U Kazablanci, gradu koji se nalazi na krajnjem zapadu Kraljevine Maroko, održan je 8. i 9. maja 2024. godine važan naučni skup. Naime, u organizaciji Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta Hasan II u Kazablanci i marokanskog Opservatorija za islamsku misao, a u saradnji sa Međunarodnim institutom za islamsku misao iz Herdnona (Virdžinija, SAD), upriličen je naučni simpozij s međunarodnim učešćem na temu: "Poslanikov životopis – mnogobrojnost pogleda" (Al-Sira al-Nabawiyya - Wugūhun muta'addida). Tom prilikom okupio se značajan broj islamskih učenjaka i intelektualaca iz više zemalja (Maroko, Turska, Katar, S. Arabija, Bosna i Hercegovina, Libija, Šri Lanka, Sirija, Egipat, Belgija, Francuska, Italija, Sjedinjene Američke Države), koji su u pet naučnih sesija razmatrali važnu tematiku u vezi s izučavanjem Sire - Poslanikovog života u savremenom dobu. U radu simpozija iz Bosne i Hercegivne aktivno je učestovao dr. hafiz Safvet Halilović, redovni profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici. On je u vezi s tim skupom dao sljedeću izjavu:


– Ovo je, zaista, bio ineteresantan i veoma koristan naučni skup. U Kazablanci, tom velikom marokanskom gradu na obalama Atlanskog okeana (broji oko šest miliona stanovnika), sakupila se ulema iz raznih dijelova svijeta, kako bi razmatrali pristupe u izučavanju Poslanikovog životopisa. Kao što je svima znano Sira je izuzetno važna oblast. Ona je nužna za svakog muslimana, jer musliman da bi bio misliman – mora se ugledati i slijediti put Muhammeda, a.s., a da bi to mogao potrebno je da se upozna s Poslanikovim životnim putem. Nema sumnje da mnogi muslimani današnjice imaju upravo taj problem: pravilno razumijevanje Poslanikovog sunneta, njegovog životnog puta i misije. Dok jedni ekstremno pretjeruju, drugi opet radikalno umanjuju, a svima je naređeno da se drže Poslanikog središnjeg puta (wasatiyya islamiyya). Detaljno poznavanje Sire posebno je važno za muderise, imame, daije - dakle, one koji pozivanju u islam i rade na njegovom prezentovanju drugima. Bez pravilnog i utemeljenog poznavanja Poslanikovog životopisa teško je pravilno razumijeti poruku Kur'ana.


Na simpoziju je podneseno ukupno 21 referat, koji su bili predmet vrlo korisnih diskusija i analiza. Razmatrani su brojni aspekti Poslanikovog životopisa, a evo mogu spomenuti neke od izloženih tema: Humanost u Poslanikovom životopisu; Opće civilizacijske vrijednosti u Poslanikovom životopisu; Izgradnja civilnog društva; Pitanje sistema vrijednosti u Poslanikovom životopisu; Poslanikovi savezi i ugovori; Odnos Vjerovjesnika prema pripadnicima drugih vjera i svjetnazora; Formiranje novog diskusra u području Sire; Glavna pitanja koja interesuju nemuslimane u vezi s Muhammedom, a.s.; Kako danas govoriti o Allahovom Poslaniku; Sira u očima nekih američkih pisaca; Čitanje djela Maometto italijanskog orijentaliste Masimija Kampaninija; Izučavanje Sire u Bosni i Hercegovini i dr.


Ja sam na ovaj naučni skup pozvan kao počasni gost. Dakle, nisam izravno imao referat, ali sam aktivno učestovao u radu svih sesija. U prvom, plenarnom dijelu simpozija, imao sam izlaganje kao predstavnik stranih delegacija, a kasnije brojne replike, komantare i osvrte na izložene referate. Također, njihova državna radio i televizija imali su sa mnom kraće intervjue. Hvala Allahu, predstavio sam naš Fakultet, Islamsku zajednicu i domovinu Bosnu i Hercegovinu u najljepšem svjetlu.
Na simpozij sam pozvan kao autor Sire – Poslanikovog životopisa, koja je prevedena na više starnih jezika: engleski, njemački, španski, francuski, češki, arapski, albanski. Na bosanskom jeziku Sira je doživjela osam printanih i tri audio izdanja (audio izadanja su dostupna na YouTube kanalu.

