Komentari
MR. DŽENETA HALILOVIĆ: MENI JE ŽIVOT OZNAČEN BORBOM ZA ISTINU I PRAVDU
|
|
Autor: Bošnjaci.Net
Objavljeno: 02. June 2023. 17:06:13
U Ženevi je održana komemoracija u povodu 31. godišnjice prijedorskih “BIJELIH TRAKA” kada su srpske agresorske snage zaizeli ovaj grad i sa Radio Prijedora uputili proglas da se Srbi priključe srpskoj agresorskoj vojsci, a Bošnjaci (tada Muslimani) i Hrvati na svojim kućama i stanovima okače bijele čaršave a pri izlasku obavezno nose bijelu traku, što po sve podsjeća na Hitlerove proglase u vremenu nacističke ekspanzije u vremenu Drugog svjetskog rata. Nakon toga, Prijedor i cijela regija su protvoreni u logor smrti. U zloglasnim logorima zatečeno je preko 31.000 civila, koji su sistematski izgladnjivani, zlostavljani, prebijani, silovani… U genocidnoj kampanji aggresor je ubio 3173 civila, od toga broja 102 djece i 256 žena, djevojaka… preko 53000 civila su istrijebljeni sa svojeg ogništa. Imovina, kuće i stanovi su bili popljačkani i porušeni, kao i sve džamije na području prijedorske regije.
Na ovoj komemoraciji se obratila Mr. Dženeta Halilović, savjetnik ambasade BiH u Bernu. Obraćanje objavljujemo u cjelosti.
Poštovani članovi porodica svih nevinih žrtava agresije u Bosni i Hercegovini i vi koji ste preživjeli genocid i sve zločinačke torture tokom agresije na BiH,
Cijenjeni organizatori i naši prijatelji,
Draga braćo i sestre,
Sa ogromnom tugom u našim srcima, danas obilježavamo 31. godinu od prestrašnih strahota agresije na Bosnu i Hercegovinu, konkretno, kada su stanovnici Prijedora morali prilikom kretanja nositi BIJELE TRAKE oko ruku i svoje kuće obilježiti BIJELIM ZASTAVAMA, čaršafima, a nastravičnijim zločinačkim djelovanjem nevina bića završila u masovnim grobnicama, ćefinima i sanducima… i sve to u suverenoj, nezavisnoj i međunarodno priznatoj državi, članici UN-a - tada R Bosni i Hercegovini.
Svima nama su bolna prisjećanja. Meni je život označen borbom za istinu i pravdu nakon svega proživljenog iz tog perioda.
Citiraću strašnu poruka od 31.05.1992. godine sa Radio Prijedora:
"Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice.”
Zločini u Prijedoru su počeli napadima agresorskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, pa napadom na Kozarac 24. maja i otvaranjem logora (pravilnije Logora smrti) Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja. 1992. godine. Tako su i počeli zločini u Prijedoru, odvođenjem stanovništva u logore, masovnim egzekucijama i drugim zločinima.
U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja je prošlo oko 31.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti (Bošnjaci, Hrvati, Albanci, Romi, po jedan Čeh, Pakistanac, Srbin i Ukrajinac).
Prema dostupnim podacima ovim Genocidnim planom istrebljenja u Prijedoru je ubijeno 3.176 ljudi, od kojih 102 djece, a za 54 njih posmrtni ostaci-kako to strašno zvuči - još uvijek nisu pronađeni.
Evidentirano je stradanje 258 žena, od kojih 107 još uvijek nije pronađeno. Najmlađa žrtva bila je beba od tri mjeseca – Velid Softić, a najstarija Zlata Kekić, ubijena u 95. godini života.”
Danas, ovdje u Ženevi, ispred UN-a, u Prijedoru i širom BiH, a i diljem Svijeta, prisjećamo se sa pijetetom prema nevinim žrtvama sa porukom da se 31.maj i 11.juli trebaju proglasiti danima žalosti, prvenstveno u Bosni i Hercegovini.
