Kolumne
AMERIKA NA PRAGU 60. PREDSJEDNIČKIH IZBORA
|
|
Autor: Zijad Bećirević
Objavljeno: 23. October 2024. 20:10:48
Na pragu smo američkih predsjedničkih izbora koji se s velikim interesovanjem i pažnjom prate u cijelom svijetu
Šezdeseti predsjednički američki izbori biće održani 5.11.2014. godine, a rezultati izbora biće poznati 6.1.2025.g. Sa glasanjem se već počelo. Birači u 50 američkih država i Distriktu Columbia biraju predsjednika i potpredsjednika SAD. Novoizabrani predsjednik i potpredsjednik SAD biće službeno predstavljeni i inaugurisani 20.1.2025.g.
Američki predsjednički izbori održavaju se od 1845. svake četvrte godine. Izbore vodi Electoral College- Elektorski kolegij, koji sačinjavaju članovi kolegija iz 50 saveznih država i Distrikta Columbia.
Na ovim izborima pored predsjednika i potpredsjednika SAD biraju se svi članovi Predstavničkog doma (435), 33 Senatora koji čine trećinu Senata, Gubernatorska i Državna zakonodavna tijela.
Pravo glasa na ovim izborima ima 244 miliona američkih građana. Na izborima 2020. glasalo je 66,6% upisanih, što znači da se može očekivati da će na ovim izborima biračko pravo iskoristi oko 166 miliona Amerikanaca. Procenat registriranih između 18 i 24 g. je 49,1%, a odraslih od 35 do 49 godina je 46%.
Na ovim izborima glasaće 24 miliona imigranata, koji imaju američko državljanstvo. Naturalizovani državljani u SAD čine oko 10% birača SAD.
Ovi izbori su zasnovani na popisu stanovništva 2020.g.Od rezultata izbora mnogo se očekuje ne samo u SAD već u svijetu.
Rano glasanje već je počelo u 3 savezne države, Virginiji, Minnesoti i Južnoj Dakoti, a ovih oktobarskih dana počinje u još desetak država, među kojima u N. Caroline i Georgia, koja već bilježi rekordan izlazak na birališta. Glasa se i poštom.
Kandidati za predsjednika i potpredsjednika
Po članu 2. Ustava SAD lice izabrano za američkog predsjednika mora biti rođeno u SAD, imati najmanje 35 godina, biti stanovnik SAD najmanje 14 godina i dobiti najmanje 15% nacionalne podrške. Po 22. amandmanu na Ustav predsjednik može imati 2 mandata.
Kandidatkinja Demokrata za predsjednika SAD je Kamala Harris (Kalifornija) 49. potpredsjednica SAD od 2021-2025, a kandidat za potpredsjednika je Timothy James Walz, 41. guverner Minnessote, od 2019 do sada. Kandidat Demokrata za predsjednika bio je aktuelni predsjednik Joe Biden (Delaware) ali je odustao.
Kandidat Republikanaca za predsjednika SAD je Donald Trump (Florida), 45. predsjednik SAD od 2017 do 2021, a za potpredsjednika James David Vance, senator Ohio, koji je od Trumpovog kritičara postao njegova desna ruka. Kandidat za predsjednika bio je i Robert Kennedy (Kalifornija), ali je odustao u korist Trumpa.
Trumpu je ovo treća uzastopna kandidatura, nakon što je 2020. izgubio od Joe Bidena, a Harris je postala demokratska kandidatkinja kada je u julu 2024. Biden odustao od kandidature, uz obećanje da će biti predsjednica svih Amerikanaca. Harris je bivša američka senatorica, državna tužiteljica Kalifornije i aktuelna potpredsjednica SAD.
Svoje kandidate za predsjednika i potpredsjednika SAD imaju Libertarijanska stranka, stranka Zelenih i nezavisni kandidat Cornel Vest. Malo je vjerovatno da nezavisni kandidati mogu u SAD uticati na ishod izbora, jer ne mogu osvojiti 270 elektorskih glasova potrebnih da se pobijedi na izborima, ali mogu oslabiti dvije glavne stranke. Istina je i to da su Amerikanci željni opcija.
Kandidati za predsjednika i potpredsjednika su: ispred Libertarian partije (Slobodarske) stranke Lev Vejs Oliver (Georgia) za predsjednika, a Mike ter Maat (Florida) za potpredsjednika, ispred Zelenih Jill Stein (Massachusetts) za predsjednika a Rudolph Butch Ware (Pennsylvania) potpredsjednika i nezavisni kandidat Cornel West (California) za predsjednika, a Melina Abdullah za potpredsjednika.
Prema istraživanju agencije Galup 63% punoljetnih Amerikanaca misle da je u SAD potrebna treća velika stranka, jer Republikanska i Demokratska stranka loše zastupaju građane
Američki predsjednički izbori su posredni
Predsjednički izbori u SAD su posredni, na kojima građani predsjedničke kandidate i članove parlamenta ne biraju neposredno već biraju izbornike ili elektore, koji će taj izbor učiniti u njihovo ime.
To u praksi znači da građani predsjednika ne biraju direktno, već posredno, a to radi Izborni kolegijum sastavljen od 538 članova, koji se biraju prije izbora.
Svaka država imenuje onoliko izbornika koliko ima članova u Predstavničkom domu američkog Kongresa i koliko ima senatora u Senatu, a još 3 izbornika bira Washington. Biraju ih građani glasačkim listićima. Predstavnički dom ima 435 članova, Senat 100, plus 3 Washington, što daje 538 izbornika (435+100+3=538).
Najviše izbornika imaju države sa najviše stanovnika: California 55, Texas 38, New York 29, Florida 29, Illinois 20, Pensylvania 20, a najmanje Alaska, Wyoming, Montana i South Dakota- imaju po 3 izbornika. Članovi administracije ne mogu biti izbornici.
Američki građani će glasati do 5.11 a članovi Izbornog kolegija glasaće u svojim državama u decembru 2024.g. Oni glasaju za predsjednika i potpredsjednika, a rezultati glasanja se objavljuju 6.1.2025.g. i vrši inauguracija.
Da postane predsjednik kandidat mora dobiti apsolutnu većinu glasova izbornika, a taj broj je 270 od 538 elektora. Dakle, za razliku od drugih demokratskih država, u SAD ne postaje predsjednik kandidat sa najviše osvojenih glasova na nivou cijele zemlje, već onaj ko skupi najmanje 270 od 538 elektora.
Pobjednici izbora stiču pravo na četvorogodišnji mandat, koji teče od januara 2025.g.
Mnogi u SAD nisu zadovoljni s ovakvim načinom izbora, smatraju ga nedemokratskim i traže direktno biranje.
Izborna trka tek počinje
Do izbora je ostalo još svega nekoliko nedelja, a izborna trka se nastavlja između demokratske kandidatkinje Kamale Harris i republikanskog kandidata Donalda Trumpa, koji su nominovani za predsjednika SAD.
