Islamske teme
KALIN-HADŽI ALIJINA DŽAMIJA: DOPRINOS ISLAMSKE ZAJEDNICE I NEOPHODNOST ISTINE
|
|
Autor: MINA
Objavljeno: 08. December 2024. 23:12:12
SARAJEVO, 8. DECEMBAR 2024. (MINA) – Arheološki park Kalin-hadži Alijine džamije u Sarajevu, projekat koji je prije dvije decenije pokrenula Islamska zajednica (IZ) u Bosni i Hercegovini s ciljem zaštite ovog jednog od najvažnijih historijskih i sakralnih simbola Sarajeva, sutra će i zvanično biti otvoren.
Kalin-hadži Alijina džamija sagrađena je 1535. godine i služila je zajednici sve do 1947. godine, kada je srušena zbog izgradnje stambenih zgrada. Na tom lokalitetu, pored džamije, postojali su mekteb i harem, unutar kojeg se nalazilo mezarje. Nakon rušenja džamije, komunističke vlasti su zatrpale mezarje, a lokalitet je nacionaliziran i prestao biti u vlasništvu Islamske zajednice.
Ovaj lokalitet, koji je svjedočanstvo bogate prošlosti, godinama je bio zanemarivan i prepušten propadanju, sve dok Islamska zajednica nije preuzela inicijativu da ga zaštiti, istraži i javnosti pokaže obim i razmjere rušilačkog nagona bivšeg sistema.
„I zbog cijelog procesa u kojem se nisu uvažavale primjedbe Islamske zajednice i iz kojeg je Islamska zajednica isključena, stiče se dojam da se opet nešto želi sakriti“, izjavio je za Agenciju MINA dr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije IZ u BiH.
Analizirajući posljednje najave i stavove Općine Centar Sarajevo i Vlade KS u kojima se ne spominje Islamska zajednica, Zajimović dodaje kako smatra neophodnim javnosti predstaviti cjelovitu i vjerodostojnu sliku svih aktivnosti, kako bi se spriječila iskrivljena percepcija o doprinosima pojedinih strana u ovom procesu.
Islamska zajednica je bila i ostala ključni nosilac aktivnosti vezanih za zaštitu lokaliteta Kalin-hadži Alijine džamije i njeni napori obuhvataju:
1. Sprečavanje daljnjih uzurpacija: Već 2002. godine, Islamska zajednica je spriječila pokušaje da se prostor lokaliteta pretvori u tzv. Prešernov park, insistirajući na očuvanju historijskog identiteta prostora.
2. Arheološka istraživanja: Godine 2017. Vakufska direkcija je, uz podršku Društva arheologa i Muzeja Sarajeva, pokrenula istraživanja koja su otkrila temelje džamije, mekteba, harema i 40 mezarova. Tom prilikom potvrđeno je da mezarje nikada nije ekshumirano, već su mezarovi zatrpani.
3. Konzervacija i zaštita: Islamska zajednica je finansirala izradu konzervatorskog projekta u saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa KS, osiguravajući očuvanje otkrivenih ostataka i njihovu prezentaciju javnosti.
4. Vizija rekonstrukcije džamije: Islamska zajednica ostaje posvećena obnovi džamije, u skladu s prostornim mogućnostima i bez narušavanja ambijentalne cjeline, kao trajno svjedočanstvo o njenom značaju i doprinosu vakifa Kalin-hadži Alije.
„Cijenimo doprinos Općine Centar u obezbjeđivanju finansijskih sredstava, uključujući milion konvertibilnih maraka, osiguranih uz podršku Vlade KS i Vlade FBiH. Ova sredstva omogućila su pokretanje konzervatorskih radova, kao i realizaciju aspekata pejzažne arhitekture i iluminacije. To je značajan korak naprijed, ali smatramo da istina o dugogodišnjoj ulozi Islamske zajednice mora biti adekvatno predstavljena“, kazao je Zajimović.
Pozdravio je i svaku podršku očuvanju lokaliteta, ali smatra izuzetno važnim ukazati na probleme i nepravde koje su nastale tokom realizacije projekta.
Kazao je da je riječ, prije svega, o pripisivanju ekskluzivnih zasluga, narušavanju integriteta lokaliteta i izostanku transparentnosti.
„U saopćenjima Općine Centar potpuno se zanemaruje doprinos IZ u pokretanju istraživanja, konzervaciji i zaštiti lokaliteta. Ovakav pristup nije samo nepravedan, već i šteti vjerodostojnosti čitavog procesa. Postavljanje potpornog zida preko temelja džamije, što je učinjeno mimo originalnog projekta i bez konsultacija s Islamskom zajednicom, predstavlja ozbiljno narušavanje autentičnosti prostora i sprečava potpunu prezentaciju ostataka džamije. I na kraju, Islamska zajednica nije bila uključena u sve faze donošenja odluka, čime je otežano sprovođenje zajedničkih planova i ugrožen integritet usaglašenih projekata“, pojasnio je direktor Zajimović.
Kalin-hadži Alijina džamija nije samo arheološki lokalitet – ona je simbol otpora, duhovnog naslijeđa i kulturnog identiteta Sarajeva. Islamska zajednica decenijama posvećeno radi na njenoj zaštiti i očuvanju, uprkos brojnim preprekama.
„Pozivamo Općinu Centar i druge nadležne institucije da pokažu veću odgovornost i transparentnost, kako bi svi budući koraci bili usmjereni ka istinskoj zaštiti i očuvanju ovog lokaliteta“, kazao je Zajimović.
Poručio je da Islamska zajednica ostaje čvrsto opredijeljena da Kalin-hadži Alijina džamija bude sačuvana u skladu s njenim historijskim značajem.
