Komentari
FELJTON: 80. godišnjica prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a ‒ obnova Dana državnosti Bosne i Hercegovine
NOVA GEOPOLITIKA (7)
|
|
Autor: Akademik prof. dr. Adamir Jerković
Objavljeno: 29. January 2025. 15:01:00
| 25. novembra 2023. navršilo se 80 godina od osnivanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), kada je BiH dobila svoju međunarodnu ličnu kartu. Ona se može mjeriti s Poveljom Kulina bana koja je izdata 1189. godine. ZAVNOBiH je važno svjedočanstvo o kontinuitetu bh. državnosti, bez koje danas BiH ne bi imala šansu da se bori za opstanak i za bolju budućnost. BiH je prošla put od nedemokratske socijalističke republike, koja je od početka pedesetih godina prošlog vijeka zastupala ideju samoupravljanja, ali je nikada nije dosegla u punom smislu riječi, do sadašnjeg društvenog sistema koji je pojavno demokratski no obiluje krizama i ratnim prijetnjama nakon agresije na suverenost Bosne i Hercegovine. U njoj je razvijen koncept jednoglasnosti u političkim partijama koje su na vlasti, uz korupciju i druge vidove štetne za društvo. Od 25. 11. 1943. BiH trpi najteži napad od pokušaja njenog destruiranja od strane velikosrpske i velikohrvatske politike koordinirane u Beogradu i Zagrebu. Uz sve to ovdje su uključene i velike sile i regionalne silnice, koje BiH pokušavaju svrstati u svoj geopolitički prostor. O ovome je na Međunarodnoj naučnoj konferenciji koju organizirala Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercgeovine (ANUBiH) govorio akademik prof. dr. Adamir Jerković. U svom kazivanju autor pravi osvrt na najvažnije događaje od 1943. do naših dana. Istovremeno se osvrće na nacionalno pitanje koje su komunisti zatomili pričama o bratstvu i jedinstvu, a ono nikada nije do kraja riješeno. Ovaj izuzetno važan govor objavila je ANUBiH u knjizi Državnost Bosne i Hercgeovine u XX i XXI stoljeću (2024), historijski izazovi i dostignuća u razvoju državnosti BiH, a štampalo sarajevsko Oslobođenje u deset nastavaka. S dopuštenjem autora objavljujemo ga za čitatelje Bošnjaci.net. November 25th commemorates the 80th anniversary of the establishment of the State Anti-Fascist Council for the National Liberation of Bosnia and Herzegovina (ZAVNOBiH), marking the moment when Bosnia and Herzegovina acquired its international identity card. This achievement can be likened to the Charter of Kulin Ban issued several centuries ago in 1189. The ZAVNOBiH stands as a significant testament to the continuity of Bosnian-Herzegovinian statehood, pivotal for Bosnia and Herzegovina's opportunity to fight for survival and a brighter future. From 1943 to the present day, Bosnia and Herzegovina has undergone a transition from a non-democratic socialist republic. Despite advocating the concept of self-management from the early 1950s, it never fully materialized, leading to the current socio-political system. While it appears democratic on the surface, it grapples with tense crises, threats of war post-aggression against Bosnia and Herzegovina's sovereignty, and the emergence of a notion of unanimity among ruling political parties, coupled with corruption and other detrimental societal aspects. Since November 25, 1943, Bosnia and Herzegovina has been subjected to the most formidable assault aiming to dismantle its existence, akin to previous attempts made under the policies seeking the formation of Greater Serbia and Greater Croatia. All this involves major powers as well as regional forces attempting to align Bosnia and Herzegovina within their geopolitical spheres. This paper revisits pivotal events from 1943 to the present, addressing the unresolved national question that Communists suppressed through narratives of brotherhood and unity. |
Mađarska opstrukcija Bosne i Hercegovine. Bosni i Hercegovini se danas, kroz priče nacionalističog vođstva Srbije i Hrvatske, pokušava oduzeti njen suverenitet i teritorijalni integritet „zaobilaznim“ putem, pričama o odstupanja od Dejtona (iako to, u stvari, rade srpski kadrovi), pričama o tri konstitutivna naroda uz obavezno zapostavljanje priče o građanima BiH i slične sintagme, dok se ispod žita radi na njenom razbijanju. Radi se to uz pomoć međunarodih podržavalaca, kao što su srbijanski predsjednik Vučić koji osmišljava sve poteze u BiH, Putin[31] koji geopolitički profilira Repubiku srspku ( i Srbiju) u kontekstu ruske politike.