Već duže vrijeme uporno se pokušava nametnuti teza da je Amerika duboko podijeljena zemlja. Takva teza zasniva se isključivo na činjenici da je političku vlast približno u istom omjeru dijele Demokrate i Republikanci. Ako pitate bilo kojeg američkog građanina ko je, reći će vam da je Amerikanac i to ne samo kad je van granica države, već i kad je u njoj.
I na ovim predsjedničkim izborima, kao i ranije, dominiraju dvije najveće parije, demokratska i republikanska. Demokrate su liberalna partija i zalažu se uglavnom za demokratska građanska prava i socijalnu sigurnost, dok su republikanci konzervativna partija koja se zalaže za niže poreze, smanjenje vlade, za ograničenje migracije i abortusa, a podržavaju pravo na posjedovanje oružja.
Ključna pitanja 60. Predsjedničkih izbora
Ključna pitanja oko kojih se vodila i vodi debata tokom izbornog procesa su: abortus, ekonomija, zdravstvena zaštita, obrazovanje, sigurnost granica, imigracija, klimatske promjene, demokratija, spoljna politika, LGBTQ prava…
Pravo na abortus postalo je centralno pitanje ovih izbora. Stavovi Republikanaca i Demokrata po pitanju prava na abortus su suprotni. Republikanci su za ograničavanje prava na pobačaj, koje kod nekih graniči sa zabranom pobačaja. Nastojanja Republikanaca da ograniče pravao na abortus donekle idu u prilog Demokratama, jer svaka peta žena pravo na abortus smatra ključnim.
Harris podržava pravo žena na abortus i zalaže se za povratak reproduktivnih sloboda, za reproduktivna prava širom zemlje i za federalni zakon za reprodukciju i slobode, a Trump želi da savezne države same o tome odlučuju. Podsjećamo da su trojica sudija, koje je imenovao Trump dok je bio predsjednik, poništile nacionalno pravo na abortus.
Sigurnost granica i imigracija su jedna od važnijih. Razlog za to je novi val migranata preko granica s Meksickom tokom 2023, koji je sredinom 2024. opao. Većina Amerikanaca želi smanjiti imigraciju,a manjina bijelih Republikanaca je zabrinuta zbog demografskog pada bijele rase.
Trump za imigraciju kaže “Ljudi se slivaju u zemlju”, a odbacuje dvopartijski granični prijedlog zakona s kojim bi imigracija u SAD bila manje privlačnom. Ako bude izabran namjerava završiti zid na južnoj granici i deportovati legalne i ilegalne imigrante, a to je 11 miliona ljudi, što izaziva njihovu zabrinutost.
Harris obećava “borbu za jaku sigurnost granica” i zalaže se za strožija pravila o azilu.
Klimatske promjene i zaštita okoliša su problem i ovih izbora. Uragan Helena, Milton…stavljaju klimatske promjene u prvi plan predsjedničke kampanje…
Cilj Trumpa je da SAD imaju najnižu cijenu električne energije i energije od svih zemalja. Zalaže se za poreske olakšice proizvođačima nafte, gasa, uglja. Povlači inicijativu za električna vozila. Haris se zalaže za ekološku pravdu, čistu energiju, smanjenje emisije štetnih gasova za 50%-52% do 2030., podržava ulaganja za rješavanje klimatskih promjena
Ekonomija je kao i ranije najvažinija za veliki broj birača, pa zbog toga i jedno od ključnih pitanja izborne kampanje. Nakon Covida 19 u Americi je porasla inflacija koja je podigla cijene roba, što je ugrozilo životni standard. Mnogi Amerikanci su nezadovoljni ekonomskom situacijom.
Trump i Harris su za viziju moćne savezne vlade sposobne da interveniše na tržištima, kako bi ekonomiju učinila jačom i prosperitetnijom.
Ova godina je umjereno dobra za privredu. Tržište rada je sigurno, a inflacija smanjena. Očekivani rast je 2,7% u ovoj a 1,8% u narednoj godini. Javni dug je porastao na 35 billiona, jer država troši više nego što prikupi poreza i drugih prihoda.
Harris se zalaže za donošenje Zakona o infrastrukturnim ulaganjima, zapošljavanju, finansiranju malih i srednjih preduzeća.. Kamala smatra da Vlada treba djelovati agresivnije da potstakne konkurenciju. Ona predlaže povećanje poreza za korporacije i osobe s visokim zaradama sa 21% na 28%, kako bi se moglo pomoći nižoj i srednjoj klasi i smanjiti deficit.
Harris se zalaže za ekonomiju u kojoj će svatko dobiti šansu da se takmiči i šansu da uspije. Još kao senatorka zalagala se za plaćeno porodično odsustvo, dostupno stanovanje i besplatnu školarinu za porodice sa niskim i srednjim primanjima…Haris se zalaže za krupna ulaganja u infrastrukturu, zelenu energiju, hipotekarnu pomoć za kupce prvih domova, poreski kredit za roditelje novorođenih beba, zabranu podizanja cijena u prodavnicma i pomoć u borbi protiv inflacije.
Trump želi odvojiti SAD od globalne ekonomije, zemlju učiniti samostalnijom, da može svoju moć koristiti kroz pojedine poslove. On smatra da treba smanjiti korporativne poreze sa 21% na 15%, jer niski porezi bogatim omogućavaju otvaranje novih radnih mjesta.Trump se zalaže za deportaciju miliona imigranata, koje bi dovelo do smanjenja cijena stanova. I Trump i Harris podržavaju politiku neoporezivanja napojnica za ugostiteljske i uslužne radnike.
Najznačajnija pitanja spoljne politike SAD su rat između Izraela i Hamasa, Rusije i Ukrajine, mješanje Rusije, Irana, Kine u izbore kroz pokušaje da se putem propagande i dezinformacija produbi unutarnja politička kriza…Nakon ruske invazije SAD su dale i daju milijarde pomoći Ukrajini.
Harris se kao potpredsjednica sastala sa 150 svjetskih vođa i posjetila 21 zemlju. I ona i Trump nastavljaju kontakte na unutarnjem i vanjskom planu.
Harris poziva na okončanje rata u Gazi i zalaže se za rješenje o dvije države, ali nije podržala embargo Izraelu na oružje. Smatra da Izrael ima pravo da se brani, ali je važno kako to čini.
Harris slijedi Bidenovu politiku prema NATO i Ukrajini, podržava ih. Zarekla se podržati Ukrajinu u ratu protiv Rusije, dok god to bude potrebno.
Harris želi ojačati globalno liderstvo SAD i “osigurati da Amerika a ne Kina osvoji trku za 21 vijek”. Nastavit će jačati saveze u Aziji i na Pacifiku da obuzda rastuću moć Kine ekonomski i vojno.
