---

Dana 11. jula og. obavljen je Srebrenici ukop 30 žrtava čime je i obilježena 28. godišnjica genocida. Televizija Federacije Bosne i Hercegovine je ovom događauju i odgovarajućim reakcijama posvetila cijeli TV dnenvik u 19.30 h.
Radio Televizija Republike srpske, na čijem području je genocid izvršen, posvetila mu je samo jednu minutu i to tek u 11. minuti TV dnevnika i to bez pogleda na groblje / mezarje.

---

Definicija genocida
Genocid je međunarodni zločin namjernog potpunog ili delimičnog uništavanja nacionalnih, etničkih, rasnih i religijskih grupa. Spada u najtežu vrstu zločina protiv čovečanstva. Termin genocid usvojen je na zasedanju Generalne skupštine UN (1946). Za razliku od etničkog čišćenja, gdje je cilj da se data teritorija „očisti“ od određene grupe ljudi (naglasak je na protjerivanju, mada je obično zastupljeno i fizičko uništenje), kod genocida je cilj fizičko istrebljenje.

Genocid se razvija u osam etapa:
(i) razvrstavanje (klasifikacija): ljudi se dijele na „mi“ i „oni“. Glavna preventiva u ovom ranom stadijumu jeste razvijanje univerzalnih institucija koje prevazilaze... podjele.;

(ii) označavanje (simbolizacija): Skupa sa mržnjom, članovima prokaženih grupa (parija) mogu protivno njihovoj volji biti nametnuta obilježja (simboli)... U cilju borbe protiv obilježavanja, simboli mržnje mogu biti zakonski zabranjeni... kao i govor mržnje.

(iii) obesčovječavanje (dehumanizacija): Obesčovječavanjem se prevazilazi normalna ljudska odbojnost prema ubistvu.;

(iv) organizovanje: „Genocid je uvek organizovan... Posebne vojne, paravojne ili milicijske jedinice se često obučavaju i naoružavaju... Kako bi se suprotstavili ovom stadijumu, članstvo u ovakvim milicijama mora biti zabranjeno zakonom.";

(v) polarizovanje: Grupe koje stoje iza mržnje emituju polarizujuću propagandu... Preventiva može značiti zaštitu bezbijednosti umjerenih vođa ili pomoć grupama za ljudska prava...;

(vi) identifikovanje: Žrtve se identifukuju i izdvajaju zbog svoje etničke ili vjerske pripadnosti... Na ovom stupnju, mora se jasno pozvati na uzbunu protiv genocida...

(vii) istrebljivanje: Na ovom stupnju, samo hitna, brza i nadmoćna oružana intervencija može zaustaviti genocid. Moraju biti uspostavljene stvarne sigurne zone ili koridori za evakuaciju izbeglica sa teško naoružanom međunarodnom zaštitom.;

(viii) poricanje: Počinioci... poriču da su počinili ikakav zločin... Odgovor na poricanje jeste kazna izrečena pred međunarodnim tribunalom ili državnim sudovima." / wiki/Геноцид /

Holokaust, nacistički program prema kojem je trebalo ubiti sve europske Židove tijekom Drugog svjetskog rata sada je definiran kao genocid. Međutim, tijekom Nürnberških suđenja u neposredno poslije rata, počinitelji nisu bili optuženi za zločin genocida nego umjesto toga za agresiju, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i druge zločine (razlog tome je što zločin genocida nije uveden u međunarodno pravo do UN Konvencije o genocidu iz 1948. godine). /holocaustremembrance.com /

Stavovi RS i Rs
Republika Srbija i bh. entitet Republika Srpska čiji su najviši državni i vojni rukovodioci pravomoćno osuđeni zbog izvršenog genocida u Srebrenci negiraju izvršeni genocid nad Bošnjacima. Kažu: radi se „samo“ o velikom zločinu (klasa „veliki zločin“ nije poznata u zvaničnim klasifikacijama zločina (v. predhodni odlomak)).
Cilj Haškog suda bio je da osudi krivce za planiranje, organizovanje i izvršenje genocida, a ne sve građane. Vlast države Republike Srbije i entitera Republike srpske žele krivicu za genocid da prebace na pripadnike srpskog naroda u cjelini. Ali bez priznaja, pokajanja, izvinjenja za izvršeni genocid nema katarze i perspektive srpskog naroda ni tog enetiteta ni susjedne države.

