Uskoro će se navršiti 33. godine godine od nasilne smrti porodice Klapuh. Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i kćerku Senu ubili su u Plužinama, 6. jula 1992. godine, pripadnici Vojske Republike Srpske, specijalnog odreda „Dragan Nikolić“.

Tim povodom podnijeta je inicijativa premijeru Milojku Spajiću da Vlada Crne Gore obrazuje odgovorajući odbor koji će organizovati da se posmrtni ostaci porodice Klapuh sahrane u Bosni i Hercegovini (BiH) na dostojanstven način, o trošku države i sa državnim počastima na mjestu koje odredi porodica odnosno najbliži živi srodnici.

Porodicu Klapuh je sahranila opština Nikšić na privremenom groblju kod Trebjese, gdje se sahranjuju oni koji nemaju bližnjih ili potomaka.

Prvom pravosnažnom presudom u Crnoj Gori za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Viši sud u Podgorici je osudio Radomira Kovača, Janka Janjića, Zorana Simovića i Zorana Vukovića, na po 20 godina zatvora dok je Vidoju Goluboviću, pomagaču porijeklom iz Crne Gore, izrečena kazna od osam mjeseci, zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca.

Sud je utvrdio da su okrivljeni 6. jula 1992. godine za novac prevezli Hasana, Feridu i njihovu kćerku, Senu Klapuh, iz Foče u Crnu Goru. Kada su stigli nadomak brane Mratinje, na rijeci Pivi, zaustavili su se, izveli iz vozila oca, majku i kćerku, pucali u njih i gurnuli ih niz liticu.

Osuđeni Vidoje Golubović je svjedočio: “Izašao sam iz vozila i po naređenju Janjića posipao pijesak na tragove krvi koji su poticali od Hasana i Feride. Ćerka Klapuha, Sena, je vrištala i molila da je ne ubiju i uputila se prema brani tunelom. Za istom su pošli Zoran Simović i Zoran Vuković … u tunelu se čuo pucanj”.

Samo je jedan od petorice pravosnažno osuđenih (Golubović) izdržavao dosuđenu kaznu. Janjić je izvršio samoubistvo 2000. godine prilikom pokušaja pripadnika SFOR-a da ga uhapse po osnovu optužnice Haškog tribunala. Ostali osuđeni su živi i na slobodi, a za njihovo izručenje Crnoj Gori je neophodna djelotvornija saradnja sa Republikom Srbijom i BiH uz proaktivniji pristup vlasti ovih zemalja.

Još 2022. godine sam pozvao Vladu Crne Gore i tadašnjeg premijera dr Dritana Abazovića da se posmrtni ostaci porodice Klapuh sahrane na dostojanstven način i u skladu sa islamskim običajima i tradicijom, o trošku države i sa državnim počastima na mjestu koje odredi porodica.

Ugledna nevladina organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) je podržala ovu inicijativu posebno obzirom na činjenicu da presuda nije izvršena ni poslije gotovo tri decenije. Zato pitanje konačne dostojne sahrane posmrtnih ostataka porodice Klapuh treba da bude etički imperativ za Vladu Crne Gore, sve njene članove i za sve one koji je podržavaju. Dosljedno podsjećajujući na ovaj zločin, HRA čini sve u svojoj moći da se ratni zločinci konačno privedu pravdi.

Dosadašnje crnogorske vlade, posebno one za vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Crne Gore, nijesu imale gotovo nikakvog razumijevanja za ovaj slučaj i potrebu, ali ni iskrenu podršku prema suočavanju s prošlošću u cjelini.

Naročita je odgovornost DPS i njenih vlada što postreferendumska državna politika nije vodila računa o vladavini prava i društvenoj pravdi, i što je na sve moguće načine ignorisan i opstruiran proces suočavanja s prošlošću. U prilog tome je i činjenica da su do danas ostale nedokumentovane i široj javnosti nepoznate sve okolnosti oko dešavanja u Bukovici i kidnapovanja tamošnjeg stanovništva a koje pozitivno legitimišu državu Crnu Goru. Tadašnje ključne starješine policije u Pljevljima, dovodeći u opasnost i sopstvene živote, uspjeli su da iz Čajniča, iz zatvora, izvedu 11 osoba bošnjačke nacionalnosti koje su srpske snage otele uz znak odmazde a čija je likvidacija bila izvjesna.

DPS Crne Gore, dok je upravljala zemljom, proces suočavanja s prošlošću nije doživljavala i kao prilikom da se unaprijedi vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i društvena kohezija u Crnoj Gori i regionu.

Na aktuelnoj je Vladi Crne Gore da kroz komunikaciju sa porodicom organizuje i plati troškove sahrane, a posmrtne ostatke tročlane porodice Klapuh, iz Crne Gore, u kojoj su pokušali naći mir i spokoj, bježeći od rata, isprati uz najviše državne počasti.

Sa inicijativom dženaze porodice Klapuh upoznati su Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačka stranka i potpredsjednik Vlade Crne Gore Ervin Ibrahimović.

Autor je član nestranačke Građanske inicijative „21. maj“