Ili Victor Orban[32] sa reminiscencijama o „KuK“. Orban je „druga strana“ Evropske unije (Mađarska je članica EU), koja je naklonjena Rusiji, a time i Vučiću. Orban je dao podršku srpskim secesionistima u Bosni i Hercegovini (Aleksandru Vučiću na prostoru Zapadnog Balkana), a 2 miliona bosanskih muslimana predstavio je kao sigurnosnu prijetnju Evropi.
Na Bosnu i Hercegovinu se otvoreno atakuje svim sredstvima od uspostave njenog dejtonskog profila. Posljednji put to su učinili sredinom novembra (2023.) zastupnici i delegati iz Rs-a u Parlamentu BiH. Uputili su američkom Kongresu pismo puno lažnih kvalifikacija o situaciji u Bosni i Hercegovini pužući po temi islamski radikalizam na koju je osjetljiv Washington. Oni se obraćaju zemlji čijeg su ambasadora Michael J. Murphya nazvali kretenom, idiotom koji svašta baljezga i slične uvrede. Činjenica je da se sukcesivno, po nekom nepisanom pravilu u zavisnosti od globalnih dešavanja i političke situacije, Bosni i Hercegovini lijepi etiketa islamskog ekstremizma ili radikalizma sa jasnom namjerom proisteklom iz hibridnog rata. Ovakva etiketiranja, naravno, imaju za cilj da dodatno zamute odnose, a Bosnu i Hercegovinu predstave kao nemoguću i nametnutu državu.
Oni koristiti novu geopolitičku situaciju stvorenu ratom na Bliskom istoku. Podilaze Zapadnoj Evropi i Americi svojim antipalestinskim stavom, znajući da će Bošnjaci, kao žrtve rata, imati suprotan uklon. Cilj je predstaviti Bošnjake podržavaocima islamskog radikalizma i povezati ih sa terorističkim grupama, AL Qaidom i ISIL-om[33] i drugim. Naravno, ne pominju svoj direktan učinak na destabilizaciju prilika kroz stalno ugrožavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine, rušenju državnih institucija, pokušaju ukidanja Oružanih snaga, SIPA-e, OSA-e, Uprave za indirektno oporezivanje, kao i nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH. Ovo je prema domaćem i međunarodnom pravu napad na ustavno-pravni poredak suverene i međunarodno priznate Bosne i Hercegovine.
Sapun i parfem. Na drugoj strani, HDZ ima slične političke težnje i danas otvoreno govori o ponovnom ustanovljavanju Herceg Bosne, odnosno Trećeg entiteta. O ponovnom uskrsnuću ukinutih tvorevina, razgovara se ne više šaptom nego sasvim otvoreno. Političko rukovodstvo HDZ-a nameće ovu temu bez bojazni od ponavljanja slučaja iz 2001. godine kada su njihove kolovođe uhapšene i suđene. Nakon proglašenja tzv. „hrvatske samouprave“, koje je izvršeno direktnim angažiranjem najveće hrvatske stranke, smijenjen je u martu 2001. godine direktnom akcijom međunarodne zajednice član Predsjedništva BiH Ante Jelavić[34] . Hrvatski zagovornici „trećeg entiteta“ bili su tih godina javno ušutkani, ali kasnije sa opadanjem moći OHR-a ponovo su počeli da traže svoja „ugrožena prava“. U svemu tome, stalno su imali udruženu, naglašenu i nedvojbenu podršku zvaničnog Zagreba i srpskog nacionaliste Milorada Dodika[35] , koji konstantno destabilizira Bosnu i Hercegovinu uz direktnu podršku Beograda. U ovaj hibridni rat protiv BiH uključila se davno Rusija, koja djeluje na cijelom prostoru Balkana. Nakon što je hrvatski predsjednik Republike Zoran Milanović nediplomatski ponudio Bošnjacima 2021. godine najprije sapun da bi Bosna i Hercegovina postala građanska država, pa tek onda „parfem“, i nakon toga njegovo zalaganje da se hrvatski vojnici pošalju u Bosnu i Hercegovinu, bjelodano je isplivala duboka ksenofobična mržnja nacionalističkih hrvatskih političara. [36] Ipak, krajnje uvredljive Milanovićeve riječi nisu mogle obrisati kvalifikaciju haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu vrha hrvatske države na čelu sa tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom[37] .
U pokušaju razgradnje Bosne i Hercegovine, ipak, podjednaku odgovornost imaju i Dodik i Čović. Ovaj posljednji to radi mnogo sofisticiranije. Kako ništa ne može ostati tajna dogodilo se da se lider HDZ-a u finišu 2021. potpuno razotkrije na nekom skupu. Ne zna se tačno gdje je rekao svom istomišljeniku jer nije znao da se snima taj govor:
„Upravo ako imamo svoj treći entitet imamo genijalan način da zaštitimo svakog Hrvata koji živi izvan tog entiteta. To se podrazumijeva. Znači, da završim. Mi želimo ove privremene odluke rješenja oko ustava upravo iskoristiti kao oružje da u konačnici dobijemo svoj entitet, svoju federalnu jedinicu ili kako će se već zvati, to je manje bitno. Bitno je da ona ima izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast, to je osnova svega. A kako će se zvati u BiH, to ništa ne znači.“ [38]
Ove riječi Dragana Čovića potpuno su priznanje da želi raditi i da se aktivno uključio u tihi raspad Bosne i Hercegovine.