Na svim građanima Republike Srbije i entiteta Republika srpska ostaje trajan pečat genocidnosti. Negirajući izvršeni zločin genocida krivica se prenosi na sve građane, A ti građani trpe. Njihovi rukovodioci im ne dozvoljavaju da se od njih ograde, da se naglas zgroze, da kažu da oni nisu zločinci. Svi građani države RS i entiteta Rs su taoci izvršilaca zločina. S druge strane to ukazuje da vlasti te dvije geografsko-političke tvorevine podržavaju izvršeni genocid – on je u interesu srpskog naroda. Strahota!

Kada će se pojaviti neko ko će reći: Osuđujemo režim i pojedince koji su „u interesu srpskog naroda“ izvršili najveći zločin nakog Drugog svjetskog rata, da građani ne snose nikavu krivicu. Iskra za nastanak takve pojave nije vidljiva ni kod vlasti ni kod opozicije ni u državi RS ni u entitetu Rs. Kada će se to desiti? To se mora desiti. Bez toga nema razvoja. A i preživjeli i rastjerani građani Bošnjaci u Srebrenci i iz Srebrence dobili bi bilo kakvu satisfakciju. U najmanju ruku uspostavio bi se kakav-takav ljudski odnos između građana dvije etničke zajednice u Srebrenici, kao i u Bosni i Hercegovni i regiji.

Četiri nivoa najviših strahota koje organizuju države
Ratni zločini su kaznena djela koja su počinjena tijekom oružanih sukoba, a naziv se odnosi na teška kršenja pravila ratovanja. Ta su pravila određena u nizu međunarodnih sporazuma, a ponajprije u Ženevskim konvencijama. Namjera pravila ratovanja je zaštita civila, žena, djece, ratnih zarobljenika te bolesnog ili ranjenog vojnog osoblja tijekom oružanih sukoba. Djela kao mučenje, uništenje imovine i ubijanje civila ili taoca može se definirati kao ratni zločini kao i neodgovorno razaranje gradova, naselja i sela ili svaka vrsta pustošenja koja nije opravdana vojnom potrebom.

Zločini protiv čovječnosti su rasprostranjeni ili sustavni napadi na civilno stanovništvo, bez obzira radi li se o državljanima ili strancima i bez obzira jesu li napadi počinjeni u vrijeme rata ili u mirnodopskim uvjetima. Napadi mogu primjerice poprimati oblik ubojstva, istrebljenja, prisilnoga raseljavanja, ropstva, silovanja, mučenja i drugih neljudskih djela. Kod zločina protiv čovječnosti, radi se u biti o kršenju zajedničkih ljudskih prava i vrijednosti. Ovo je također krovna kategorija pod koju spadaju i „ratni zločini" i „genocid" u međunarodnom pravu.

Genocid se odnosi na koordinirano i planirano uništenje skupine osoba (prema tome kako počinitelji definiraju „skupinu"). Dok je genocid gotovo uvijek popraćen masovnim ubojstvima, ovaj je zločin pokušaj uništenja skupine, ne nužno ubojstva svakog člana te skupine. Neki nazivaju genocid "zločin nad zločinima". Drugi etiketiraju genocid kao krajnji zločin protiv čovječnosti jer je cilj genocida izbrisati dio čovječanstva.

Genocid je definiran 1948. UN-ovom Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Prema toj konvenciji, djela koja čine genocid su ona koja su počinjena "u namjeri da se uništiti u potpunosti ili djelomično, nacionalna, etička ili vjerska skupina kao takva." Iako je ovo pravno primjenjiva definicija genocida, naziv genocid vremenski prethodi Konvenciji iz 1948. godine i malo je znanstvenika koji su u potpunosti zadovoljni ovom definicijom, djelomično iz praktičnih problema u dokazivanju "namjere". Znanstvenici su desetljećima predlagali i raspravljali o nizu alternativnih definicija o tome što čini "genocid", često želeći proširiti popis skupina koje su sadržane u definiciji UN-a.
(Neki primjeri alternativnih definicija navedeni su u popratnom dokumentu Definicija genocida - (aklogika)