Trumpova agenda vanjske politike je “Amerika na prvom mjestu”. On ostaje pri ranijoj najavi da će preispitati svrhu i misiju NATO u težnji da se troškovi odbrane prebace na Evropu i Aziju. Prekinuće pomoć Ukrajini i zatražiti od Evrope participaciju. Prije nego bude izabran i inauguriran pregovarat će o okončanju rusko-ukrajinskog rata.
Trump optužuje Kamilu “da mrzi Izrael” i tvrdi da “sukob nikad ne bi ni počeo, da je on i dalje predsjednik”. Trump želi da se rat u Ukrajini zaustavi i podsjeća na cijenu tog rata za Evropu.
On daje snažnu podršku Izraelu u ratu s Hamasom, ali smatra da bi Izrael trebao završiti rat i prestati ubijati narod.. Stanovnicima Gaze zabraniće ulaz u SAD.
Iako je najavio tvrđi stav protiv Kine, postavlja pitanje da li SAD treba da brane Tajvan?
Po mišljenju mnogih, bez obzira na ishod izbora u Americi, Evropa je taoc Amerike i to će ostati do daljnjeg.
Veze Amerike sa islamskim svjetom mogle bi i treble biti mnogo bolje, da ne daje bezrezervnu podršku Izraelu.
Američka demokratija je bila “Svetionik demokratije”. SAD imaju značajnu ulogu u zaštiti demokratije. Da li je to i danas? Svima je poznato da SAD i izvoze demokratske standarde i sprovode demokratsku transformaciju širom svijeta. Demokracija je jedno od značajnijih pitanja u izbornoj trci. Ankete provedene po tom pitanju pokazuju da 62% građana smatraju da bi demokratija mogla biti ugržena ovisno o tome ko pobijedi na izborima.
Evidentna je borba između demokratije i autokratije. Po mišljenju nekih američka demokratija je ozbiljno ugrožena. Govori se o demokratskom nazadovanju. Razloga je više. Jedan je pokušaj poništavanja Predsjedničkih izbora 2020.g. Osnovna načala i principi demokratije nisu se promijenila, samo je pitanje da li se, u kojoj mjeri i s kojim razlogom od njih odstupa? Dubokoj državi demokratija ne odgovara.
Analize ukazuju na nezadovoljstvo sa stanjem američke demokratije. Nedavni pokušaj atentata na Trumpa pokazuje da ni atentati na američke predsjednike nisu ništa novo.
Harris podržava Zakon o slobodi glasanja i zalaže se za zaštitu demokratije kroz Zakon o glasačkim pravima. Njene kritike upućene su retorici, nasilnim i dehumanizirajućim Trumpovim izjavama u izbornoj kampanji.
Neki Republikanci smatraju da se optužnicama protiv Trumpa pokušava uticati na izbore. Trump teži proširiti predsjedničke ovlasti i ovlasti savezne vlade i daje podršku centralizaciji vlasti. Njega identificiraju kao ključnu figuru u povećanju političkog nasilja, jer prihvata krajnji desni ekstremizam i zagovara nasilnu retoriku. Za njega su veći problem neprijatelji iznutra. On tvrdi da su njegovi politički protivnici veća opasnost za SAD od Rusije, Kine…
Očekuje se da će pitanje zdravstvene zaštite, politike ljekova i Pandemija Covid-19 imati značajan uticaj na predsjedničke izbore. Amerika troši više na zdravstveno osiguranje nego bilo koja druga razvijena zemlja.
Harris se založila za zaštitu životne sredine, smanjenje cijena lijekova i podržala eliminaciju privatnog zdravstvenog osiguranja…Harris podržava jačanje pokrivenosti po Zakonu o pristupačnoj njezi, a Trump se zalaže za ukidanje tog zakona, ali i ptava na Socijalno osiguranje.
Školski sistem u Americi spada u najbolje u svijetu. Neki vjeruju da bi obrazovanje moglo odlučiti pobjednika ovih izbora. Rukovode se ispitivanjem rasne nejednakosti, razgovorima o rasnom identitetu, ispitivanjem rasne nejednakosti, Bidenovim oprostom studentskih dugova i najavom dodatnog oprosta dugova za neoženjene studente ili bračne parove koji zarađuju malo. Oproste kredita tretiraju kao neodgovorno trošenje.
Harris podržava Pokret za roditeljska prava i zalaže se za povećanje plata nastavnicima.
LGBTQ prava… Sve se se više govori o prevenciji, o tome kako poboljšati pristup zdravstvenoj skrbi i regulisanju prava LGBT osoba.
Harris je snažan zagovornik prava LGBT osoba i osuđuje napade na prava transrodnih osoba. Trump je najavio povlačenje politike kojim su podržane demokrate u vezi sa transrodnim osobama i najavio zakon koji će priznati samo dva spola..
Predizborne debate
Predizborne debate koje se vode tokom izbornog procesa su važan dio jedinstvenog demokratskog izbornog procesa SAD i na ovim predsjedničkim izborima.
Prva TV debata između Trumpa i Joe Bidena, koji je u početku izborne utrke bio kandidat Demokrata, održana je 24. juna 2024, nakon koje je od Bidena zatraženio da se povuče, jer je ocijenjeno da je star i dementan, ali je tada odbio. Kasnije je prihvatio i podržao imenovanje Kamale Harris.
Na predizbornom skupu u gradu Erie u Pennsylvanii Harris je rekla da je Trump opasan za demokratiju i da bi njegov drugi mandat bio opasan.
Iako je Trump poznat kao TV šoumen u debati održanoj 10.9.2024.g. Kamala je nadmašila Trumpa, jer su tada osporene njegove izjave o abortusu, emigraciji, izborima 2020. Debata je pokazala da Harris i Trump imaju dvije različite vizije SAD ( Kamala usmjerena na budućnost, a Trump na prošlost). Harris je insistirala na još jednoj debati, ali Trump nije prihvatio.
Kamala Harris je rekla da se Trump bori za prijatelje milionare, a ona za srednju klasu. Ovih dana je najavila i raskid sa politikom Joe Bidena.
U toku debate 13.jula 2024. u gradu Butleru u Pennsylvania Matthew Crooks je pokušao atentat na Trumpa. Pri tom je ubijena jedna, ranjene 2 osobe, a Trump je lakše ranjen u uho.
Nakon dvije debate Trump je odbio sučeljavanje u trećoj koju je ponovo ponudila Harris.
Očekuje se tijesna izjednačena izborna utrka
Trka između Trumpa i Harris je izjednačena i neizvjesna. Trump i Harris pokušavaju osvojiti glasove koji će im 5. novembra donijeti prevagu. Prema nekim istraživanjima sve više Amerikanki (koje više glasaju nego muškarci) glasa za demokrate i podržava Kamalu Harris, a muškarci su više za Donalda Tumpa. Trumpa podržavaju mlađi.
Do sada provedene ankete pokazuju da su Haris i Trump izjednačeni među bijelim glasačima. Harris ima prednost nad Trumpom među ženama, koja se procjenjuje od 9 do 13%.
Uprkos tome što daje podršku Izraelu koji vodi rat u Gazi i Libanu, Harris nastoji pridobiti arapske i muslimanske glasače u SAD, susreće se s njihovim liderima.
Podsjećamo da su na proteklim izborima žene i mladi u velikom broju glasali za demokratske kandidate, pa se demokrate nadaju da će se taj trend nastaviti.
Protiv Trumpa se i dalje vodi sudski proces zbog pobune i upada njegovih pristalica u Capital Hill 6.1. 2921., kada je život izgubilo 5 a teško ranjeno više osoba. U maju 2024. Trump je proglašen krivim za 34 kaznena djela, proglašen odgovornim u građanskom postupku za seksualno zlostavljanje, klevetu, finansijsku prevaru, a predstoji mu i krivični sudski proces po optužbama za pokušaj poništavanja rezultata izbora 2020.g. Ali sve mu, kako izgleda, neće smetati da bude izabran, čak i ako se u konačnici dokaže neka doza krivice i odgovornosti. Ljudi su se danas navikli na sve, toliko oguglali na zlo u nepravdu, da su spremni prihvatiti i podržati i na najviše državne funkcije čak i one koji su se debelo ogriješili o zakon.
Mnogi vjeruju da će na ovim izborima o izboru predsjednika SAD odlučiti nekoliko hiljada ako ne samo nekoliko stotina glasova u 6 ključnih država. Te ključne države su Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, North Carolina, Pennsylvania i Wisconsin.
Potsjećamo da je Trump postao predsjednik SAD 2016.g. zahvaljujući minimalnoj pobjedi nad Hilari Clinton (manjoj od 1%) u Michiganu, Pennsylvanii i Wisconsinu.
Prema anketi WSJ Kamala i Trump su potpuno izjednačeni u Sjevernoj Karolini i Wisconsinu, dok Harris ima prednost oko 2% u Arizoni, Georgiji, Michiganu, a Trump 6% u Nevadi, 1% u Pennsylvaniji. Na izborima 2020. razlika je bila samo 3% u Wisconsinu, Nevadi, Pennsylvaniji, Arizoni, Sjevernoj Karolini, Georgiji, Michiganu.
Michigan je jedna od tih ključnih kolebljivih država. Iako ima najveći procenat američko-arapskih stanovnika, nekad daje glasove Demokratama, nekad Republikancima. U nastojanju da dobiju glasove u tim državama kandidati ih obilaze i održavaju predizborne skupove. Zato je Kamala posjetila Michigen 4 puta a Trump čak 9 puta.
Blagu prednost Trump ima nad Kamalom u Arizoni, gdje je ključno pitanje imigracija, jer ima dugu granicu sa Meksikom. Do 2020.g. kada je Biden pobijedio, Arizona je bila uporište Republikanaca.
Najviše glasova od neopredjeljenih država donosi Pennsylvania, jer ima 19 elektora i značajno utiče na izborni rezultat. Pennsylvania je prva po rastu inflacije, što Trump adresira na ekonomsku politiku Bidenove administracije i pripisuje Kamali.
Prema anketi WSJ više birača podržava Trumpa u pogledu ekonomije i imigracija, a Kamalu po pitanjima stanovanja, zdravstvene i druge zaštite.
Trump se dodvorava jevrejskim glasačima i tvrdi ako izgubi izbore da će Jevreji biti djelimično krivi, “a Izrael će u roku od 2 godine prestati postojati”.
Jedna od ključnih kolebljivih država je i Georgia, gdje crnačka populacija čini trećinu glasača, a na izborima 2020. njih 88% glasalo je za Bidena. Trump je bio prvi republikanac koji je nakon 1992. izgubio Georgiju. Kamala je pri posjeti Georgiji održala govor o pravu na abortus.
Tri sedmice pred početak izbora .. trka je dosta izjednačena… Blagu prednost ima Kamila.
Harris 48,2%, Trump 46,7%. Trump je 1% iznad Harris u Arizoni, Michigenu, Georgiji, Pennsylvaniji, pola procenta u N. Carolini, a Haris vodi u Nevadi i Wisconsinu.
Prevagu na izborima mogu donijeti i Bosanci. Mnogo ih živi u Americi. To se pokazalo i na predsjedničkim izborima 2020.g. Najviše ih živi u St. Louise, Atlanti, Chicagu, New Yorku, Bostonu, Des Moines, …
Velika su očekivanja od Amerike i novog predsjednika
Na globalnom svjetskom planu puno je pitanja, ali je malo odgovora. Neka od njih su - Kako će svijet izgledati? Da li će i dalje 8 ljudi posjedovati pola bogatstva čovječanstva? Da li će doći do reforme globalizacije? Više je nego vidljivo da je globalizacija otvorila brojne nove probleme, ali je treba bolje prilagoditi i voditi. Mogu li SAD i dalje dominirati ili se pravi pomak od unipolarnog svijeta sa jednom super silom ka jednom multiporalnom sa više velikih sila koje će raditi zajedno?.. ili će i dalje biti sve više trvenja i sukoba.
Ostaje pitanje da li SAD zaista gube primat u odnosu na brzo rastuće zemlje Kinu, Rusiju, Indiju?…Za budućnost Evrope važno je da se nacionalne vlade okupe i podignu stepen jedinstva.
Sjedinjene države su treća zemlja na svijetu po površini sa 334 miliona stanovnika. Ekonomski i vojno najjača država na svijetu. Troši na vojsku koliko sve ostale države zajedno. SAD dominiraju u svjetskoj privredi, politici, kulturi…Zemlja su sa najvećim brojem pronalazača i inovatora, koji mijenjaju svijet. Mogućnosti za život i rad u svih 50 američkih država su neograničene. Sve to Ameriku čini velikom dominantnom, ali i odgovornom za zbivanja u zemlji i svijetu.
Uloga američkog predsjednika je velika. On je šef države, vrhovni organ izvršne vlasti, sa velikim ovlaštenjima, ali i obavezama. Zato od pobijede na ovim izborima mnogo zavisi kojim će putem nastaviti Amerika. Po mišljenju mnogih eventualni povratak Trumpa u Bijelu kuću radikalno bi promijenio američku unutarnju i vanjsku politiku. Dovoljno osnove za takve pretpostavke je u njegovom prvom mandatu.
Uprkos tome, bez obzira ko pobijedi, svijet očekuje i traži od budućeg američkog predsjednika da prioritetno preduzme sve u njegovoj moći da se prestane sa genocidnim zatiranjem palestinskog naroda u Gazi, na Zapadnoj obali, Jordanu i okonča agresija Rusije na Ukrajinu.
I tokom ove izborne kampanje nameće se pitanje da li u strankama koje učestvuju na američkim izborima uopšte postoji kandidat sa potencijalom dovoljno jak i sposoban da dalje vodi zemlju odabranim putem i održi je u vrhu?