(U sljedećem nastavku Schmidtova pomoć Hrvatima)
FUSSNOTE:
31] Vladimir V. Putin ruski je političar i bivši obavještajac i sadašnji predsjednik Rusije. Od 1999. do danas neprekidno je obavljao dužnost predsjednika ili premijera Rusije. Uveo je autokratski režim u Rusiju. Smatra se odgovornim za mnoge likvidacije i progone političkih protivnika. Međunarodni sud optužio ga je za ratne zločine počinjene u vojnoj invaziji na Ukrajinu.
32] Viktor Orbán je mađarski političar, predsjednik vlade od 2010. godine. Njegov prvi mandat je potrajao od 1998. do 2002. godine. Vodi stranku Fidesz (Savez mladih demokrata). Na strani je Srba u bosanskohercegovačkoj križaljci. Podržava Milorada Dodika, a prijatelj je sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
33] Islamska Država je bila „državna“ tvorevina na području Iraka i Sirije, koja je od 2014. proglasila kalifat. Vojno-političko rukovodstvo je u svojoj opciji imalo teritorij cijelog Iraka i Levanta, što uključuje i Liban, Izrael i Palestinu. ISIL je osnovan na početku Iračkog rata 2003. godine i na početku je bio u vezi sa Al-Kaidom, s kojom je prekinuo odnose 2014. godine. ISIL je poražen i razbijen 2017. a krajem marta 2019. godine njeni pripadnici su se masovno predali.
34] Ante Jelavić je bio bosanskohercegovački i hrvatski političar. Nakon III sjednice Hrvatskog narodnog sabora o 3. 3. 2001. u Mostaru, Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch ga je smijenio s funkcije člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZBiH s obrazloženjem da je ugrozio ustavni poredak FBiH i BiH. Navodno je predvodio sazivanje sjednice HNS-a u Mostaru i donošenje političkih odluka s ciljem osnivanja hrvatskog entiteta u BiH, kojim je ugroženo ustavno uređenje BiH i FBiH. Uhapšen je 23. 1. 2004. na osnovu optužbi za postojanje tajnih novčanih fondova HDZ BiH i HVO-a u Hercegovačkoj banci. Sud BiH u Sarajevu 6. 10. 2005. prvostepenom presudom osuđuje Jelavića krivim za zloupotrebu položaja i nesavjesno vršenje službene dužnosti na 10 godina u odsutnosti ali on bježi u Hrvatsku.
35] Adamir Jerković, Magle nad Bosnom, Almada, Sarajevo, 2020.
36] Ibid.
37] Franjo Tuđman (1922 –1999) je bio hrvatski državnik, historičar i prvi predsjednik Hrvatske. Njegova politika prema susjednoj Bosni i Hercegovini je dokumentirana u 36 stenograma, koji su postali dokazni materijal Haškog tribunala. Tuđmanove arhive su nedvojbeno otkrile svu pogubnost njegove politike prema Bosni i Hercegovini. Njegovu agresivnu politiku prema BiH potvrdili su su svjedoci Ante Marković, Stipe Mesić, Paddy Ashdown i drugi. Ostaće zabilježena politička ubistva njegovih protivnika poput Blaža Kraljevića i Ante Paradžika.
Povodom Tuđmanove smrti kabinet Alije Izetbegovića je ostao uzdržan o čemu pišem u knjizi II Alija izbliza, str. 245. Kao svjedok vremena i tadašnji savjetnik Predsjednika napisao sam da je upućen hladan telegram akademiku Vlatku Pavletiću, koji sadrži samo jednu rečenicu. Brzojav je upućen dva dana nakon Tuđmanove smrti. Ovaj čin svjedoči o lošim odnosima između dvije države. Pokopu je prisustvovao predsjedavajući Predsjedništva BiH Ante Jelavić (HDZ Bosne i Hercegovine).
Dossier: 80. GODIŠNJICA PRVOG ZASJEDANJA ZAVNOBiH-A ‒ OBNOVA DANA DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE
» MEMORANDUM 2 SANU JE VEOMA OPASAN DOKUMENT (6)
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 25.01.2025 15:22
Akademik prof. dr. Adamir Jerković | 25.01.2025 15:22
