Pisana rijec
Održana promotivna tribina u Petnjici
ODRŽANA PROMOTIVNA TRIBINA U PETNJICI
|
|
Autor: B.net
Objavljeno: 11. August 2025. 18:08:14
U okviru osamnaestog festivala “Zavičajne staze“, u Petnjici je 8.avgusta održana književna tribina, pod naslovom Žubor Bihora i KazivArt, na kojoj su o zborniku nagarđenih i odabranih priča govorili Salko Luboder, Marko Radojević, Sajma Feratović i Rebeka Čilović. Knjiga sadrži 22 priče inspirisane zavičajem, autora iz Crne Gore i regiona.
Kako reče Luboder „Zbornik žubori žuborom književne ljepote i umjetničke vrijednosti, jer priziva književne stvaraoce sa širih prostora da Bihoru posvete umjetničku imaginacij, duboku misaonost i uzvišene riječi.“ Pjesnikinja Rebeka Čilović je, na početku predstaljanja knjige smisleno proširila fokus razgovora o odnosu tradicije i savremenog u književnosti, odnosno pitanjem; Da li je svaki autor, „čuvar tajne prošlosti i prorok budućih dana“...
- Ovaj Zbornik priča, izbor sa prošlogodišnjeg festvala, nudi raznolike pripovjedačke glasove, ali zajednički imenitelj većine priča je duboka ukorijenjenost u kolektivnom pamćenju, mitologiji zavičaja i targičnoj historij, od Šahovića preko Štrbaca pa sve do individualnih drama porodica rastrzanih između modernog i tradicionalnog na opisanom prostoru življenja“, - kazala je prof. jezika Sajma Feratović.
„U tom smislu gotovo svi autori, zastupljeni u zborniku „Žubor Bihora“ svjesno ili intuitivno, nastupaju kao čuvari prošlosti iznoseći pred čitaoce ono što bi historija, porodica ili pojedinac najradije potisnuli ili zaboravili. Junaci u pričama najčešće su ljudi poraza i otpora, - oni koji nikako ne uspijevaju, oni koji su žrtve vlastite sudbine, društvenih okolnosti ili pogroma. Prolaznici veličanstveni po ljudskoj snazi, trpljenju, nadi i vjeri da će pamćenjenje opravdati njihovu žrtvu“, kazala je profesorica Feratović.
- U vremenu kada se sve više oslanjamao na digitalne alate, kada vještačka intelegencija piše tekstove,analizira stilove i generiše sadržaje,zavičajna književnost ostaje prostor autentičnog ljudskog izraza. Ona ne imitira emocije – ona jeste emocija. Ne simulira sjećanje – ona ga čuva, - naglasio je u nadahnutom izlaganju profesor, Marko Radojević.
- „Pisac zavičaja, poput autora u Žuboru Bihora, jeste čuvar tajne prošlosti. Njegove riječi su most između generacija – između onih koji pamte i onih koji tek uče da pamte. Ali pisac je i prorok budućih dana – jer pokazuje da se identitet ne gradi samo u velikim gradovima, već i u tišini planinskih sela, u jeziku koji se ne uči u školama,nego u kući, na posijelima, pašnjacima. U tom smislu ova knjiga nije samo književno djelo – ona je kulturni otpor zaboravu. Dokaz da tradicija može da živi u savremenom svijetu, ne kao ostatak prošlosti,već kao inspiracija“, - kazao je Radojević.
Publicista Salko Luboder posebno se osvrnuo i na sadržaj 5.broja časopisa KazivART(koji je u štampi) i naglasio da ova publikacija donosi aktuelne tekstove koji su zapravo hronika i analiza aktuelnih dešavanja u kulturi i umjetnosti kod nas i u regionu. Prevladavaju teme od značaja za kulturu, umjetnost, identitet i kulturnu baštinu bošnjaka ali i opšte univerzalne vrijednosti.
„KazivART je svojevrsna draguljarnica/dževahir kutija, u kojoj se čuvaju dragocjenosti kulture, tradicije i identiteta bošnjačkog naroda,vrijednosti interkulturalizma i univerzalnog značenja“, - kazao je Luboder. Festivalski njegovana publika toplo je pozdravila učesnike tribine, a pisci zastupljeni u „Žuboru“, Ljerka Petković i Safet Hadrović Vrbički, u ponukanim obraćanjima su se zahvalili organizatorima i uredniku Festivala „Zavičajne staze“,Mirsadu Rastoderu, što su im omogućili da se u Bihoru godinama sretaju sa najznačajnijim umjeticima u regionu.