Sjedinjene države i nakon ovih izbora ostaju vodeća snaga u svijetu, sigurno mjesto za rad i život. Bosna i Hercegovina, kao i mnoge zemlje Balkana, ali Evrope i svijeta, želii mjesto pod kišobranom koji još uvijek čvrsto drži Amerika.
Šezdeseti predsjednički američki izbori biće održani 5.11.2014. godine, a rezultati izbora biće poznati 6.1.2025.g. Sa glasanjem se već počelo. Birači u 50 američkih država i Distriktu Columbia biraju predsjednika i potpredsjednika SAD. Novoizabrani predsjednik i potpredsjednik SAD biće službeno predstavljeni i inaugurisani 20.1.2025.g.
Američki predsjednički izbori održavaju se od 1845. svake četvrte godine. Izbore vodi Electoral College- Elektorski kolegij, koji sačinjavaju članovi kolegija iz 50 saveznih država i Distrikta Columbia.
Na ovim izborima pored predsjednika i potpredsjednika SAD biraju se svi članovi Predstavničkog doma (435), 33 Senatora koji čine trećinu Senata, Gubernatorska i Državna zakonodavna tijela.
Pravo glasa na ovim izborima ima 244 miliona američkih građana. Na izborima 2020. glasalo je 66,6% upisanih, što znači da se može očekivati da će na ovim izborima biračko pravo iskoristi oko 166 miliona Amerikanaca. Procenat registriranih između 18 i 24 g. je 49,1%, a odraslih od 35 do 49 godina je 46%.
Na ovim izborima glasaće 24 miliona imigranata, koji imaju američko državljanstvo. Naturalizovani državljani u SAD čine oko 10% birača SAD.
Ovi izbori su zasnovani na popisu stanovništva 2020.g.Od rezultata izbora mnogo se očekuje ne samo u SAD već u svijetu.
Rano glasanje već je počelo u 3 savezne države, Virginiji, Minnesoti i Južnoj Dakoti, a ovih oktobarskih dana počinje u još desetak država, među kojima u N. Caroline i Georgia, koja već bilježi rekordan izlazak na birališta. Glasa se i poštom.
Po članu 2. Ustava SAD lice izabrano za američkog predsjednika mora biti rođeno u SAD, imati najmanje 35 godina, biti stanovnik SAD najmanje 14 godina i dobiti najmanje 15% nacionalne podrške. Po 22. amandmanu na Ustav predsjednik može imati 2 mandata.
Kandidatkinja Demokrata za predsjednika SAD je Kamala Harris (Kalifornija) 49. potpredsjednica SAD od 2021-2025, a kandidat za potpredsjednika je Timothy James Walz, 41. guverner Minnessote, od 2019 do sada. Kandidat Demokrata za predsjednika bio je aktuelni predsjednik Joe Biden (Delaware) ali je odustao.
Kandidat Republikanaca za predsjednika SAD je Donald Trump (Florida), 45. predsjednik SAD od 2017 do 2021, a za potpredsjednika James David Vance, senator Ohio, koji je od Trumpovog kritičara postao njegova desna ruka. Kandidat za predsjednika bio je i Robert Kennedy (Kalifornija), ali je odustao u korist Trumpa.
Trumpu je ovo treća uzastopna kandidatura, nakon što je 2020. izgubio od Joe Bidena, a Harris je postala demokratska kandidatkinja kada je u julu 2024. Biden odustao od kandidature, uz obećanje da će biti predsjednica svih Amerikanaca. Harris je bivša američka senatorica, državna tužiteljica Kalifornije i aktuelna potpredsjednica SAD.
Svoje kandidate za predsjednika i potpredsjednika SAD imaju Libertarijanska stranka, stranka Zelenih i nezavisni kandidat Cornel Vest. Malo je vjerovatno da nezavisni kandidati mogu u SAD uticati na ishod izbora, jer ne mogu osvojiti 270 elektorskih glasova potrebnih da se pobijedi na izborima, ali mogu oslabiti dvije glavne stranke. Istina je i to da su Amerikanci željni opcija.
Kandidati za predsjednika i potpredsjednika su: ispred Libertarian partije (Slobodarske) stranke Lev Vejs Oliver (Georgia) za predsjednika, a Mike ter Maat (Florida) za potpredsjednika, ispred Zelenih Jill Stein (Massachusetts) za predsjednika a Rudolph Butch Ware (Pennsylvania) potpredsjednika i nezavisni kandidat Cornel West (California) za predsjednika, a Melina Abdullah za potpredsjednika.
Prema istraživanju agencije Galup 63% punoljetnih Amerikanaca misle da je u SAD potrebna treća velika stranka, jer Republikanska i Demokratska stranka loše zastupaju građane
Predsjednički izbori u SAD su posredni, na kojima građani predsjedničke kandidate i članove parlamenta ne biraju neposredno već biraju izbornike ili elektore, koji će taj izbor učiniti u njihovo ime.
To u praksi znači da građani predsjednika ne biraju direktno, već posredno, a to radi Izborni kolegijum sastavljen od 538 članova, koji se biraju prije izbora.
Svaka država imenuje onoliko izbornika koliko ima članova u Predstavničkom domu američkog Kongresa i koliko ima senatora u Senatu, a još 3 izbornika bira Washington. Biraju ih građani glasačkim listićima. Predstavnički dom ima 435 članova, Senat 100, plus 3 Washington, što daje 538 izbornika (435+100+3=538).
Najviše izbornika imaju države sa najviše stanovnika: California 55, Texas 38, New York 29, Florida 29, Illinois 20, Pensylvania 20, a najmanje Alaska, Wyoming, Montana i South Dakota- imaju po 3 izbornika. Članovi administracije ne mogu biti izbornici.
Američki građani će glasati do 5.11 a članovi Izbornog kolegija glasaće u svojim državama u decembru 2024.g. Oni glasaju za predsjednika i potpredsjednika, a rezultati glasanja se objavljuju 6.1.2025.g. i vrši inauguracija.
Da postane predsjednik kandidat mora dobiti apsolutnu većinu glasova izbornika, a taj broj je 270 od 538 elektora. Dakle, za razliku od drugih demokratskih država, u SAD ne postaje predsjednik kandidat sa najviše osvojenih glasova na nivou cijele zemlje, već onaj ko skupi najmanje 270 od 538 elektora.
Pobjednici izbora stiču pravo na četvorogodišnji mandat, koji teče od januara 2025.g.
Mnogi u SAD nisu zadovoljni s ovakvim načinom izbora, smatraju ga nedemokratskim i traže direktno biranje.
Do izbora je ostalo još svega nekoliko nedelja, a izborna trka se nastavlja između demokratske kandidatkinje Kamale Harris i republikanskog kandidata Donalda Trumpa, koji su nominovani za predsjednika SAD.
Već duže vrijeme uporno se pokušava nametnuti teza da je Amerika duboko podijeljena zemlja. Takva teza zasniva se isključivo na činjenici da je političku vlast približno u istom omjeru dijele Demokrate i Republikanci. Ako pitate bilo kojeg američkog građanina ko je, reći će vam da je Amerikanac i to ne samo kad je van granica države, već i kad je u njoj.
I na ovim predsjedničkim izborima, kao i ranije, dominiraju dvije najveće parije, demokratska i republikanska. Demokrate su liberalna partija i zalažu se uglavnom za demokratska građanska prava i socijalnu sigurnost, dok su republikanci konzervativna partija koja se zalaže za niže poreze, smanjenje vlade, za ograničenje migracije i abortusa, a podržavaju pravo na posjedovanje oružja.
Ključna pitanja oko kojih se vodila i vodi debata tokom izbornog procesa su: abortus, ekonomija, zdravstvena zaštita, obrazovanje, sigurnost granica, imigracija, klimatske promjene, demokratija, spoljna politika, LGBTQ prava…
Pravo na abortus postalo je centralno pitanje ovih izbora. Stavovi Republikanaca i Demokrata po pitanju prava na abortus su suprotni. Republikanci su za ograničavanje prava na pobačaj, koje kod nekih graniči sa zabranom pobačaja. Nastojanja Republikanaca da ograniče pravao na abortus donekle idu u prilog Demokratama, jer svaka peta žena pravo na abortus smatra ključnim.
Harris podržava pravo žena na abortus i zalaže se za povratak reproduktivnih sloboda, za reproduktivna prava širom zemlje i za federalni zakon za reprodukciju i slobode, a Trump želi da savezne države same o tome odlučuju. Podsjećamo da su trojica sudija, koje je imenovao Trump dok je bio predsjednik, poništile nacionalno pravo na abortus.
Sigurnost granica i imigracija su jedna od važnijih. Razlog za to je novi val migranata preko granica s Meksickom tokom 2023, koji je sredinom 2024. opao. Većina Amerikanaca želi smanjiti imigraciju,a manjina bijelih Republikanaca je zabrinuta zbog demografskog pada bijele rase.
Trump za imigraciju kaže “Ljudi se slivaju u zemlju”, a odbacuje dvopartijski granični prijedlog zakona s kojim bi imigracija u SAD bila manje privlačnom. Ako bude izabran namjerava završiti zid na južnoj granici i deportovati legalne i ilegalne imigrante, a to je 11 miliona ljudi, što izaziva njihovu zabrinutost.
Harris obećava “borbu za jaku sigurnost granica” i zalaže se za strožija pravila o azilu.
Klimatske promjene i zaštita okoliša su problem i ovih izbora. Uragan Helena, Milton…stavljaju klimatske promjene u prvi plan predsjedničke kampanje…
Cilj Trumpa je da SAD imaju najnižu cijenu električne energije i energije od svih zemalja. Zalaže se za poreske olakšice proizvođačima nafte, gasa, uglja. Povlači inicijativu za električna vozila. Haris se zalaže za ekološku pravdu, čistu energiju, smanjenje emisije štetnih gasova za 50%-52% do 2030., podržava ulaganja za rješavanje klimatskih promjena
Ekonomija je kao i ranije najvažinija za veliki broj birača, pa zbog toga i jedno od ključnih pitanja izborne kampanje. Nakon Covida 19 u Americi je porasla inflacija koja je podigla cijene roba, što je ugrozilo životni standard. Mnogi Amerikanci su nezadovoljni ekonomskom situacijom.
Trump i Harris su za viziju moćne savezne vlade sposobne da interveniše na tržištima, kako bi ekonomiju učinila jačom i prosperitetnijom.
Ova godina je umjereno dobra za privredu. Tržište rada je sigurno, a inflacija smanjena. Očekivani rast je 2,7% u ovoj a 1,8% u narednoj godini. Javni dug je porastao na 35 billiona, jer država troši više nego što prikupi poreza i drugih prihoda.
Harris se zalaže za donošenje Zakona o infrastrukturnim ulaganjima, zapošljavanju, finansiranju malih i srednjih preduzeća.. Kamala smatra da Vlada treba djelovati agresivnije da potstakne konkurenciju. Ona predlaže povećanje poreza za korporacije i osobe s visokim zaradama sa 21% na 28%, kako bi se moglo pomoći nižoj i srednjoj klasi i smanjiti deficit.
Harris se zalaže za ekonomiju u kojoj će svatko dobiti šansu da se takmiči i šansu da uspije. Još kao senatorka zalagala se za plaćeno porodično odsustvo, dostupno stanovanje i besplatnu školarinu za porodice sa niskim i srednjim primanjima…Haris se zalaže za krupna ulaganja u infrastrukturu, zelenu energiju, hipotekarnu pomoć za kupce prvih domova, poreski kredit za roditelje novorođenih beba, zabranu podizanja cijena u prodavnicma i pomoć u borbi protiv inflacije.
Trump želi odvojiti SAD od globalne ekonomije, zemlju učiniti samostalnijom, da može svoju moć koristiti kroz pojedine poslove. On smatra da treba smanjiti korporativne poreze sa 21% na 15%, jer niski porezi bogatim omogućavaju otvaranje novih radnih mjesta.Trump se zalaže za deportaciju miliona imigranata, koje bi dovelo do smanjenja cijena stanova. I Trump i Harris podržavaju politiku neoporezivanja napojnica za ugostiteljske i uslužne radnike.
Najznačajnija pitanja spoljne politike SAD su rat između Izraela i Hamasa, Rusije i Ukrajine, mješanje Rusije, Irana, Kine u izbore kroz pokušaje da se putem propagande i dezinformacija produbi unutarnja politička kriza…Nakon ruske invazije SAD su dale i daju milijarde pomoći Ukrajini.
Harris se kao potpredsjednica sastala sa 150 svjetskih vođa i posjetila 21 zemlju. I ona i Trump nastavljaju kontakte na unutarnjem i vanjskom planu.
Harris poziva na okončanje rata u Gazi i zalaže se za rješenje o dvije države, ali nije podržala embargo Izraelu na oružje. Smatra da Izrael ima pravo da se brani, ali je važno kako to čini.
Harris slijedi Bidenovu politiku prema NATO i Ukrajini, podržava ih. Zarekla se podržati Ukrajinu u ratu protiv Rusije, dok god to bude potrebno.
Harris želi ojačati globalno liderstvo SAD i “osigurati da Amerika a ne Kina osvoji trku za 21 vijek”. Nastavit će jačati saveze u Aziji i na Pacifiku da obuzda rastuću moć Kine ekonomski i vojno.
Trumpova agenda vanjske politike je “Amerika na prvom mjestu”. On ostaje pri ranijoj najavi da će preispitati svrhu i misiju NATO u težnji da se troškovi odbrane prebace na Evropu i Aziju. Prekinuće pomoć Ukrajini i zatražiti od Evrope participaciju. Prije nego bude izabran i inauguriran pregovarat će o okončanju rusko-ukrajinskog rata.
Trump optužuje Kamilu “da mrzi Izrael” i tvrdi da “sukob nikad ne bi ni počeo, da je on i dalje predsjednik”. Trump želi da se rat u Ukrajini zaustavi i podsjeća na cijenu tog rata za Evropu.
On daje snažnu podršku Izraelu u ratu s Hamasom, ali smatra da bi Izrael trebao završiti rat i prestati ubijati narod.. Stanovnicima Gaze zabraniće ulaz u SAD.
Iako je najavio tvrđi stav protiv Kine, postavlja pitanje da li SAD treba da brane Tajvan?
Po mišljenju mnogih, bez obzira na ishod izbora u Americi, Evropa je taoc Amerike i to će ostati do daljnjeg.
Veze Amerike sa islamskim svjetom mogle bi i treble biti mnogo bolje, da ne daje bezrezervnu podršku Izraelu.
Američka demokratija je bila “Svetionik demokratije”. SAD imaju značajnu ulogu u zaštiti demokratije. Da li je to i danas? Svima je poznato da SAD i izvoze demokratske standarde i sprovode demokratsku transformaciju širom svijeta. Demokracija je jedno od značajnijih pitanja u izbornoj trci. Ankete provedene po tom pitanju pokazuju da 62% građana smatraju da bi demokratija mogla biti ugržena ovisno o tome ko pobijedi na izborima.
Evidentna je borba između demokratije i autokratije. Po mišljenju nekih američka demokratija je ozbiljno ugrožena. Govori se o demokratskom nazadovanju. Razloga je više. Jedan je pokušaj poništavanja Predsjedničkih izbora 2020.g. Osnovna načala i principi demokratije nisu se promijenila, samo je pitanje da li se, u kojoj mjeri i s kojim razlogom od njih odstupa? Dubokoj državi demokratija ne odgovara.
Analize ukazuju na nezadovoljstvo sa stanjem američke demokratije. Nedavni pokušaj atentata na Trumpa pokazuje da ni atentati na američke predsjednike nisu ništa novo.
Harris podržava Zakon o slobodi glasanja i zalaže se za zaštitu demokratije kroz Zakon o glasačkim pravima. Njene kritike upućene su retorici, nasilnim i dehumanizirajućim Trumpovim izjavama u izbornoj kampanji.
Neki Republikanci smatraju da se optužnicama protiv Trumpa pokušava uticati na izbore. Trump teži proširiti predsjedničke ovlasti i ovlasti savezne vlade i daje podršku centralizaciji vlasti. Njega identificiraju kao ključnu figuru u povećanju političkog nasilja, jer prihvata krajnji desni ekstremizam i zagovara nasilnu retoriku. Za njega su veći problem neprijatelji iznutra. On tvrdi da su njegovi politički protivnici veća opasnost za SAD od Rusije, Kine…
Očekuje se da će pitanje zdravstvene zaštite, politike ljekova i Pandemija Covid-19 imati značajan uticaj na predsjedničke izbore. Amerika troši više na zdravstveno osiguranje nego bilo koja druga razvijena zemlja.
Harris se založila za zaštitu životne sredine, smanjenje cijena lijekova i podržala eliminaciju privatnog zdravstvenog osiguranja…Harris podržava jačanje pokrivenosti po Zakonu o pristupačnoj njezi, a Trump se zalaže za ukidanje tog zakona, ali i ptava na Socijalno osiguranje.
Školski sistem u Americi spada u najbolje u svijetu. Neki vjeruju da bi obrazovanje moglo odlučiti pobjednika ovih izbora. Rukovode se ispitivanjem rasne nejednakosti, razgovorima o rasnom identitetu, ispitivanjem rasne nejednakosti, Bidenovim oprostom studentskih dugova i najavom dodatnog oprosta dugova za neoženjene studente ili bračne parove koji zarađuju malo. Oproste kredita tretiraju kao neodgovorno trošenje.
Harris podržava Pokret za roditeljska prava i zalaže se za povećanje plata nastavnicima.
LGBTQ prava… Sve se se više govori o prevenciji, o tome kako poboljšati pristup zdravstvenoj skrbi i regulisanju prava LGBT osoba.
Harris je snažan zagovornik prava LGBT osoba i osuđuje napade na prava transrodnih osoba. Trump je najavio povlačenje politike kojim su podržane demokrate u vezi sa transrodnim osobama i najavio zakon koji će priznati samo dva spola..
Predizborne debate koje se vode tokom izbornog procesa su važan dio jedinstvenog demokratskog izbornog procesa SAD i na ovim predsjedničkim izborima.
Prva TV debata između Trumpa i Joe Bidena, koji je u početku izborne utrke bio kandidat Demokrata, održana je 24. juna 2024, nakon koje je od Bidena zatraženio da se povuče, jer je ocijenjeno da je star i dementan, ali je tada odbio. Kasnije je prihvatio i podržao imenovanje Kamale Harris.
Na predizbornom skupu u gradu Erie u Pennsylvanii Harris je rekla da je Trump opasan za demokratiju i da bi njegov drugi mandat bio opasan.
Iako je Trump poznat kao TV šoumen u debati održanoj 10.9.2024.g. Kamala je nadmašila Trumpa, jer su tada osporene njegove izjave o abortusu, emigraciji, izborima 2020. Debata je pokazala da Harris i Trump imaju dvije različite vizije SAD ( Kamala usmjerena na budućnost, a Trump na prošlost). Harris je insistirala na još jednoj debati, ali Trump nije prihvatio.
Kamala Harris je rekla da se Trump bori za prijatelje milionare, a ona za srednju klasu. Ovih dana je najavila i raskid sa politikom Joe Bidena.
U toku debate 13.jula 2024. u gradu Butleru u Pennsylvania Matthew Crooks je pokušao atentat na Trumpa. Pri tom je ubijena jedna, ranjene 2 osobe, a Trump je lakše ranjen u uho.
Nakon dvije debate Trump je odbio sučeljavanje u trećoj koju je ponovo ponudila Harris.
Trka između Trumpa i Harris je izjednačena i neizvjesna. Trump i Harris pokušavaju osvojiti glasove koji će im 5. novembra donijeti prevagu. Prema nekim istraživanjima sve više Amerikanki (koje više glasaju nego muškarci) glasa za demokrate i podržava Kamalu Harris, a muškarci su više za Donalda Tumpa. Trumpa podržavaju mlađi.
Do sada provedene ankete pokazuju da su Haris i Trump izjednačeni među bijelim glasačima. Harris ima prednost nad Trumpom među ženama, koja se procjenjuje od 9 do 13%.
Uprkos tome što daje podršku Izraelu koji vodi rat u Gazi i Libanu, Harris nastoji pridobiti arapske i muslimanske glasače u SAD, susreće se s njihovim liderima.
