Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Intervjui


NJ.E. OLEH HERASYMENKO, ambasador Ukrajine, govori u povodu 90 godina od Gladomora-, istorijskim traumama i izazovima današnje Ukrajine
MOSKVA JE POČINLA GENOCID
Procitaj komentar

Autor: Božidar Proročić, književnik i publicista
Objavljeno: 09. December 2023. 05:12:40
Ambasador Ukrajine Oleh Herasymenko sa posebnim angažmanom ističe neophodnost suočavanja sa izazovima koje je Ukrajina prošla, uključujući i istorijski događaj poput Gladomora. Povod za razgovor sa ambasadorom Herasymenkom dodatno dobija na težini obzirom na obilježavanje 90 godina od Gladomora, tragičnog razdoblja koje je ostavilo dubok i trajan uticaj na ukrajinski narod. Njegovo posvećeno zalaganje za očuvanje sjećanja na Gladomor naglašava važnost suočavanja sa prošlošću radi izgradnje trajnog memorijala o patnjama koje su pretrpeli Ukrajinci, dok istovremeno radi na jačanju međunarodne podrške za očuvanje mira, stabilnosti i suvereniteta Ukrajine, koja brani svoj identitet i integritet od Putinove politike krvi i tla.

• Vaša ekselencijo kako vidite značaj obilježavanja 90 godina od Gladomora za Ukrajinu i njenu istoriju?
Herasymenko:
Gladomor 1932-1933 bio je jedna od najvećih tragedija u istoriji Ukrajine i ukrajinskog naroda. Ovo je bila svjesna i vještačka politika gladi koju je sovjetski režim sprovodio protiv naroda Ukrajine. Gladomor potpuno ispunjava definiciju genocida prema članu II Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Nakon što je Staljin koncentrisao punu vlast u Sovjetskom Savezu u svojim rukama krajem 1920-ih, uveo je totalitarnu politiku kojoj su se Ukrajinci masovno opirali. Kao mjeru potpunog potčinjavanja, Moskva je izvršila genocid nasilnim oduzimanjem žita i druge hrane od Ukrajinaca. Da bi sproveo ovu genicidnu politiku, sovjetski režim je zapečatio granice i naselja kako bi spriječio Ukrajince da pobjegnu bilo kud vani. Tačan broj žrtava Gladomora-genocida teško je utvrditi jer je komunistički režim činio sve da sakrije svoje zločine. Međutim, prema podacima naučnika, najmanje 3,9 miliona ljudi umrlo je od gladi u Ukrajini 1932-1933; još 600 hiljada su bile nerođene žrtve. Dakle, kumulativni demografski gubici iznose najmanje 4,5 miliona života. Sve gore navedeno sasvim jasno ukazuje na izuzetan značaj kolektivnog pamćenja Ukrajinaca o Gladomoru 1932-1933, (kao i dvije ostale vještačke gladi – 1921-1922 i 1946-1947) što govori i o potrebi obilježavanja ove velike tragedije na svake godine na visokom nivou. I sadašnja 90. godišnjica Gladomora 1932-1933. koju obilježavamo u teško vrijeme borbe Ukrajine za svoj opstanak protiv genocidne ruske oružane agresije ima vrlo veliku težinu za svakog Ukrajinca.

• Možete li podijeliti svoje mišljenje o tome kako su se Ukrajinci suočavali s izazovima Gladomora tokom godina i kako to utiče na njihov identitet danas?
Ambasador Herasymenko:
Prije svega moramo shvatiti da je Gladomor kao takav bio je uopšte decenijama negiran od strane Sovjetskog Saveza, pa i današnje Ruske Federacije. Moskva samo se usudila da kaže o „gladi zbog loše i neplodne godine“ u „određenim djelovima SSSR-a“. Tokom stvarnog Holodomora, sovjetske vlasti su što je moguće više skrivale činjenice o masovnoj smrti ukrajinskih seljaka od vještačke gladi. Prvi put je tema Gladomora 1932-1933 počela da se čuje u javnom prostoru tek krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, prije raspada Sovjetskog Saveza. Značajan doprinos rasvjetljavanju ove teme dali su predstavnici ukrajinske dijaspore u Sjevernoj Americi. Dakle, Ukrajinci su generacijama nosili bolne i traumatične privatne uspomene o genocidu koji se desio 1932-1933. Osim fizičkih gubitaka Gladomor je nanio Ukrajincima strašne psihološke traume, posljedice kojih se osjećaju kod nas (čak i na podsvjesnoj razini) decenijama.


