Vijesti
Bitka protiv genocida
POKRET SOLIDARNOSTI SA PALESTINOM POZDRAVILI IZJAVU POSLANIKA ZIROJEVIĆA DA ĆE INICIRATI PRIJEDLOG REZOLUCIJE O OSUDI ZLOČINA IZRAELA U PALESTINI
|
|
Autor: Bošnjaci.Net
Objavljeno: 29. February 2024. 20:02:31
Pokret solidarnosti sa Palestinom pozdravlja javno izrečenu izjavu poslanika Nikole Zirojevića kojom je potvrdio, da želi biti prvi i za sada jedini poslanik, koji će inicirati prijedlog Rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini.
Da pojasnimo, još jednom. Shodno poslovniku Skupštine, razmatraju se i predlozi i akti, i koji nisu predlozi zakona, po istoj procedure kao da su predlozi zakona. Dakle, dovoljno je da jedan poslanik nadležnom odboru inicira predlog i formu Rezolucije i na taj način nadležni odbor će biti dužan da je razmatra.
Pozivamo i ostale poslanike da podrže peticiju i predlog Rezolucije i time omoguće građanima da ostvare svoje osnovno demokratsko pravo, kao i zahtjev koji su građani upućivali na skupovima podrške palestinskom narodu.
Zahtjev za reagovanje Skupštine Crne Gore na zločine počinjene od strane Izraela u Palestini
Skupština Crne Gore je 2022. godine kroz rezoluciju osudila vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu, kao i zločine nad civilima u Srebrenici, Pivi i Velici. Na ovaj način Crna Gora pokazuje da čvrsto stoji na strani međunarodnog prava, humanitarnih vrijednosti i borbe za ljudska prava svih.
U okviru osnovnih prioriteta trenutne Vlade su i pristupanje Evropskoj uniji, čiji centar predstavlja Poglavlje 23 - pravosuđe i temeljna prava. Neka od privremenih mjerila u okviru poglavlja 23 se odnose na pravdu u slučajevima ratnih zločina i temeljna prava. Crna Gora ne smije ograničiti borbu za ove principe na svoju teritoriju, već mora ukazivati na nepravdu u cijelom svijetu.
Nakon eskalacije nasilja 7. oktobra, u kojem je ubijeno oko 1200 Izraelaca, svjedočimo neselektivnom bombardovanju civila u pojasu Gaze od strane Izraela bez presedana. Izraelska vojska je u svojim napadima ubila preko 28.576 civila, među kojima je preko 12.845 djece, preko 8.300 žena, i preko 64 hiljade povrijđenih, dok je 1.9 miliona civila u pojasu Gaze primorano da napusti svoje domove i privremena skloništa.[1] U izraelskim napadima najčešće mete su civilni objekti: škole, bolnice, stambeni objekti, crkve, džamije, zgrade koje koriste humanitarne organizacije i drugi objekti koji su zaštićeni međunarodnim pravom i ne predstavljaju legitimni vojni cilj.
Osim sa vojnim napadima izraelskih vojnih snaga, pojas Gaze se suočava i sa nestašicom hrane, pijaće vode, energenata, električne energije, i drugih namirnica, što aktivno dovodi do smrti civilnog stanovništva, naročito onih koji su na održavanju života u bolnicama, uključujući novorođenčad. Ovakvi uslovi prijete da izazovu epidemiju zaraznih bolesti, te da se pogorša stanje osoba sa već postojećim zdravstvenim tegobama. Nedostatak osnovnih životnih namirnica je u direktnoj vezi sa činjenicom da je pojas Gaza od 2007. godine pod totalnom kopnenom i morskom blokadom od strane Izraela.
Iako Izrael zastupa svoju poziciju stavom da se na ovaj način bori sa Hamasom, ovu činjenicu negira targetiranje civilnih objekata, kao i stanje na Zapadnoj obali, nad kojom Hamas nema kontrolu. Palestinci na Zapadnoj obali, koja je još uvijek pod vojnom okupacijom Izraela, se takođe suočavaju sa problemima u snabdijevanju energentima, hranom i drugim namirnicama, a dolazi i do fatalnih fizičkih sukoba i neopravdanih hapšenja od strane vojske i policije. Palestinci na Zapadnoj obali su pod konstantnim pritiskom od strane nelegalnih naseljenika, koji nasilno oduzimaju zemlju palestincima uz podršku zvaničnog Izraela, što je nedavno osudio i Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i bezbjednost, Žozep Borelj.[2] Ova praksa predstavlja višedecenijski kontinuitet kolonijalnog odnosa Izraela prema Palestini, koji za cilj ima etničko čišćenje i progon stanovnika Palestine.
