Svoju prvu kolumnu, za portal Bošnjaci.Net, sam prije četiri godine posvetio paradoksu slavlja uz neustavni deveti januar, dan koji slavi duboke i bolne rane društva Bosne i Hercegovine. U međuvremenu niko nije napravio bilo šta po pitanju sankcija za ovaj atak na društveni mir. Ustrajnost na ovoj slavi pored planskog nepovjerenja, utire i pakleni trag na onima koji su primorani da ga veličaju. Iskoristio sam mogućnosti savremene tehnološke platforme i alata ChatGPT da se napravi jedan presjek tadašnjeg teksta (12.01.2020.) i ponudi iz perspektive ovog alata umjetne inteligencije. U nastavku rezultat:

U srcu Balkana
Riječi plešu s vatrom
Apsurd prožima priče
Sarajevo kroji sudbinu
A deveti januar
Paradoks slavlja u tmini
Zajedništvu prkosi;
Devedesete su prošle
Rane još svježe
Bosna se bori
Dok ogavna politika
Igra svoju igru
A narod promatra
Maraton za istinu;
Koraci otežali
Bosanski narod
Promatra komšiluk
Talasi prošlosti
Prijete k’o oluje
Prijetnje komšija
Odjekuju u horu
Nisu spremni prihvatiti
Bosansku priču;
A u srcu Bosne
Naslijeđe uzorito
Univerzalni moral
Svjetli u mraku
Dok stradanja sile
Vrebaju iz sjene;
Maraton hrabrosti
Bosne snažan vapaj
Za zajedništvom
No oni slave
Gledaju sebično;
U vrtlogu dana
Posmatrač pita
Jeste li se složili
Mogu li šta činiti;
Zapostavljajući snove
Korijen da smo jedan
Bosanske kolijevke
Izvora ideja
Vrelo vibracija
Historijski val
Bojište zajedništva
Sarajevo središte i
Srce mogućnosti
A Banja Luka
Ključ povjerenja;
Originalnom razmišljanju
Učimo mlade
Bosna da pronađe
Svoj put
U ovom mozaiku;
Bosna pleše
Vođena srcem.

U srcu Balkana, gdje historiju tkaju niti vremena, gdje se apsurd upliće u priče, Sarajevo stoji kao svjedok burnih vremena. U središtu, deveti januar krije paradoks slavlja, podsjećajući na duboko usađene kontraste koji oblikuju sudbinu države. Prošlo je mnogo godina od prvog razmišljanja o važnosti unutarnjih i vanjskih integracija. Uvjerenje u prirodne prednosti koje ovo mjesto ima nikada nije splasnulo. Sarajevo, kao glavni grad i srce Bosne, nosi teret bogate prošlosti i uzvišenog naslijeđa. Taj ponos i predanost daju mu pravo da hrabro kroči prema budućnosti, radeći na jačanju integralnih snaga koje će unaprijediti regiju. Analizirajući odnos Bosne prema događajima devedesetih, jasno je da ova zemlja, izložena konstantnim izazovima koje joj nameću vanjske sile, teško pronalazi mir u svojim unutarnjim odnosima. Bosna i Hercegovina, s jednakom dozom prava i odgovornosti, traži podršku konsolidaciji svojih unutarnjih faktora, izazivajući komšije da prepoznaju njezinu potrebu za jačanjem. U svijetu gdje politika često nadmašuje dobrobit naroda, Bosna se suočava s izazovima s kojima se nosi već predugo. Pogrešne interpretacije političkih poteza komšija često postavljaju prepreke na putu integracije i konsolidacije. Jasnoća u prepoznavanju razlika u pristupu bitna je za politički dijalog i djelovanje, a Bosna je izabrala put koji, unatoč izazovima, ostaje dosljedan univerzalnim moralnim principima. Dezintegrirajuće sile i dalje pokušavaju razgraditi temelje države, ali Bosna, hrabra i neustrašiva, prihvata izazov maratona. Unatoč vapajima za institucionalnim promjenama koje bi osigurale održivost, ti glasovi se gube u administrativnim labirintima i političkim igrama. Pitanje sadašnjih i budućih želja ostaje neodgovoreno, dok se Bosna bori s vlastitim političkim grčem. Zapostavlja se činjenica da je dobar dio populacije u susjednim državama porijeklom iz bosanske kolijevke. Ideje nekih komšija reflektirane su u devedesetima, s tragičnim odjekom u genocidu i udruženom zločinačkom poduhvatu. Bosna je bila bojište demokratije, a bosanski narod, najgrčevitije boreći se za svoj opstanak, ostao je vjeran univerzalnim vrijednostima. Vraćanje pogleda u povijest, razmišljanje o stvaranju prijašnjih država, postavlja pitanje bi li Sarajevo, da je bilo izabrano za glavni grad, promijenilo tok događaja devedesetih. Moguće je da bi multietnički karakter Sarajeva pridonio očuvanju zajedništva. Ideja zajedništva rođena u srcu Balkana možda bi spriječila agresiju na susjede, zločinačke poduhvate i genocid, pružajući stabilnost i trajanje. Regionalna saradnja ne mora biti loša priča, ali ključ povjerenja leži u Banjoj Luci, gdje bi spomenik zločinima nad Bošnjacima simbolizirao izvinjenje i odbacivanje rezultata rata, podjela i genocida, a zajednička vizija otvorila vrata svijetlije budućnosti. Kultura kompromisa često izostaje, no možda je vrijeme da originalne ideje i argumenti zamijene politički grč.

Dr. Mesud A. Ramić
koristeći ChatGPT, januara 2024.