•U kojoj mjeri smatrate da se suočavanje sa prošlim traumama, poput Gladomora, odražava na sadašnje napore Ukrajine da očuva mir i suverenitet u kontekstu trenutnog rata?
Ambasador Herasymenko:
Suočavanje sa Gladomorom 1932-1933. jako motiviše Ukrajince danas da se čvrsto suprotstave ruskoj genocidnoj agresiji. Mi više ne smijemo dozvoliti da se ponovi takav stravičan zločin nad našim narodom. Srećom, danas Ukrajinci imaju svoju državu i vojsku pa pružaju vatreni otpor ruskom imperijalnom agresoru. Uzimajući u obzir našu tešku istoriju, a naime traumatične stranice poput Gladomora 1932-1933., mi jasno razumijemo da danas Ukrajina se bori doslovno za svoj fizički opstanak. Ovo je čista egzistencijalna borba. Svi mi odlično razumijemo šta će se desiti sa Ukrajincima ako Rusija pobjedi.

• Kako vidite ulogu međunarodne zajednice u pružanju podrške Ukrajini, posebno sa obzirom na izazove s kojima se Ukrajina suočava danas?
Ambasador Herasymenko:
Ukrajina je zahvalna svim svojim međunarodnim partnerima, ukljućujući Crnu Goru, na svoj već pruženoj pomoći. S obzirom na tekući sveobuhvatan rat Ukrajini je i dalje potrebna pomoć i podrška, prije svega politička i vojno-tehnička. Što se tiče konkretno Gladomora - moramo vratiti istorijsku pravdu. Očekujemo da što više država svijeta će priznati Gladomor kao genocid nad ukrajinskim narodom i spriječiti Rusiju da dalje čini genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Ukrajini. Proces međunarodnog priznanja Gladomora 1932-1933 u Ukrajini kao genocida nad ukrajinskim narodom započeo je Izjavom Parlamenta Estonije usvojenom 20. oktobra 1993. godine.Gladomor je do danas kao genocid priznalo 28 zemalja na najvišem parlamentarnom nivou, kao i Evropski parlament, Parlamentarna skupština Saveta Evrope i Baltička skupština. Još deset zemalja priznalo je Gladomor na regionalnom nivou, a 21 država je postavila spomenik posvećen njemu. Nekažnjeno zlo i nepriznate greške vraćaju se u gorem obimu. Nekažnjivost rađa nekažnjivost. Sovjetski Savez nikada nije kažnjen za svoje zločine. Ruska surovost i varvarstvo se vraćaju, izazivajući ne samo čovječanstvo, već i samo postojanje čovječanstva. Nedvosmisleno priznanje Gladomora genocidom znači prekid ovog začaranog kruga. Na tome aktivno radimo na sve moguće načine. Da pravda konačno pobijedi.

