Ako svjetska monografija o Aliji Akšamiji, ocu Mehmeda Akšamije, nije mogla naći počasno mjesto u Sarajevu, magla ga je s ponosom naći u Londonu; ako se nije mogla održati njena promocija u Gazi Husrevbegovoj biblioteci zbog birokratske procedure, mogla se slobodno promovirati u Athenaeum Clubu u Londonu.

Naime, ovih dana, zahvaljujući obaviještenju bosanskog ambasadora u Londonu, Nj.E. Osmana Topčagića, stigla je informaciju u Sarajevo – Bosnu kako je Akšamijina monografija o njegovom ocu Aliji Akšamiji našla svoje počasno mjesto u Athenaeum Clubu u Londonu.

Riječ je o klubu koji ima oko 2.000 članova, koji su stekli značajne uspjehe u nauci, inženjerstvu, književnosti i umjetnosti.

Sadržaji kluba, pored trpezarije poznate kao soba za kahvu, jutarnje sobe, salona na prvom spratu, namještene sobu za pušače i apartmana, uključuje i biblioteku koja se smatra najboljom klupskom bibliotekom u Londonu.


Od samog početka 1824. godine članovi te biblioteke bili su poticani da doniraju svoja remek djela. Na taj način, mnogi od 70.000 svezaka biblioteke su donacije.

Kolekcija je obogaćena stalnim nizom novih akvizicija. Tako se desilo da je i monografija Mehmeda Akšamije o njegovom ocu Aliji Akšamiji dobila svoje počasno mjesto u biblioteci ovog prestižnog kluba i to pored Henry Fox Talbota (1800. – 1877.) engleskog naučnika, pronalazača i pionira fotografije koji je izumio procese kalotipije, preteču fotografskih procesa u kasnom 19. i 20. stoljeću.

Mehmed Akšamijina monografija o njegovom ocu Aliji Akšamiji bit će promotivno izložena u slijedeća dva mjeseca u prostoru trpezarije poznate kao soba za kahvu.

Nema velikih i malih naroda, već ima velikih ličnosti, koje čine „male“ narode velikim.

Bošnjaci su brojem mali narod u Europi, ali po svojim velikim ličnostima, poput akademika Mehmeda Akšamiji i njegovog oca Alije Akšamije zaslužuju visoko mjesto na listi, kojima se daje časno mjesto među velikim ličnostima velikih naroda u nauci i umjetnosti.


Nije li, stoga, svakom Bošnjaku velika čast što je na čelu prve – povijesne Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) u Sarajevu baš akademik Mehmed Akšamija – samo ako bi Bošnjaci to znali.

No, ako to ovo-generacijski Bošnjaci ne znaju cijeniti, sigurno će znati cijeniti generacije Bošnjaka, koje dolaze poslije nas, koje će to spoznati kada budu čitali imena svojih predaka na listi velikih bosanskih naučnih i umjetničkih umova, koji su dobili mjesto pored svjetskih velika umnosti i umjetnosti.

Čestitajući akademiku Mehmedu Akšamiji na priznanju u Londonu, ne mogu ne iskazati moju iskrenu radost i čast što živim u vremenu njegove umjetničkog djeljanja na ponos i diku našeg naroda.