Vijesti
Foto: BIRN BiH
Još se traga za 42 nestalih Bošnjaka iz Kalinovika
BOŠNJAČKE PORODICE RATNIH ŽRTAVA KALINOVIKA TRAŽE DA SE OBILJEŽE MJESTA STRADANJA I UKLONI MURAL ZLOČINCU MLADIĆU
|
|
Autor: NAP
Objavljeno: 23. June 2024. 14:06:13
U organizaciji Udruženja porodica žrtava "Istina Kalinovik 92" danas je obilježena 32. godišnjica zločina nad Bošnjacima Kalinovika i okoline.
Porodice ubijenih i nestalih, svjedoci i građani te brojne delegacije prošli su "Putem smrti", obilazeći objekte koji su na ovom području tokom rata pretvoreni u logore za Bošnjake, među kojima je i zloglasni logor "Barutni magacin", ali i lokacije na kojima su nakon rata nađene masovne grobnice sa posmrtnim ostacima žrtava.
Adnan Hadžić je jedan od rijetkih povratnika u Kalinovik gdje se bavi poljoprivredom.
"Povratak ovdje je moj dug prema ocu Veizu koji je zatvoren u logor u školi. Pozvan je navodno na radnu obavezu i tamo su ga ostavili. Nakon toga prebačen je u Barutni magacin odakle je odveden u nepoznato i ubijen. Pronađen je samo dio njegovog skeleta, koji je sahranjen", kaže Adnan.
Kemalu Pervanu ubijeno je 13 članova porodice, među njima otac, amidža i amidžić.
"Prvo su odvedeni pred zgradu opštine, a nakon toga u zgradu škole. Tu su bili 15 dana, a onda su odvedeni u barutni magacin. Odvedeni su i ubijeni. Od 87 logoraša samo je preživio Fejzija Hadzić", kaže Kemal.
U Kalinoviku je danas bio i David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Connecticut, član Upravnog odbora Programa proučavanja genocida Univerziteta Yale.
On je apelovao na nadležne da omoguće ostvarivanje prava na postavljanje spomen obilježja na stratištima u Kalinoviku, uključujući spomen muzej i mezarje u Barutnom magacinu te da spriječe veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Kalinoviku.
"Bitno je podsjetiti da je za zločine počinjene u Kalinoviku 1992. godine, Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo bivšeg zapovjednika Taktičke grupe bosanskih Srba Ratka Bundala na 22 godine zatvora, zapovjednika policijske stanice Neđu Zeljaja na 15 godina zatvora, a komandanta logora Barutni magacin Đorđislava Aškrabu na sedam godina zatvora. Ne treba zaboraviti da su Grujo Lalović i Boško Govedarica, koji su bili članovi udruženog zločinačkog poduhvata koji je su planiralo i podržavao progon bošnjačkog stanovništva općine Kalinovik prisilnim premještanjem, istrebljenjem, protupravnim zatvaranjem, te drugim nečovječnim djelima pobjegli u Srbiju i do sada su izbjegli krivično gonjenje. Propust da se oni krivično gone podriva poštivanje vladavine prava i narušava naše kolektivno ljudsko dostojanstvo", poručio je Pettigrew.
Kazao je da je uvreda za cijelo čovječanstvo to što je preživjelima onemogućeno postavljanje spomen-obilježja u Kalinoviku.
"Zabrana predstavlja kršenje osnovnog ljudskog prava na memorijalizaciju. Koncentracioni logor Barutni magacin, naprimjer, treba sačuvati kao zaštićeno nacionalno spomen-obilježe sa muzejom koji će edukovati buduće generacije kako bi se priječilo ponavljanje zločina. Rezolucijom Ujedinjenih naroda iz januara 2022. godine poziva se na očuvanje takvih lokacija kako bi se obrazovale buduće generacije i spriječila buduća djela genocida. Postavljanje spomen-obilježja na Barutnom magacinu doprinijelo bi, ne samo kulturi sjećanja već i pravednoj budućnosti u Bosni. Iako počinioci zločina u Kalinoviku nisu osuđeni za genocid, njihovi zločini su rezultirali gotovo potpunom eliminacijom bošnjačkog stanovništva. Bošnjačko stanovništvo u Kalinoviku smanjeno je sa otprilike 31 posto 1992. godine na 2 posto 2013. godine. Zabrana spomen-obilježja za žrtve i mural koji veliča Ratka Mladića na ulazu u grad nastavak su tog nastojanja da se eliminiše bošnjačko stanovništvo sprječavanjem povratka izbeglica kroz psihološko zastrašivanje", rekao je Pettigrew.