• Na koji način vidite povezanost između istorijskih događaja poput Gladomora i trenutnog sukoba u Ukrajini, posebno u kontekstu geopolitičkih faktora i agresivne politike Rusije?
Ambasador Herasymenko:
Za nas Ukrajince „genocid“ nije samo pojam. To je dio našeg kolektivnog sjećanja. Veoma je simbolično da je sam termin „genocid“ u upotrebu uveo poljsko-američki advokat jevrejskog porekla Rafael Lemkin, koji je rani dio svoje naučne karijere proveo u Lavovu.
Rusko rukovodstvo, zvaničnici i javne ličnosti već duže vrijeme postavljaju ideološke temelje za genocid nad ukrajinskim narodom. Tako je u julu 2021. godine ruski predsjednik Vladimir Putin objavio članak „O istorijskom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca“, u kome je još jednom naveo da su Ukrajinci i Rusi „jedan narod, jedan entitet“. U svom tekstu je takođe tvrdio da je „savremena Ukrajina kompletan proizvod sovjetske ere“, a „pravi suverenitet Ukrajine moguć je samo u partnerstvu sa Rusijom“. Ruski lider nikada nije krio svoje namjere: rekao je, postojanje Ukrajine kao države je istorijska greška koju treba ispraviti, a Ukrajinci su, u stvari, Rusi, pa će ili pristati da budu „jedna nacija“ sa Rusi, ili biti podložni uništenju. Pored toga, direktno javno podsticanje na genocid sadržan je u brojnim tekstovima u ruskim državnim medijima, objavama visokih ruskih zvaničnika na društvenim mrežama (gdje je bivši predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev posebno odvratan) ili u njihovim izjavama na televiziji. Postupci ruske države i čitavog njenog aparata zvaničnika, oružanih snaga i medija protiv Ukrajinaca su genocid. Svijet o tome ne može da ćuti. Zajedno sa međunarodnim partnerima, advokatima i ekspertima, prikupljamo sve potrebne dokaze da Rusiju, rusko rukovodstvo i rusku vojsku pozovemo na odgovornost za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločin agresije.

• Kako ocenjujete trenutnu situaciju u Ukrajini, s obzirom na nastavak ruske agresije i koji su ključni izazovi sa kojima se Ukrajina suočava u očuvanju svoje suverenosti?
Ambasador Herasymenko:
Ukrajina sada se nalazi u teškoj i izazovnoj situaciji, suočavajući se sa brutalnom oružanom agresijom od strane ogromne i agresivne države. Dolazak zime dodatno zaoštrava situaciji, uzimajući u obzir jasnu namjeru Rusije da ciljano i regularno vrši vazdušne napade (sa raketama dalekog dometa i dronovima) na ukrajinsku civilnu i energetsku infrastrukturu. Stanje na frontu je dosta napeto, Oružane snage Ukrajine čvrsto drže svoje položaje i odbijaju svakodnevne napade Rusa, posebno u Donjeckoj oblasti kod Bahmuta i Avdijivke. Na određenim pravcima ukrajinske snage se bave kontraofanzivnim akcijama. Naravno, da zimsko nevrijeme donosi svoju specifičnost karakteru borbenih dejstava. Rusije nije promijenila svoje agresivne planove prema Ukrajini i dalje ulaže ogromne napore da uništi Ukrajinu kao državu i Ukrajince kao naciju. Nažalost, sada ne postoje nikakve naznake toga da Moskva je zainteresovana za mir. Dakle, Ukrajinci nemaju nikakav drugi izbor osim da nastavljaju tešku oružanu borbu za očuvanje svoje domovine. Zato nam će biti potreban nastavak vojne i drugih vrsta pomoći od strane partnera i saveznika. Građani, izvršni funkcioneri, poslanici, generali — svi podjednako teže da približe ukrajinsku pobjedu i da metode njenog postizanja učine efikasnijim. Posle početka ruske sveobuhvatne oružane invazije, Ukrajinci su pokazali impresivno jedinstvo i efikasnost, što je srušilo planove neprijatelja koji se nadao da će lako i brzo okupirati cijelu Ukrajinu. Ali rat se ne može unaprijed naznačiti. Ovo je konfrontacija u kojoj ima pobjeda i poraza, implementacije ideja i potrebe da se one revidiraju i pronađu nova rješenja. Kako je rekao veliki Njegoš, „neka bude borba neprestana, neka bude što biti ne može“.