„Pozivamo javnost da prepozna naš trud i posvećenost ovom procesu, te apelujemo na sve uključene strane da zajedničkim naporima osiguramo očuvanje ovog vrijednog naslijeđa. Ovo nije samo pitanje prošlosti – ovo je obaveza prema budućim generacijama“, kazao je Zajimović.
Kalin-hadži Alijina džamija sagrađena je 1535. godine i služila je zajednici sve do 1947. godine, kada je srušena zbog izgradnje stambenih zgrada. Na tom lokalitetu, pored džamije, postojali su mekteb i harem, unutar kojeg se nalazilo mezarje. Nakon rušenja džamije, komunističke vlasti su zatrpale mezarje, a lokalitet je nacionaliziran i prestao biti u vlasništvu Islamske zajednice.
Ovaj lokalitet, koji je svjedočanstvo bogate prošlosti, godinama je bio zanemarivan i prepušten propadanju, sve dok Islamska zajednica nije preuzela inicijativu da ga zaštiti, istraži i javnosti pokaže obim i razmjere rušilačkog nagona bivšeg sistema.
 Zajimović: Kalin-hadži Alijina džamija nije samo pitanje prošlosti – ovo je obaveza prema budućim generacijama... |
„I zbog cijelog procesa u kojem se nisu uvažavale primjedbe Islamske zajednice i iz kojeg je Islamska zajednica isključena, stiče se dojam da se opet nešto želi sakriti“, izjavio je za Agenciju MINA dr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije IZ u BiH.
Analizirajući posljednje najave i stavove Općine Centar Sarajevo i Vlade KS u kojima se ne spominje Islamska zajednica, Zajimović dodaje kako smatra neophodnim javnosti predstaviti cjelovitu i vjerodostojnu sliku svih aktivnosti, kako bi se spriječila iskrivljena percepcija o doprinosima pojedinih strana u ovom procesu.
Islamska zajednica je bila i ostala ključni nosilac aktivnosti vezanih za zaštitu lokaliteta Kalin-hadži Alijine džamije i njeni napori obuhvataju:
1. Sprečavanje daljnjih uzurpacija: Već 2002. godine, Islamska zajednica je spriječila pokušaje da se prostor lokaliteta pretvori u tzv. Prešernov park, insistirajući na očuvanju historijskog identiteta prostora.
2. Arheološka istraživanja: Godine 2017. Vakufska direkcija je, uz podršku Društva arheologa i Muzeja Sarajeva, pokrenula istraživanja koja su otkrila temelje džamije, mekteba, harema i 40 mezarova. Tom prilikom potvrđeno je da mezarje nikada nije ekshumirano, već su mezarovi zatrpani.
3. Konzervacija i zaštita: Islamska zajednica je finansirala izradu konzervatorskog projekta u saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa KS, osiguravajući očuvanje otkrivenih ostataka i njihovu prezentaciju javnosti.
4. Vizija rekonstrukcije džamije: Islamska zajednica ostaje posvećena obnovi džamije, u skladu s prostornim mogućnostima i bez narušavanja ambijentalne cjeline, kao trajno svjedočanstvo o njenom značaju i doprinosu vakifa Kalin-hadži Alije.
„Cijenimo doprinos Općine Centar u obezbjeđivanju finansijskih sredstava, uključujući milion konvertibilnih maraka, osiguranih uz podršku Vlade KS i Vlade FBiH. Ova sredstva omogućila su pokretanje konzervatorskih radova, kao i realizaciju aspekata pejzažne arhitekture i iluminacije. To je značajan korak naprijed, ali smatramo da istina o dugogodišnjoj ulozi Islamske zajednice mora biti adekvatno predstavljena“, kazao je Zajimović.
Pozdravio je i svaku podršku očuvanju lokaliteta, ali smatra izuzetno važnim ukazati na probleme i nepravde koje su nastale tokom realizacije projekta.
Kazao je da je riječ, prije svega, o pripisivanju ekskluzivnih zasluga, narušavanju integriteta lokaliteta i izostanku transparentnosti.
„U saopćenjima Općine Centar potpuno se zanemaruje doprinos IZ u pokretanju istraživanja, konzervaciji i zaštiti lokaliteta. Ovakav pristup nije samo nepravedan, već i šteti vjerodostojnosti čitavog procesa. Postavljanje potpornog zida preko temelja džamije, što je učinjeno mimo originalnog projekta i bez konsultacija s Islamskom zajednicom, predstavlja ozbiljno narušavanje autentičnosti prostora i sprečava potpunu prezentaciju ostataka džamije. I na kraju, Islamska zajednica nije bila uključena u sve faze donošenja odluka, čime je otežano sprovođenje zajedničkih planova i ugrožen integritet usaglašenih projekata“, pojasnio je direktor Zajimović.
Kalin-hadži Alijina džamija nije samo arheološki lokalitet – ona je simbol otpora, duhovnog naslijeđa i kulturnog identiteta Sarajeva. Islamska zajednica decenijama posvećeno radi na njenoj zaštiti i očuvanju, uprkos brojnim preprekama.
„Pozivamo Općinu Centar i druge nadležne institucije da pokažu veću odgovornost i transparentnost, kako bi svi budući koraci bili usmjereni ka istinskoj zaštiti i očuvanju ovog lokaliteta“, kazao je Zajimović.
Poručio je da Islamska zajednica ostaje čvrsto opredijeljena da Kalin-hadži Alijina džamija bude sačuvana u skladu s njenim historijskim značajem.
„Pozivamo javnost da prepozna naš trud i posvećenost ovom procesu, te apelujemo na sve uključene strane da zajedničkim naporima osiguramo očuvanje ovog vrijednog naslijeđa. Ovo nije samo pitanje prošlosti – ovo je obaveza prema budućim generacijama“, kazao je Zajimović.
