Evropska komesarka za proširenje i politiku dobrosusjedstva Marta Kos je današnjim obraćanjem Parlamentu BiH završila svoju trodnevnu posjetu našoj zemlji.

Iako je posjeta jasna poruka podrške i spremnosti Evropske Unije da prihvati Bosnu i Hercegovinu u punopravno članstvo, što je komesarka Kos i naglasila u svom govoru i dalje ključni potezi i akcije moraju doći od domaće vlasti koje to evidentno nisu sposobne. O porukama ove posjete, povezanosti Dodika sa političkim faktorima u Sloveniji i opasnostima po slovensku državnu bezbjednost, te posljedicama sa kojima se suočava Bosna i Hercegovina ukoliko izgubi još 100 miliona eura povoljnjih sredstava za pripremu svoje ekonomije za pristup evropskim tržištima razgovarali smo u večerašnjem izdanju emisije '7Plus' sa profesorom Zijadom Bećirovićem direktorom IFIMES-a iz Ljubljane:

Kao što je poznato u novom sazivu evropske komisije Slovenija je dobila komesarku za proširenje i politiku dobrosusjedstva. To je i bilo nastojanje slovenskog premijera Goloba da Bosna i Hercegovine dobije kandidatski status i započen pregovore. To je dakle bilo i strateško opredjeljenje Vlade koju vodi Robert Golob a i sama komesarka je članica njegove stranke. Ovo govorim kako bi potvrdio koliko je važno sadašnjoj vladi da ubrza put BiH ka EU, naglašava na početku Bećirović i dodaje:

Komesarka je, kako bi pojasnila predstavnicima vlasti objašnjavajući da BiH čeka milijarda eura to plastično objasnila rekavši da je to hiljadu miliona eura, ne bi li im približila važnost ove šanse. Od tog prvog trenutka EU je odbila već 200 miliona iz čisto proceduralnih razloga, odnosno zbog nesposobnosti vlasti da donese plan rasta i pošalje ga u Brisel. Zbog toga će ta sredstva biti preraspoređena nekim drugim zemljama regiona. S druge strane, prema podacima koje imamo preko Uprave za indirektno oporezivanje svake godine RS prima oko milijardu više maraka od onoga što bi im trebalo pripast. Ta sredstva kontrolira Milorad Dodik a jednim djelom i Dragan Čović. U prevodu sve secesionističke politike protiv BiH finansiraju građani BiH tj da budemo precizni Bošnjaci koji žive u Federaciji. Mislim da je sad ključni potez koji treba uraditi Visoki predstavnik da prekine finasiranje preko Uprave za indirektno finansiranja sa ovakvim koeficjentima.Mislim da se to mora uraditi bez obzira na cijenu. Ne može se više tolerisati da Bošnjaci svojim novcem u iznosu od hiljadu miliona finansiraju secesiju svoje zemlje. Mislim da je jasno i da ne prihvatanje i ne usvajanje plana rasta znači da ti koji to stopiraju ne žele da BiH uđe u EU, analizira Bećirović.


Direktor IFIMES instituta iz Ljubljane naglašava i razloge za uporno vođenje politike čiji je cilj konačna disolucija BiH potvrđujući da od toga nema ništa:

Te politike se vode idejom da još uvijek može doći do disolucije BiH i promjene granica zato što nije konačno rješeno pitanje Kosova jer nije potpisan konačni sveobuhvatni pravno – obavezujući sporazum. Dakle, ti secesionisti s obje strane granice gaje neke nade da može doći do promjena granica. Ipak, arhitektura granica ja završena proglašenjem nezavisnosti Kosova i to svi trebaju konačno da shvate. Čak je i predsejdnik SAD-a Donald Trump nedavno rekao da nema nastanka novih država, naglašava Bećirović pa se osvrće i na trenutnu unutrašnju dinamiku unutar SNSD-a:

SNSD kao politička stranka je u metastazi i svako spašava svoju kožu i glavu. Primjer Nikole Špirića danas, koji je poznat po tome što je promjenio mislim sedam, osam stranaka, opet kreće, čini se u novu avanturu. To se može vidjeti i na primjeru Zorana Tegeltije. U pozadini i to se još uvijek ne vidi u potpunosti, značajan dio zvaničnika SNSD-a traži spas, jer je brodolom tu a oni ne žele da svoju sudbinu vezuju za Milorada Dodika. Činjenica je i da se oko 90% svih onih iz SNSD-a koji su na američkoj crnoj listi tu nalaze zbog Milorada Dodika podsjeća Bećirović.

Komentarišući i vrlo direktan napad Dodika na njega lično i IFIMES kao instituciju, profesor Bećirović najavljuje nastavak aktivnosti koje bi trebale rezultirati i novim imenima na crnoj listi američkog ministarstva finansija:

Mislim da je Dodika koštao njegov potcjenjivački odnos. Također mislim da se na ovom neće stati. Neke moje kolege iz IFIMES-a su već sugerisale OFACU, tj SAD-u da bi se morali na crnu listu uvrstiti i pojedini ljubljanskim zvaničnicima zašto posotji osnova u izvršnoj naredbi američkog predsjednika kojom svi oni koji opstruiraju Dejtonski mirovni sporazum podrivaju i mir u Bosni i Hercegovini. Očito je da neki Slovenci koji u Ljubljani vrše neke fukcije svojom javnom i nedvosmislenom podrškom Dodiku a pri tome su i počasni građani Sarajeva, trebali doći pod sankcije SAD-a. To bi otvorilo i jednu novu priču i dimenziju po kojoj vi jednostavno ne možete izvoziti kriminal i korupciju u drugu državu. Ne treba se zaboravit da je ovo bio udar na državnu bezbjednost same Slovenije i da je Milorad Dodik zamislio da iz svojih Bakinaca može da napravi u Sloveniji svoj entitet i da on može sa svojim jatacima u Sloveniji da formira novu slovensku vladu - oštar i precizan je Bećirević.

Svakako pogledajte i druge važne informacije i analize profesora Zijada Bećirovića, direktora Instituta za bliskoistočne i balkanske studije.