Podsjećamo da su na proteklim izborima žene i mladi u velikom broju glasali za demokratske kandidate, pa se demokrate nadaju da će se taj trend nastaviti.
Protiv Trumpa se i dalje vodi sudski proces zbog pobune i upada njegovih pristalica u Capital Hill 6.1. 2921., kada je život izgubilo 5 a teško ranjeno više osoba. U maju 2024. Trump je proglašen krivim za 34 kaznena djela, proglašen odgovornim u građanskom postupku za seksualno zlostavljanje, klevetu, finansijsku prevaru, a predstoji mu i krivični sudski proces po optužbama za pokušaj poništavanja rezultata izbora 2020.g. Ali sve mu, kako izgleda, neće smetati da bude izabran, čak i ako se u konačnici dokaže neka doza krivice i odgovornosti. Ljudi su se danas navikli na sve, toliko oguglali na zlo u nepravdu, da su spremni prihvatiti i podržati i na najviše državne funkcije čak i one koji su se debelo ogriješili o zakon.
Mnogi vjeruju da će na ovim izborima o izboru predsjednika SAD odlučiti nekoliko hiljada ako ne samo nekoliko stotina glasova u 6 ključnih država. Te ključne države su Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, North Carolina, Pennsylvania i Wisconsin.
Potsjećamo da je Trump postao predsjednik SAD 2016.g. zahvaljujući minimalnoj pobjedi nad Hilari Clinton (manjoj od 1%) u Michiganu, Pennsylvanii i Wisconsinu.
Prema anketi WSJ Kamala i Trump su potpuno izjednačeni u Sjevernoj Karolini i Wisconsinu, dok Harris ima prednost oko 2% u Arizoni, Georgiji, Michiganu, a Trump 6% u Nevadi, 1% u Pennsylvaniji. Na izborima 2020. razlika je bila samo 3% u Wisconsinu, Nevadi, Pennsylvaniji, Arizoni, Sjevernoj Karolini, Georgiji, Michiganu.
Michigan je jedna od tih ključnih kolebljivih država. Iako ima najveći procenat američko-arapskih stanovnika, nekad daje glasove Demokratama, nekad Republikancima. U nastojanju da dobiju glasove u tim državama kandidati ih obilaze i održavaju predizborne skupove. Zato je Kamala posjetila Michigen 4 puta a Trump čak 9 puta.
Blagu prednost Trump ima nad Kamalom u Arizoni, gdje je ključno pitanje imigracija, jer ima dugu granicu sa Meksikom. Do 2020.g. kada je Biden pobijedio, Arizona je bila uporište Republikanaca.
Najviše glasova od neopredjeljenih država donosi Pennsylvania, jer ima 19 elektora i značajno utiče na izborni rezultat. Pennsylvania je prva po rastu inflacije, što Trump adresira na ekonomsku politiku Bidenove administracije i pripisuje Kamali.
Prema anketi WSJ više birača podržava Trumpa u pogledu ekonomije i imigracija, a Kamalu po pitanjima stanovanja, zdravstvene i druge zaštite.
Trump se dodvorava jevrejskim glasačima i tvrdi ako izgubi izbore da će Jevreji biti djelimično krivi, “a Izrael će u roku od 2 godine prestati postojati”.
Jedna od ključnih kolebljivih država je i Georgia, gdje crnačka populacija čini trećinu glasača, a na izborima 2020. njih 88% glasalo je za Bidena. Trump je bio prvi republikanac koji je nakon 1992. izgubio Georgiju. Kamala je pri posjeti Georgiji održala govor o pravu na abortus.
Tri sedmice pred početak izbora .. trka je dosta izjednačena… Blagu prednost ima Kamila.
Harris 48,2%, Trump 46,7%. Trump je 1% iznad Harris u Arizoni, Michigenu, Georgiji, Pennsylvaniji, pola procenta u N. Carolini, a Haris vodi u Nevadi i Wisconsinu.
Prevagu na izborima mogu donijeti i Bosanci. Mnogo ih živi u Americi. To se pokazalo i na predsjedničkim izborima 2020.g. Najviše ih živi u St. Louise, Atlanti, Chicagu, New Yorku, Bostonu, Des Moines, …
Na globalnom svjetskom planu puno je pitanja, ali je malo odgovora. Neka od njih su - Kako će svijet izgledati? Da li će i dalje 8 ljudi posjedovati pola bogatstva čovječanstva? Da li će doći do reforme globalizacije? Više je nego vidljivo da je globalizacija otvorila brojne nove probleme, ali je treba bolje prilagoditi i voditi. Mogu li SAD i dalje dominirati ili se pravi pomak od unipolarnog svijeta sa jednom super silom ka jednom multiporalnom sa više velikih sila koje će raditi zajedno?.. ili će i dalje biti sve više trvenja i sukoba.
Ostaje pitanje da li SAD zaista gube primat u odnosu na brzo rastuće zemlje Kinu, Rusiju, Indiju?…Za budućnost Evrope važno je da se nacionalne vlade okupe i podignu stepen jedinstva.
Sjedinjene države su treća zemlja na svijetu po površini sa 334 miliona stanovnika. Ekonomski i vojno najjača država na svijetu. Troši na vojsku koliko sve ostale države zajedno. SAD dominiraju u svjetskoj privredi, politici, kulturi…Zemlja su sa najvećim brojem pronalazača i inovatora, koji mijenjaju svijet. Mogućnosti za život i rad u svih 50 američkih država su neograničene. Sve to Ameriku čini velikom dominantnom, ali i odgovornom za zbivanja u zemlji i svijetu.
Uloga američkog predsjednika je velika. On je šef države, vrhovni organ izvršne vlasti, sa velikim ovlaštenjima, ali i obavezama. Zato od pobijede na ovim izborima mnogo zavisi kojim će putem nastaviti Amerika. Po mišljenju mnogih eventualni povratak Trumpa u Bijelu kuću radikalno bi promijenio američku unutarnju i vanjsku politiku. Dovoljno osnove za takve pretpostavke je u njegovom prvom mandatu.
Uprkos tome, bez obzira ko pobijedi, svijet očekuje i traži od budućeg američkog predsjednika da prioritetno preduzme sve u njegovoj moći da se prestane sa genocidnim zatiranjem palestinskog naroda u Gazi, na Zapadnoj obali, Jordanu i okonča agresija Rusije na Ukrajinu.
I tokom ove izborne kampanje nameće se pitanje da li u strankama koje učestvuju na američkim izborima uopšte postoji kandidat sa potencijalom dovoljno jak i sposoban da dalje vodi zemlju odabranim putem i održi je u vrhu?
Sjedinjene države i nakon ovih izbora ostaju vodeća snaga u svijetu, sigurno mjesto za rad i život. Bosna i Hercegovina, kao i mnoge zemlje Balkana, ali Evrope i svijeta, želii mjesto pod kišobranom koji još uvijek čvrsto drži Amerika.
