Vijesti iz Amerike sustižu jedna drugu. Ne mogu da stignem sve događaje koje proizvodi Donald Trump jer se oni smjenjuju munjevitom brzinom. Posljednja vijest koja je osupnula svijet, ali ne i analitičare, jeste da je Trump potpisao je uredbu o sankcioniranju Međunarodnog krivičnog suda (MKS, ISS) u Hagu zbog napada na SAD i njihove saveznike, poput Izraela. Ovom izvršnom naredbom Trump je uveo finansijske i vizne sankcije prema "pojedincima i njihovim članovima porodica koji pomažu u istraživanjima MKS (International Criminal Court, ICC) u vezi sa američkim građanima ili saveznicima. To je bio odgovor na naloge za hapšenje koje je MKS izdao u završnici prošle godine za visokopozicionirane izraelske zvaničnike, uključujući premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta. Sud je izdao naloge zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u vezi sa vojnim akcijama Izraela u Gazi. Na ovom primjeru se vidi kako funkioniraju odnosi u savremenom svijetu. Neke države koje su pod dominantno američkim uticajem odmah su pozdravile ovakvu odluku američkog predsjednika a evropske države, počev od Nizozemske, do Njemačake i Francuske su je osudile, iako ne tim riječima, ali suprotstavile su se u svakom slučaju. Nizozemski premijer Dick Schoof izjavio je tako da će njegova zemlja u kojoj se nalazi sjedište ove pravosudne institicije, osigurati da ISS nastavi sa radom usprkos najavljenim američkim sankcijama. Zapravo sankcije su osudili države širom svijeta. Unutar EU gotovo svi lideri, počeo od predsjednice Ursule von der Leyen i predsjednika Evropskog vijeća Antonia Coste. Oni su oštro krititizirali odluku Trumpa pošto su nazvali ovu katastrofalnu odluku prijetnjom globalnoj pravdi. Von der Leyen koja je tokom agresije Izraela na Gazu bili potpuno na strani Davidove zemlje kazala je da „ISS garantira odgovornost za međunarodne zločine o daje glas žrtvama širom zemaljske kugle“. Jer, zaista sud mora biti u mogućnosti da nastavi borbu protiv nekažnjivosti. Evropa je dobro reagirala na ove skandalozne poteze Trumpa, pokazavši nedvosmisleno da Stara dama stoji na strani pravde i poštovanja međunarodnog prava, o čemu svjedoči podatak da se 24 od 27 zemalja pridružilo ovoj inicijativi. U tekstu koji su inicirali Slovenija i Luksemburg, Meksiko, Sijera Leone i Vanuatu stoji doslovno da „takve mjere uključuju rizik od nekažajavanja za najozbiljnije zločine i prijete potkopavanjem međunarodne vladavine prava, ključne za promicanje reda i sigurnosti u svijetu“. Zanimljivo da su odmah podržane od vlada UK najodanijeg saveznika SAD, Južnoafričke Republike, Francuske, Njemačke, Kanade, Paname, Čilea i Palestine. Ali, nisu potpisale Australija, Italija, Češka i Mađarska. Pogledajmo sada kako su sankcije odjeknule u našem okruženju i kod nas. Nikako ne treba da iznenadi potez Viktora Orbána u Mađarskoj, koji se otvoreno stavio na stranu Trumpa i to ne samo oko ISS (MKS) nego uopšte oko politike koju provodi sadašnja administracija. Tako na primjer oko finanansijskih sredstava USAID koje su dobijale nevladine organizacije i mediji u Mađarskoj a koji su bili kritični prema vladinoj politici. Sada je prema mišljenju Orbána došao trenutak da se „eliminiraju te strane mreže“. Ovo se dešava sa režimom mađarskog premijera kojemu se drma stolica zbog Zakona o odbrani suverenitetu iz 2023, koji se našao na udaru zemalja EU-a kojima pripada Mađarska. Evropska komisija je 3. oktobra prošle godine uputila Sudu EU-a tužbu protiv Mađarske zbog njezinog Zakona o obrani suvereniteta, smatrajući ga protivnim pravu EU-a uz objašnjenje da potencijalno potkopava demokratske vrijednosti i temeljna prava bloka. Ova država se našla i na meti prethodne američke administracije Joe Bidena i nekoliko međunarodnih organizacija zbog zabrane inozemnog financiranje stranaka ili grupa koje se takmiče na izborima. Kazne do tri godine zatvora govorile su da se Orbánov režim ne šali. EU je blokirala milijarde eura Mađarskoj zbog kršenja vladavine prava. Orbán je zaključio da će na novembarskim izborima pobijediti Trump za kojeg je i navijao, jer je u njegovoj pobjedi vidio razrješenje nekih svojih ličnih evro-strahova. On danas podržava zdušno poteze američkog predsjednika i kod uvođenja visokih carina za pojedine zemlje, ali ako one bude usmjerene prema EU, kako je najavljivano, ni Mađarska neće dobro proći, jer je ekonomija te zemlja čvrsto naslonjena za automobilsku industriju Njemačke. Kako je Trump „zaorao“ po cijeloj zemljaskoj kugli, počela su pregrupisavanja. U našem okruženju treba posmatrati Srbiju, Kosovo i BiH i Hrvatska. Ova zadnja je jedna od potpisnica zajedničkog priopćenja kojim se izražava "nepokolebljiva podrška" MKS-u. Zajednički tekst podrške MKS (ISS) potpisala je i naša država, pa se BiH našla među 79 država iz cijelog svijeta, što je 2/3 od 125 država članica trajnog suda za procesuiranje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, genocida i zločine agresije. Očekivala se, naravno, podrška manjeg bh. entiteta Trumpu koji je zatražio da se sankcionira MKS. Ovo naravno ne pije vode jer se državna politika vodi u Sarajeva a ne u Banja Luci, što zna Dodik koji je uputio ovakvu iščašenu poruku da se uvuče Trumpu pod kožu. Rukovodstvo Srbije i Rs-a procjenjuje ovo kao naročito osjetljiv trenutak za srpsku stvar. Očigledno će Dodik nastaviti da podilazi Trumpu, onom koji ga je stavio na crnu listu. Misli da će nova administracija ukinute sankcije koje je nametnula stara. Udvaranja su počela u trenutku pobjede Trumpa kojem su odaslana ulagivačka pisma iz Beograda, Banja Luke ali i iz HDZ-ovog kabineta u Mostaru u kojem je Čović ronio suze nad sudbinom Hrvata u BiH. Sve tragikomično. Zanimljiv skup udvarača sa Balkana koji traže milost od Boga Planete, kako sebe doživljava gospodin Donald Trump.