Udruženje „Istina-Kalinovik '92“ podsjeća da se još traga za 42 nestalih iz Kalinovika, te da su ključni počinioci zločina nad civilima iz kriznog štaba na slobodi u Srbiji.
Udruženje poziva Tužilaštvo BiH da podigne optužnicu protiv Gruje Lalovića i Boška Govedarice koji su planirali i komandovali etničko čišćenje civila i formiranje logora.
Udruženje podsjeća i da niko nije snosio odgovornost za podizanje murala i spomenika
osuđenom ratnom zločincu – bivšem komandantu VRS Ratku Mladiću u Kalinoviku.
Udruženje apeluje na Tužilaštvo BiH da pokrene istragu, podsjećajući da je prema
izmjenama Krivičnog zakona koje je 2021. nametnuo visoki predstavnik u BiH
veličanje ratnih zločinaca nezakonito i kažnjivo.
Udruženje podsjeća i da su sva mjesta stradanja i mučenja nesrpskih civila – JU Osnovna škola „Ljutica Bogdan“, logor Barutni magacin i druga stratišta na području Kalinovika i Foče neobilježena.
Podsjećamo i da je Sud BiH pravosnažnim presudama za zločine u Kalinoviku osudio Ratka Bundala na 22, Neđu Zeljaju na 15, Đorđislava Aškrabu na 7, Novicu Tripkovića na 7 godina,Slavko Lalovića na 5 godina,Dalibora Krstovića zvanog Dadu na 9 godina zatvorske kazne. Do sada ukupno presuđeno 93 godina zatvora za zločine u Kalinoviku. Također, Haški tribunal (ICTY) za zločine u Kalinoviku i Foči osudio Dragoslava Kunarca Žagu na 28 godina zatvora.
Porodice ubijenih i nestalih, svjedoci i građani te brojne delegacije prošli su "Putem smrti", obilazeći objekte koji su na ovom području tokom rata pretvoreni u logore za Bošnjake, među kojima je i zloglasni logor "Barutni magacin", ali i lokacije na kojima su nakon rata nađene masovne grobnice sa posmrtnim ostacima žrtava.
Adnan Hadžić je jedan od rijetkih povratnika u Kalinovik gdje se bavi poljoprivredom.
"Povratak ovdje je moj dug prema ocu Veizu koji je zatvoren u logor u školi. Pozvan je navodno na radnu obavezu i tamo su ga ostavili. Nakon toga prebačen je u Barutni magacin odakle je odveden u nepoznato i ubijen. Pronađen je samo dio njegovog skeleta, koji je sahranjen", kaže Adnan.
Kemalu Pervanu ubijeno je 13 članova porodice, među njima otac, amidža i amidžić.
"Prvo su odvedeni pred zgradu opštine, a nakon toga u zgradu škole. Tu su bili 15 dana, a onda su odvedeni u barutni magacin. Odvedeni su i ubijeni. Od 87 logoraša samo je preživio Fejzija Hadzić", kaže Kemal.
U Kalinoviku je danas bio i David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Connecticut, član Upravnog odbora Programa proučavanja genocida Univerziteta Yale.
On je apelovao na nadležne da omoguće ostvarivanje prava na postavljanje spomen obilježja na stratištima u Kalinoviku, uključujući spomen muzej i mezarje u Barutnom magacinu te da spriječe veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Kalinoviku.