Također, urađeno je i audio izdanje na engleskom jeziku u pedeset nastavaka, koji se mogu pratiti na YouTube kanalu:


Za učesnike simpozija u Kazablanci naročito je bila interesantna moja Sira na arapskom, engleskom i francuskom jeziku.

Poseban kuriozitet za mene bio je referat koji je pripremio marokanski alim dr. Junus Azzuzi, na temu: "Posvećenost bošnjačke uleme izučavanje Sire – Čitanje djela Sira u novom ruhu, savremeno čitanje Poslanikovg životopisa" autora dr. Safveta Halilovića", u kojem je detaljno predstavio moju Siru. Nakon njegovog izlaganja uslijedila je vrlo korisna diskusija, a mnogi učesnici su mi čestitali na pisanju ovog djela. Uistinu, bilo je posebno zadovoljstvo slušati izlaganje tog učenjaka iz Titvana (grad na sjeveru Maroka), koji je, inače, prije nekoliko godina uradio doktorsku diserataciju o islamskih obrazovnim institucijama u Bosni i Hercegovini pa je tim povodom boravio jedno vrijeme u našoj zemlji posjećujući naše medrese, islamske fakultete, biblioteke i praveći intervjue s našom ulemom. Ta diseratcija je štampana na arapskom jeziku, kod njih u Maroku a i kod nas u izdanju El-Kalema. Mislim da bi bilo jako korisno kada bi se i prevela na naš bosanski jezik.


Rekao bih još i to da iz Maroka nosima veoma lijepe impresije. Tamo, inače, izuzetno vole našu zemlju, kad kažete da ste iz Bosne odmah slijede osmijesi, riječi hvale, čašćenja... Oni znaju da smo mi pretpjeli agresiju i genocid, i duboko se suosjećaj us nepravdom koja nam je učinjena. S obzirom da je ovaj simpozij bio otvorenog tipa, cijelo vrijeme bio je prisutan povelik auditorij, uglavnom studeneti postidiplomci i doktoranti na Fakultetu humanističkih znanosti. Zahvaljujući tome bio sam u prilici upoznati nekoliko njihovih istaknutih profesora, kao što su: prof. dr. Abdulefettah Zinifi, prof. dr. Mustafa es-Samedi (inače, direktor gore spomenutog Opseravtorija za islamsku misao), prof. dr. Mustafa Buhindi, prof. dr. Muhlis es-Sibti, kao i nekoliko njihovih vriejdnih studenata na doktorskom studiju, koji su bili pristuni na svi sesijama: Ejjub Sabiir, Džihad, Umejma, Sukejna, Merjem, Hanan i drugi.


S obzirom da sam, zbog avio konekcije, na put morao krenut nešto ranije, u Kazblanku sam stigao dva dana prije početka simpozija, pa sam tako bio u prilici posjetiti neke znamenitosti tog grada, kao što su: velika biblioteka Al Saud, koja ima preko dva miliona knjiga i džamiju Kralj Hasan, koja se smatra najvećom džamijom u Africi a nalazi se na samoj obali Atlantika (štaviše, jedan dio džamije je izgrađen iznad same površine okeana, tako da se uvijek čuju udarci morskih valova). Moj vrijedni domaćin, dr. Junus Azzuzi, koji je došao sa sjevera Maroka (grad Titvan je daleko od Kazablanke preko 400 kilometara) kako bi me dočekao, odveo me i neke druge dijelove ovog drevnog grada. Posebno su mi bile drage posjete njihovim džamijama koje su velike i snažno podsjećaju na džamije Endelusa (muslimanske Španije). Džamije su im izuzetno posjećene na namazima. Inače, kod njih je malikijski mezheb zvanični mezheb, ali poštuju i ostale fikhske mezhebe. Imaju jedan veoma lijep običaj: svaki dan, nakon sabah-namaza, prouči se pola džuza, a nakon akšama druga polovica. Dakle, za mjesec dana prouči se hatma u svim džamijama. Na tim zajedničkim učenjima ostane značajan dio džematlija i svi uče zajedno, u isto vrijeme. To je praksa koju imaju već stotinama godina, i zaista čovjek se divno osjeti kad čuje glasove tolikog broja ljudi koji zajedno uče Kur'an.

Na samom kraju želio bih se zahvaliti organizatorima ovog značajnog simpozija, s posebno bih istakao: dr. Mustafa es-Samedi i dr. Junus Azzuzi, koji su uložili ogorman trud da bi se ovakav skup organizirao i uspješno implementirao, kazao je dr. hafiz Safvet Halilović.