Pitanje o kojem se u Turskoj u posljednje vrijeme najviše govori i raspravlja je članstvo Turske u BRICS-u.

Dok se raspravljalo o pitanju "Treba li Turska napustiti EU i podnijeti zahtjev za članstvo u BRICS-u?", informacije koje su procurile iz Rusije i vijesti u američkoj štampi izazvale su zabunu.

Uz zvaničnu najavu ruskog potpredsjednika Ušakova o zahtjevu Turske za članstvo u BRICS-u i vijest da je predsjednik Erdogan prihvatio poziv ruske strane da prisustvuje samitu BRICS-a u Kazanju, Republika Tatarstan, Turska je pismom namjere izjavila svoju namjeru za članstvo u BRICS-u. Postalo je jasno da jeste.

Prethodno, "Da li je tačna informacija da je Turska podnijela zahtjev za članstvo u BRIKS-u?" Umjesto pitanja "Da li je BRIKS potpuna alternativa EU?", "Šta će ulazak u BRIKS donijeti, a šta oduzeti?", "Hoće li Turska ući u BRIKS?" i „Kako pridruživanje BRICS-u odražava odnos Turska-SAD-Evropa?“ Počeli su da se traže odgovori na ova pitanja.

Jer BRICS nije struktura dobro poznata turskoj javnosti.

Turska je dostavila pismo namjere BRICS-u, što znači "mogu prihvatiti da postanem član ako budem pozvan". Ako se 9 članica ne usprotive, Turska će postati članica BRICS-a od 1. januara 2025.

Činjenica je da su kritike na račun tajne izjave volje Turske koju je objavila Rusija djelimično opravdane.

Međutim, s obzirom na to da bi ova inicijativa, kojoj se protive SAD i EU, štetila kako postojećim odnosima tako i njenom prestižu, Turska nije željela da se pismo namjere sasluša bez odgovora.

Druga činjenica je da je dijeljenje informacija bilo kada i bilo gdje ponekad više štetno nego korisno.

Ideološke su tvrdnje nekih ljudi da prijava Turske u BRICS, koju vodi predsjednik Erdogan, nije strateški plan već taktički, te da je ta inicijativa napravljena kao sredstvo dogovaranja sa Zapadom.

Jer bliskost Turske sa BRICS-om nije ni tajna ni nova inicijativa.

Zapravo, Turska, koja ima Carinsku uniju sa EU, dala je izjavu prije nekoliko godina da će nastaviti tražiti nove mogućnosti saradnje sa raznim partnerima na različitim platformama kao što su Šangajska organizacija za saradnju (SCO) i BRICS.

Osim toga, turska diplomatija i birokratija, kao i velika većina javnosti, smatraju da je potrebno nastaviti postojeće komercijalne odnose uprkos ometajućem, isključujućem, snishodljivom i ponižavajućem stavu EU.

Međutim, budući da im je BRIKS bliži, veća je stopa onih koji više vole članstvo od BRIKS-a, koji ne pravi diskriminaciju između kandidata za članstvo i svakim danom ubrzano raste, nego EU koja zauzima isključujući stav sa licemjernim politike.

Zemlje osnivači BRICS-a i nove države članice vjeruju da će učešće Turske u BRICS-u, članici NATO-a, biti važan korak u međunarodnoj areni.

Jer Turska je zemlja specifične težine sa svojim geostrateškim i geopolitičkim položajem, mladom populacijom, jakom vojskom i ekonomijom i trgovinom u razvoju.

Turska je zemlja koja ne donosi probleme organizaciji u kojoj se nalazi, već dodaje vrijednost organizaciji čiji je član, sa svojim snažnim potencijalom da pronađe rješenja za probleme.

Na osnovu te činjenice, procjenjuje se da prema Turskoj neće biti zauzet isključujući i odugovlačeći stav unutar BRICS-a, te da se Turska neće suočiti sa nepremostivim problemima tokom procesa članstva.

Međutim, činjenica je da su zapadne imperijalističke zemlje, koje ne žele da Turska jača i pokušavaju da Tursku drže u svojim orbitima i pod kontrolom, ozbiljno uznemirene godinama unazad uspostavljenim interesom Turske za blok BRICS-a, i njegovu deklaraciju namjere putem pisma namjere za članstvo.

Iako se čini da je Turska spremna da se pridruži BRICS grupi, obim podrške koju će Rusija i Kina dati Ankari, nevoljni stavovi zemalja poput Indije i Brazila, reakcije zapadnih saveznika Turske, i što je najvažnije, tekuće podjele oko Domaći front u pogledu članstva je još jedna činjenica da će biti nekih poteškoća.

Sačekajmo i vidimo...