U junu 2006. St. Petersburg, koji je nastao udruživanjem Brazila, Rusije, Indije i Kine na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Petersburgu, formiran je kao multinacionalna organizacija 2010. godine uz učešće Južne Afrike i ove godine uz učešće Egipta, Etiopije, Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) Postala je struktura. BRICS je vrlo brzo rastao i sada dominira u dvije trećine svjetske trgovine.

Tačnije, radi se o veoma važnom ekonomskom modelu koji čini 70% svjetske proizvodnje i trgovine.

Izjavljena je želja Azerbejdžana da se pridruži BRICS-u, a zemlje članice, posebno mandatni predsjedavajući Rusija i Kina, izjavile su da pozdravljaju ovaj zahtjev, a Azerbejdžanu su otvorena vrata za članstvo.

Očekuje se da će članstvo Azerbejdžana biti prihvaćeno na 16. samitu BRICS-a, koji će se održati od 22. do 24. oktobra u Kazanju, glavnom gradu Kazanjske Autonomne Republike Rusije.

Azerbejdžan vjeruje da se ekonomski rast može dogoditi unutar BRICS-a. Azerbejdžan, s obzirom da njegove probleme sa Jermenijom ne mogu riješiti SAD i zapadne države pod njegovim vodstvom (primjer toga je ometajuća politika grupe MINSK), mišljenja je da će se ekonomski i komercijalni odnosi razvijati sa zemlje članice u okviru BRIKS-a će takođe doneti važne dobitke na političkom, vojnom i strateškom polju.

Azerbejdžan, jedna od najvažnijih država Kavkaza po energetskim resursima, odlučio je da se fokusira na novu saradnju sa zemljama članicama BRIKS-a umjesto sa Zapadom, uz podršku i ohrabrenje Rusije, mandatnog predsjednika BRICS-a.

Druga činjenica je da je na ovaj izbor uticala i činjenica da EU više od pola vijeka izgovorima blokira pravo Turske na punopravno članstvo.

Zahtjev Azerbejdžana za članstvo u BRICS-u neposredno nakon iznenadne posjete ruskog predsjednika Putina Azerbejdžanu je najočitiji primjer toga.

Azerbejdžanska inicijativa BRICS je važna i značajna za Tursku i turski svijet.

Nakon ovih historijskih događaja, "Hoće li zvanična prijava Azerbejdžana da postane članica BRICS-a pokrenuti Tursku?" Podsjetilo je to pitanje.

*
Türkiye zapravo čeka na raskrsnici. Jer EU Turskoj ne može reći ni ne ni da.

Zapravo, ova neodlučna pojava EU je politika odvraćanja pažnje i nastavak takvog stava je licemjerje.

Nepobitna je činjenica da onemogućavanje punopravnog članstva Turske u EU nije pravno, već političko i ideološko.

Na osnovu ove činjenice, nakon Turske i Azerbejdžana, o članstvu u BRICS-u počelo se razgovarati u različitim političkim krugovima našeg poslovnog svijeta.

Prema nekima, Turska bi bez odlaganja trebala podnijeti zahtjev za članstvo u BRICS-u kako bi stala na kraj politici EU koja ometa pažnju.
Ovo gledište nije bez istinitosti, ali postoje neka pitanja koja treba uzeti u obzir i koja vas tjeraju na razmišljanje.

Naime:
BRICS je snažna alternativa za Tursku.

Međutim, da li će BRICS moći da pređe na „Carinsku uniju i zajedničku valutu“? Ili će se pretvoriti u zajedničko tržište? Na ova pitanja treba odgovore za Tursku.

Nije moguće da Turska postane jača ili efikasnija unutar BRICS-a bez snažnog tržišnog fenomena za Tursku i bez pretvaranja Turske u centar privlačenja stranih direktnih investicija na mjestu proizvodnje.

S druge strane medalje, postoji drugačija realnost između Turske i EU.

Iako odnosi Turske i EU nisu na željenom nivou, ukupan godišnji obim trgovine između Turske i EU iznosi 205 milijardi eura.

Naravno, treba uspostaviti kontakt sa BRICS-om kao i sa EU, ali uspostavljanjem odnosa sa BRICS-om ne bi trebalo da se naruše postojeći ekonomski i komercijalni odnosi sa EU i ulaganja EU u Tursku.

Tursku 'politiku ravnoteže' u vanjskoj politici također treba primijeniti na EU i BRICS.