva odluka diskriminira građane drugačijeg svjetonazora i protivna je sekularnom karakteru Bosne i Hercegovine.

Bošnjaci Čapljine upozoravaju i na apsolutnu diskriminaciju u zapošljavanju u javnim ustanovama i institucijama u gradu, što dodatno potvrđuje nepravedan i neustavan položaj ovog dijela stanovništva.

Pozivajući se na članove 49, 167, 168. i 169. Zakona o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i na članove 11. i 116. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, tražim jasne odgovore u zakonski predviđenom roku, istako je Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Sanel Kajan.

Obilježavanje Dana Čapljine - Dan Sv. Franje Načelnica Čapljine Iva Raguž nosi neustavni grb Obilježavanje Dana Čapljine Predsjedavajući Doma naroda i zamjenik predsjedavajuceg Predstavničkog doma Parlamenta F BiH bili su prisutni obilježavanju Dana Čapljine