•Koje konkretne korake vidite kao ključne u jačanju međunarodne podrške Ukrajini, kako bi se osiguralo da se slične tragedije poput Gladomora ne ponove?
Ambasador Herasymenko:
Sovjetski režim je počinio Gladomor 1932-1933, dok je ruski režim pokrenuo svjetske „Igre gladi“. Milioni Ukrajinaca izgubili su živote zbog gladi izazvane ljudskom rukom, Gladomora. Danas, kao rezultat tekućeg rata Rusije protiv Ukrajine, ljudi u drugim djelovima svijeta doživljavaju nestašicu hrane i rastuće cijene hrane. Stotine miliona ljudi u Africi i Aziji osećaju posljedice uništenja ukrajinske poljoprivredne infrastrukture i blokade ukrajinskog izvoza žitarica od strane Rusije. Pre invazije 2022, Ukrajina je držala 47% suncokreta, 17% ječma, 14% kukuruza i 10% udjela na svetskom tržištu pšenice. U zemljama poput Libana, Indije, Iraka i Kine, specifična poljoprivredna roba iz Ukrajine činila je preko 50% njihovog uvoza. Slično, kao i prije 90 godina tokom Gladomora, Rusija ponovo krade žito i druge proizvode sa teritorija koje zauzima u Ukrajini. Rusija prodaje ovo žito na svjetskom tržištu, zarađujući novac za dalje finansiranje svog agresorskog rata protiv Ukrajine. Međunarodna zajednica ne treba da ponavlja greške iz prošlosti. Svijet nije zaustavio Gladomor prije 90 godina, ali može spriječiti Rusiju da izgladnjuje ljude u najugroženijim regionima.
Zato trebalo bi da se i dalje jačaju sankcije protiv Rusije kao i politika maksimalne izolacije ove države-agresora uopšte. Pitanje današnje borbe Ukrajine protiv ruske oružane agresije nije samo pitanje očuvanja ukrajinske slobode i nezavisnosti, nego pitanje odbrane temeljnih načela međunarodnog prava i odbrane vrijednosti slobodnog demokratskog svijeta. Jer ruske imperijalne pretenzije doseže mnogo dalje izvan granica Ukrajine. Moskvu ne zanimaju druge opcije za okončanje rata osim potpunog poraza i uništenja Ukrajine. Retorika o spremnosti Moskve da pregovara je pokušaj da se zavede Ukrajina i njeni saveznici. Putin se kladio na rat na iscrpljivanje. On ne štedi sopstvene vojnike i čeka da se Zapad umori od podrške Ukrajini. Prekidi u isporuci zapadne pomoći Ukrajini posljednjih mjeseci ubjeđuju Putina u ispravnost njegove strategije. Cijena zaustavljanja agresora je visoka, ali će demokratski svijet morati da je plati za očuvanje međunarodnog reda i zakona. Alternativa tome – potupuni sunovrat slobodnog demokratskog svijeta. Sloboda, demokratske vrijednosti i međunarodno pravo sada se brani u Ukrajini.

VRH



Ostali prilozi:
» NOĆ KADRA KAO TRAJNA INSPIRACIJA
MINA | 05. April 2024 14:34
» ZAVIČAJNI KLUB “BIHOR” MOST IZMEĐU CRNE GORE I LUKSEMBURGA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 02. April 2024 15:36
» BROJNE SU POUKE I PORUKE BITKE NA BEDRU
MINA | 26. March 2024 14:14
» ”NIGDJE LJILJAN NIJE PRIGRLJEN KAO U BOSNI”
Anadolu Agency (AA) | 29. February 2024 14:16
» ŠOKIRAN SAM DVOSTRUKIM STANDARDIMA ZAPADNIH VLADA PREMA PALESTINCIMA
Anadolu Agency (AA) | 27. February 2024 14:39
» USPRAVNO I DOSTOJANSTVENO HODITI KROZ ŽIVOT
MINA | 24. February 2024 12:59
» SLANJE ORUŽJA U IZRAEL JE DIREKTNO SAUČESNIŠTVO U GENOCIDU
Anadolu Agency (AA) | 22. February 2024 14:40
» ŽELIM UČINITI LJUDE U BIH PONOSNIMA
Anadolu Agency (AA) | 16. February 2024 20:12
Ostali prilozi istog autora:
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif