Kolumne
Hoće li se kriza pretvoriti u nuklearni rat
RAT U UKRAJINI IDE U OPASNOM PRAVCU
|
|
Autor: Mehmet Koçak
Objavljeno: 01. September 2024. 14:09:27
Kriza, koja je počela ruskom operacijom rušenja kijevske administracije, danas se pretvorila u rat da strane uz podršku Zapada, predvođenih SAD, dođu do Ukrajine.
Sada se strahuje da će se ova kriza pretvoriti u nuklearni rat.
Uprkos dugogodišnjim pokušajima, nažalost, primirje nije bilo moguće postići, a strane nisu mogle biti okupljene za stolom u ime mira.
Jer Rusija i dalje drži 20% okupiranih ukrajinskih zemalja i insistira da se ne povlači iz anektiranih područja. Ukrajina, s druge strane, traži od Rusije da se povuče sa svih okupiranih ukrajinskih zemalja radi mira.
Uprkos višestrukim inicijativama zemalja posrednika, posebno Turske, nije se moglo postići napredak u ime mira jer strane nisu bile blizu ustupaka, a rat se intenzivirao i prešao u drugu dimenziju ulaskom Ukrajine na rusku granicu Kursk region.
Glavni razlog zašto se rat Rusije i Ukrajine nije mogao zaustaviti i koji se još uvijek nastavlja je taj što treće strane ne samo da nemaju diplomaciju, sankcije i neutralnost kako bi proizvele efikasnija rješenja problema, već se i zauzimaju za vlastitu stranu i interese.
Zapad, predvođen SAD-om i Velikom Britanijom, koji je izbjegao direktnu vojnu konfrontaciju s Rusijom, podržavao je Ukrajinu finansijski i vojnom opremom tokom cijelog rata i još uvijek to čini.
Pored sankcija, odluka SAD da uvede sankcije više od 300 organizacija, uključujući organizacije u zemljama poput Kine i Turske, koje imaju ekonomske i trgovinske odnose s Rusijom, najočitiji je primjer činjenice da nije posrednik u ratu, ali stranu u korist Ukrajine.
Njihov glavni cilj je usporavanje ruske ekonomije i slabljenje njene vojne moći.
Ulazak SAD i Ukrajine koju podržava Zapad u rusku pograničnu oblast Kursk 6. avgusta smanjio je šanse za pronalaženje mirnog rješenja kroz pregovore.
Činjenica je da je Zelenski donio odluku da uđe na rusku teritoriju oslanjajući se na obećanja SAD i zapadnih zemalja.
Druga činjenica je da je Zapad, predvođen SAD-om i Velikom Britanijom, u ratu sa Rusijom, doduše indirektno, zbog Ukrajine.
Sada, dok se Ukrajina bori da ostane u Kurskom regionu koristeći oružje koje im je da Zapad, Rusi nastavljaju napredovanje od Donbasa do Kijeva okupacijom novih naselja u Ukrajini.
Rusija svjedoči okupaciji svoje teritorije prvi put nakon Drugog svjetskog rata. Ulazak Ukrajine u Kursku oblast, koji ima veoma visoko simboličko značenje, je naravno težak udarac za Rusiju. Međutim, to također predstavlja mnoge rizike za Ukrajinu.
Zato što je glavna stvar zadržati region, a ne zauzeti ga. Rusija i dalje drži 20% ukrajinske teritorije koju je okupirala.
Međutim, Ukrajini je veoma teško zadržati Kursku oblast Rusije u koju je ušla.
Ovo je činjenica; Kao što poslovica kaže, "mlin se ne okreće s vodom", iako ulazak u oblast Kursk može pružiti privremeni uspjeh za Ukrajinu, ima male šanse da postane trajan.
Dok Rusija napreduje prema Kijevu, također se sprema da zada težak udarac ukrajinskim trupama u oblasti Kursk.
Ako se ukrajinski predsjednik Zelenski ne povuče i nastavi sa svojim provokativnim izjavama, oslanjajući se na podršku Zapada, predstoji slična bitka kao velika bitka kod Kurska u Drugom svjetskom ratu, u kojoj su Hitlerove armije poražene.