"Bitno je podsjetiti da je za zločine počinjene u Kalinoviku 1992. godine, Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo bivšeg zapovjednika Taktičke grupe bosanskih Srba Ratka Bundala na 22 godine zatvora, zapovjednika policijske stanice Neđu Zeljaja na 15 godina zatvora, a komandanta logora Barutni magacin Đorđislava Aškrabu na sedam godina zatvora. Ne treba zaboraviti da su Grujo Lalović i Boško Govedarica, koji su bili članovi udruženog zločinačkog poduhvata koji je su planiralo i podržavao progon bošnjačkog stanovništva općine Kalinovik prisilnim premještanjem, istrebljenjem, protupravnim zatvaranjem, te drugim nečovječnim djelima pobjegli u Srbiju i do sada su izbjegli krivično gonjenje. Propust da se oni krivično gone podriva poštivanje vladavine prava i narušava naše kolektivno ljudsko dostojanstvo", poručio je Pettigrew.
 SRPSKI RATNI ZLOČINAC U REŠETKAMA (Foto: BIRN BiH) |
Kazao je da je uvreda za cijelo čovječanstvo to što je preživjelima onemogućeno postavljanje spomen-obilježja u Kalinoviku.
"Zabrana predstavlja kršenje osnovnog ljudskog prava na memorijalizaciju. Koncentracioni logor Barutni magacin, naprimjer, treba sačuvati kao zaštićeno nacionalno spomen-obilježe sa muzejom koji će edukovati buduće generacije kako bi se priječilo ponavljanje zločina. Rezolucijom Ujedinjenih naroda iz januara 2022. godine poziva se na očuvanje takvih lokacija kako bi se obrazovale buduće generacije i spriječila buduća djela genocida. Postavljanje spomen-obilježja na Barutnom magacinu doprinijelo bi, ne samo kulturi sjećanja već i pravednoj budućnosti u Bosni. Iako počinioci zločina u Kalinoviku nisu osuđeni za genocid, njihovi zločini su rezultirali gotovo potpunom eliminacijom bošnjačkog stanovništva. Bošnjačko stanovništvo u Kalinoviku smanjeno je sa otprilike 31 posto 1992. godine na 2 posto 2013. godine. Zabrana spomen-obilježja za žrtve i mural koji veliča Ratka Mladića na ulazu u grad nastavak su tog nastojanja da se eliminiše bošnjačko stanovništvo sprječavanjem povratka izbeglica kroz psihološko zastrašivanje", rekao je Pettigrew.
Udruženje „Istina-Kalinovik '92“ podsjeća da se još traga za 42 nestalih iz Kalinovika, te da su ključni počinioci zločina nad civilima iz kriznog štaba na slobodi u Srbiji.
Udruženje poziva Tužilaštvo BiH da podigne optužnicu protiv Gruje Lalovića i Boška Govedarice koji su planirali i komandovali etničko čišćenje civila i formiranje logora.
Udruženje podsjeća i da niko nije snosio odgovornost za podizanje murala i spomenika
osuđenom ratnom zločincu – bivšem komandantu VRS Ratku Mladiću u Kalinoviku.
Udruženje apeluje na Tužilaštvo BiH da pokrene istragu, podsjećajući da je prema
izmjenama Krivičnog zakona koje je 2021. nametnuo visoki predstavnik u BiH
veličanje ratnih zločinaca nezakonito i kažnjivo.
Udruženje podsjeća i da su sva mjesta stradanja i mučenja nesrpskih civila – JU Osnovna škola „Ljutica Bogdan“, logor Barutni magacin i druga stratišta na području Kalinovika i Foče neobilježena.
Podsjećamo i da je Sud BiH pravosnažnim presudama za zločine u Kalinoviku osudio Ratka Bundala na 22, Neđu Zeljaju na 15, Đorđislava Aškrabu na 7, Novicu Tripkovića na 7 godina,Slavko Lalovića na 5 godina,Dalibora Krstovića zvanog Dadu na 9 godina zatvorske kazne. Do sada ukupno presuđeno 93 godina zatvora za zločine u Kalinoviku. Također, Haški tribunal (ICTY) za zločine u Kalinoviku i Foči osudio Dragoslava Kunarca Žagu na 28 godina zatvora.