Objavljivanje knjige, Žubor Bihora i 5 braja časopisa KazivART podržao je Fonda Za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. Obje publikacije biće promovisane u Rožajama i drugim gradovim, psebno tokom svečanosti proglašenja najboljih priča inspirisanih Bihorom za 2025.godinu, 16.avgusta u Petnjici. (Piše: Emir Pašić)
Kako reče Luboder „Zbornik žubori žuborom književne ljepote i umjetničke vrijednosti, jer priziva književne stvaraoce sa širih prostora da Bihoru posvete umjetničku imaginacij, duboku misaonost i uzvišene riječi.“ Pjesnikinja Rebeka Čilović je, na početku predstaljanja knjige smisleno proširila fokus razgovora o odnosu tradicije i savremenog u književnosti, odnosno pitanjem; Da li je svaki autor, „čuvar tajne prošlosti i prorok budućih dana“...
- Ovaj Zbornik priča, izbor sa prošlogodišnjeg festvala, nudi raznolike pripovjedačke glasove, ali zajednički imenitelj većine priča je duboka ukorijenjenost u kolektivnom pamćenju, mitologiji zavičaja i targičnoj historij, od Šahovića preko Štrbaca pa sve do individualnih drama porodica rastrzanih između modernog i tradicionalnog na opisanom prostoru življenja“, - kazala je prof. jezika Sajma Feratović.
„U tom smislu gotovo svi autori, zastupljeni u zborniku „Žubor Bihora“ svjesno ili intuitivno, nastupaju kao čuvari prošlosti iznoseći pred čitaoce ono što bi historija, porodica ili pojedinac najradije potisnuli ili zaboravili. Junaci u pričama najčešće su ljudi poraza i otpora, - oni koji nikako ne uspijevaju, oni koji su žrtve vlastite sudbine, društvenih okolnosti ili pogroma. Prolaznici veličanstveni po ljudskoj snazi, trpljenju, nadi i vjeri da će pamćenjenje opravdati njihovu žrtvu“, kazala je profesorica Feratović.
- U vremenu kada se sve više oslanjamao na digitalne alate, kada vještačka intelegencija piše tekstove,analizira stilove i generiše sadržaje,zavičajna književnost ostaje prostor autentičnog ljudskog izraza. Ona ne imitira emocije – ona jeste emocija. Ne simulira sjećanje – ona ga čuva, - naglasio je u nadahnutom izlaganju profesor, Marko Radojević.
- „Pisac zavičaja, poput autora u Žuboru Bihora, jeste čuvar tajne prošlosti. Njegove riječi su most između generacija – između onih koji pamte i onih koji tek uče da pamte. Ali pisac je i prorok budućih dana – jer pokazuje da se identitet ne gradi samo u velikim gradovima, već i u tišini planinskih sela, u jeziku koji se ne uči u školama,nego u kući, na posijelima, pašnjacima. U tom smislu ova knjiga nije samo književno djelo – ona je kulturni otpor zaboravu. Dokaz da tradicija može da živi u savremenom svijetu, ne kao ostatak prošlosti,već kao inspiracija“, - kazao je Radojević.
Publicista Salko Luboder posebno se osvrnuo i na sadržaj 5.broja časopisa KazivART(koji je u štampi) i naglasio da ova publikacija donosi aktuelne tekstove koji su zapravo hronika i analiza aktuelnih dešavanja u kulturi i umjetnosti kod nas i u regionu. Prevladavaju teme od značaja za kulturu, umjetnost, identitet i kulturnu baštinu bošnjaka ali i opšte univerzalne vrijednosti.
„KazivART je svojevrsna draguljarnica/dževahir kutija, u kojoj se čuvaju dragocjenosti kulture, tradicije i identiteta bošnjačkog naroda,vrijednosti interkulturalizma i univerzalnog značenja“, - kazao je Luboder. Festivalski njegovana publika toplo je pozdravila učesnike tribine, a pisci zastupljeni u „Žuboru“, Ljerka Petković i Safet Hadrović Vrbički, u ponukanim obraćanjima su se zahvalili organizatorima i uredniku Festivala „Zavičajne staze“,Mirsadu Rastoderu, što su im omogućili da se u Bihoru godinama sretaju sa najznačajnijim umjeticima u regionu.
Objavljivanje knjige, Žubor Bihora i 5 braja časopisa KazivART podržao je Fonda Za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. Obje publikacije biće promovisane u Rožajama i drugim gradovim, psebno tokom svečanosti proglašenja najboljih priča inspirisanih Bihorom za 2025.godinu, 16.avgusta u Petnjici. (Piše: Emir Pašić)