Ukratko, sve dok se količina oružja Kijevu povećava i dok se napadi Zapada na rusku teritoriju nastavljaju, napori da se ovaj rat zaustavi ostaće u 'tunelu čekanja'.
Sada se strahuje da će se ova kriza pretvoriti u nuklearni rat.
Uprkos dugogodišnjim pokušajima, nažalost, primirje nije bilo moguće postići, a strane nisu mogle biti okupljene za stolom u ime mira.
Jer Rusija i dalje drži 20% okupiranih ukrajinskih zemalja i insistira da se ne povlači iz anektiranih područja. Ukrajina, s druge strane, traži od Rusije da se povuče sa svih okupiranih ukrajinskih zemalja radi mira.
Uprkos višestrukim inicijativama zemalja posrednika, posebno Turske, nije se moglo postići napredak u ime mira jer strane nisu bile blizu ustupaka, a rat se intenzivirao i prešao u drugu dimenziju ulaskom Ukrajine na rusku granicu Kursk region.
Glavni razlog zašto se rat Rusije i Ukrajine nije mogao zaustaviti i koji se još uvijek nastavlja je taj što treće strane ne samo da nemaju diplomaciju, sankcije i neutralnost kako bi proizvele efikasnija rješenja problema, već se i zauzimaju za vlastitu stranu i interese.
Zapad, predvođen SAD-om i Velikom Britanijom, koji je izbjegao direktnu vojnu konfrontaciju s Rusijom, podržavao je Ukrajinu finansijski i vojnom opremom tokom cijelog rata i još uvijek to čini.
Pored sankcija, odluka SAD da uvede sankcije više od 300 organizacija, uključujući organizacije u zemljama poput Kine i Turske, koje imaju ekonomske i trgovinske odnose s Rusijom, najočitiji je primjer činjenice da nije posrednik u ratu, ali stranu u korist Ukrajine.
Njihov glavni cilj je usporavanje ruske ekonomije i slabljenje njene vojne moći.
Ulazak SAD i Ukrajine koju podržava Zapad u rusku pograničnu oblast Kursk 6. avgusta smanjio je šanse za pronalaženje mirnog rješenja kroz pregovore.
Činjenica je da je Zelenski donio odluku da uđe na rusku teritoriju oslanjajući se na obećanja SAD i zapadnih zemalja.
Druga činjenica je da je Zapad, predvođen SAD-om i Velikom Britanijom, u ratu sa Rusijom, doduše indirektno, zbog Ukrajine.
Sada, dok se Ukrajina bori da ostane u Kurskom regionu koristeći oružje koje im je da Zapad, Rusi nastavljaju napredovanje od Donbasa do Kijeva okupacijom novih naselja u Ukrajini.
Rusija svjedoči okupaciji svoje teritorije prvi put nakon Drugog svjetskog rata. Ulazak Ukrajine u Kursku oblast, koji ima veoma visoko simboličko značenje, je naravno težak udarac za Rusiju. Međutim, to također predstavlja mnoge rizike za Ukrajinu.
Zato što je glavna stvar zadržati region, a ne zauzeti ga. Rusija i dalje drži 20% ukrajinske teritorije koju je okupirala.
Međutim, Ukrajini je veoma teško zadržati Kursku oblast Rusije u koju je ušla.
Ovo je činjenica; Kao što poslovica kaže, "mlin se ne okreće s vodom", iako ulazak u oblast Kursk može pružiti privremeni uspjeh za Ukrajinu, ima male šanse da postane trajan.
Dok Rusija napreduje prema Kijevu, također se sprema da zada težak udarac ukrajinskim trupama u oblasti Kursk.
Ako se ukrajinski predsjednik Zelenski ne povuče i nastavi sa svojim provokativnim izjavama, oslanjajući se na podršku Zapada, predstoji slična bitka kao velika bitka kod Kurska u Drugom svjetskom ratu, u kojoj su Hitlerove armije poražene.
Ukratko, sve dok se količina oružja Kijevu povećava i dok se napadi Zapada na rusku teritoriju nastavljaju, napori da se ovaj rat zaustavi ostaće u 'tunelu čekanja'.