Dan za danom svjedočimo zločinima Izraela, koji predstavljaju grubo kršenje brojnih međunarodno pravnih akata, poput:
Ženevskih konvencija[3] i pripadajućih protokola, a naročito (Četvrte) Konvencije o zaštiti civila u vrijeme rata.
Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida[4] , naročito u kontekstu člana 5 koji propisuje obavezu država da garantuje kažnjavanje počinilaca genocida u okviru svojeg pravnog sistema.
UN konvencije o pravima djeteta[5] , kao i mnogih drugih međunarodnih akata koji garantuju zaštitu osnovnih ljudskih prava, a koje su Crna Gora i Izrael ratifikovali i time se obavezali ne samo na njihovo poštovanje, već i promociju principa koji leže u osnovi međunarodnog prava.
Izrael je otvoreno odbio brojne rezolucije Savjeta bezbjednosti i Generalne skupštine UN, u tom redu i poslednje dvije rezolucije koje su usvojene velikom većinom zemalja, uključujući Crnu Goru, kojom se poziva na momentalni prekid vatre i hitno omogućavanje ulaska humanitarne pomoći u Gazu.
Imajući sve navedeno u vidu, zahtijevamo od Skupštine Crne Gore da:
● Javno osudi genocid i druge zločine u Palestini u svojstvu legitimnog predstavničkog tijela građana, i pozvati na trajni prekid vatre, završetak okupacije palestinskih teritorija koja je započeta 1967. godine, i obezbjeđivanje zaštite ljudskih prava, uključujući pravo Palestinaca na samoopredeljenje i život u miru u svojoj državi
● Predloži usvajanje rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini po hitnom postupku
Fussnote
1] https://news.un.org/en/story/2023/11/1143772
2] https://news.un.org/en/story/2023/11/1143772
3] https://www.euractiv.com/section/global-europe/news/eus-borrell-condemns-west-bank-attacks-by-israeli-settlers/
4] https://www.icrc.org/en/war-and-law/treaties-customary-law/geneva-conventions
5] https://www.un.org/en/genocideprevention/documents/atrocity-crimes/Doc.1_Convention%20on%20the%20Prevention%20and%20Punishment%20of%20the%20Crime%20of%20Genocide.pdf
6] https://www.unicef.org.uk/what-we-do/un-convention-child-rights/
Da pojasnimo, još jednom. Shodno poslovniku Skupštine, razmatraju se i predlozi i akti, i koji nisu predlozi zakona, po istoj procedure kao da su predlozi zakona. Dakle, dovoljno je da jedan poslanik nadležnom odboru inicira predlog i formu Rezolucije i na taj način nadležni odbor će biti dužan da je razmatra.
 Nikola Zirojević (SD) prvi poslanik koji je potvrdio, da želi biti prvi i za sada jedini poslanik, koji će inicirati prijedlog Rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini. |
Pozivamo i ostale poslanike da podrže peticiju i predlog Rezolucije i time omoguće građanima da ostvare svoje osnovno demokratsko pravo, kao i zahtjev koji su građani upućivali na skupovima podrške palestinskom narodu.
Skupština Crne Gore je 2022. godine kroz rezoluciju osudila vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu, kao i zločine nad civilima u Srebrenici, Pivi i Velici. Na ovaj način Crna Gora pokazuje da čvrsto stoji na strani međunarodnog prava, humanitarnih vrijednosti i borbe za ljudska prava svih.
U okviru osnovnih prioriteta trenutne Vlade su i pristupanje Evropskoj uniji, čiji centar predstavlja Poglavlje 23 - pravosuđe i temeljna prava. Neka od privremenih mjerila u okviru poglavlja 23 se odnose na pravdu u slučajevima ratnih zločina i temeljna prava. Crna Gora ne smije ograničiti borbu za ove principe na svoju teritoriju, već mora ukazivati na nepravdu u cijelom svijetu.
Nakon eskalacije nasilja 7. oktobra, u kojem je ubijeno oko 1200 Izraelaca, svjedočimo neselektivnom bombardovanju civila u pojasu Gaze od strane Izraela bez presedana. Izraelska vojska je u svojim napadima ubila preko 28.576 civila, među kojima je preko 12.845 djece, preko 8.300 žena, i preko 64 hiljade povrijđenih, dok je 1.9 miliona civila u pojasu Gaze primorano da napusti svoje domove i privremena skloništa.[1] U izraelskim napadima najčešće mete su civilni objekti: škole, bolnice, stambeni objekti, crkve, džamije, zgrade koje koriste humanitarne organizacije i drugi objekti koji su zaštićeni međunarodnim pravom i ne predstavljaju legitimni vojni cilj.
 |
Osim sa vojnim napadima izraelskih vojnih snaga, pojas Gaze se suočava i sa nestašicom hrane, pijaće vode, energenata, električne energije, i drugih namirnica, što aktivno dovodi do smrti civilnog stanovništva, naročito onih koji su na održavanju života u bolnicama, uključujući novorođenčad. Ovakvi uslovi prijete da izazovu epidemiju zaraznih bolesti, te da se pogorša stanje osoba sa već postojećim zdravstvenim tegobama. Nedostatak osnovnih životnih namirnica je u direktnoj vezi sa činjenicom da je pojas Gaza od 2007. godine pod totalnom kopnenom i morskom blokadom od strane Izraela.
Iako Izrael zastupa svoju poziciju stavom da se na ovaj način bori sa Hamasom, ovu činjenicu negira targetiranje civilnih objekata, kao i stanje na Zapadnoj obali, nad kojom Hamas nema kontrolu. Palestinci na Zapadnoj obali, koja je još uvijek pod vojnom okupacijom Izraela, se takođe suočavaju sa problemima u snabdijevanju energentima, hranom i drugim namirnicama, a dolazi i do fatalnih fizičkih sukoba i neopravdanih hapšenja od strane vojske i policije. Palestinci na Zapadnoj obali su pod konstantnim pritiskom od strane nelegalnih naseljenika, koji nasilno oduzimaju zemlju palestincima uz podršku zvaničnog Izraela, što je nedavno osudio i Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i bezbjednost, Žozep Borelj.[2] Ova praksa predstavlja višedecenijski kontinuitet kolonijalnog odnosa Izraela prema Palestini, koji za cilj ima etničko čišćenje i progon stanovnika Palestine.
Dan za danom svjedočimo zločinima Izraela, koji predstavljaju grubo kršenje brojnih međunarodno pravnih akata, poput:
Ženevskih konvencija[3] i pripadajućih protokola, a naročito (Četvrte) Konvencije o zaštiti civila u vrijeme rata.
Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida[4] , naročito u kontekstu člana 5 koji propisuje obavezu država da garantuje kažnjavanje počinilaca genocida u okviru svojeg pravnog sistema.
UN konvencije o pravima djeteta[5] , kao i mnogih drugih međunarodnih akata koji garantuju zaštitu osnovnih ljudskih prava, a koje su Crna Gora i Izrael ratifikovali i time se obavezali ne samo na njihovo poštovanje, već i promociju principa koji leže u osnovi međunarodnog prava.
Izrael je otvoreno odbio brojne rezolucije Savjeta bezbjednosti i Generalne skupštine UN, u tom redu i poslednje dvije rezolucije koje su usvojene velikom većinom zemalja, uključujući Crnu Goru, kojom se poziva na momentalni prekid vatre i hitno omogućavanje ulaska humanitarne pomoći u Gazu.
Imajući sve navedeno u vidu, zahtijevamo od Skupštine Crne Gore da:
● Javno osudi genocid i druge zločine u Palestini u svojstvu legitimnog predstavničkog tijela građana, i pozvati na trajni prekid vatre, završetak okupacije palestinskih teritorija koja je započeta 1967. godine, i obezbjeđivanje zaštite ljudskih prava, uključujući pravo Palestinaca na samoopredeljenje i život u miru u svojoj državi
● Predloži usvajanje rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini po hitnom postupku
Fussnote
1] https://news.un.org/en/story/2023/11/1143772
2] https://news.un.org/en/story/2023/11/1143772
3] https://www.euractiv.com/section/global-europe/news/eus-borrell-condemns-west-bank-attacks-by-israeli-settlers/
4] https://www.icrc.org/en/war-and-law/treaties-customary-law/geneva-conventions
5] https://www.un.org/en/genocideprevention/documents/atrocity-crimes/Doc.1_Convention%20on%20the%20Prevention%20and%20Punishment%20of%20the%20Crime%20of%20Genocide.pdf
6] https://www.unicef.org.uk/what-we-do/un-convention-child-rights/