Potrebno je njegovati kulturu sjećanja i nezaborava na strašne i monstrouzne zločine i zatražiti od institucija Bosne i Hercegovine, ali i OHR-a intervenciju oko ovog pitanja, ali i pitanja izgradnje spomenika u Prijedoru koje je inicirano još 2013. godine. Zahtjev je službeno podnesen u Prijedoru 2014. godine. Skupština Grada Prijedora se nikada nije izjasnila oko tog zahtjeva.
Poštovani i dragi svi,
Istinu o Prijedoru treba širiti, ne predati zaboravu, jer je na najmonstrouzniji način ubijeno, mučeno, silovano, proganjano, držano pod opsadom, stanovništvo Prijedora i svih naših Priijedora u BiH. Posljedice osjetimo i živimo sa njima i danas… Zato, borimo se dobrim i pravdom protiv zla za bolje sutra za sve nas…
Mirno, stabilno i napredno društvo na euroatlanskom putu su najvažniji prioriteti Bosne i Hercegovine, kao evropske zemlje sa višejezičkim, multikulturalnim i multireligijskim stanovništvom, a što vidim kao naše veeliko bogatstvo.
Nažalost, i danas mnoge majke, očevi, djeca plaču zbog nečijih monstrouznih namjera pretočenih u strašne zločine protiv čovječnosti, i to diljem Svijeta.
Stoga je moja poruka: Mir, sloboda i pravda za sve. Pravda možda jeste spora, ali je dostižna. Upravo danas je to potvrđeno i u Den Hagu, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu – presude Stanišiću i Simatoviću.
Poštovani i dragi svi,
Nikada, nigdje, nikome da se ponove Bijele trake u Prijedoru i Genocid u Srebrenici i svim našim Prijedorima i Srebrenicama diljem Bosne i Hercegovine i širom Svijeta, istakla je mr. Dženeta Halilović.
Na ovoj komemoraciji se obratila Mr. Dženeta Halilović, savjetnik ambasade BiH u Bernu. Obraćanje objavljujemo u cjelosti.
Poštovani članovi porodica svih nevinih žrtava agresije u Bosni i Hercegovini i vi koji ste preživjeli genocid i sve zločinačke torture tokom agresije na BiH,
Cijenjeni organizatori i naši prijatelji,
Draga braćo i sestre,
Sa ogromnom tugom u našim srcima, danas obilježavamo 31. godinu od prestrašnih strahota agresije na Bosnu i Hercegovinu, konkretno, kada su stanovnici Prijedora morali prilikom kretanja nositi BIJELE TRAKE oko ruku i svoje kuće obilježiti BIJELIM ZASTAVAMA, čaršafima, a nastravičnijim zločinačkim djelovanjem nevina bića završila u masovnim grobnicama, ćefinima i sanducima… i sve to u suverenoj, nezavisnoj i međunarodno priznatoj državi, članici UN-a - tada R Bosni i Hercegovini.
Svima nama su bolna prisjećanja. Meni je život označen borbom za istinu i pravdu nakon svega proživljenog iz tog perioda.
Citiraću strašnu poruka od 31.05.1992. godine sa Radio Prijedora:
"Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice.”
Zločini u Prijedoru su počeli napadima agresorskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, pa napadom na Kozarac 24. maja i otvaranjem logora (pravilnije Logora smrti) Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja. 1992. godine. Tako su i počeli zločini u Prijedoru, odvođenjem stanovništva u logore, masovnim egzekucijama i drugim zločinima.
U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja je prošlo oko 31.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti (Bošnjaci, Hrvati, Albanci, Romi, po jedan Čeh, Pakistanac, Srbin i Ukrajinac).
Prema dostupnim podacima ovim Genocidnim planom istrebljenja u Prijedoru je ubijeno 3.176 ljudi, od kojih 102 djece, a za 54 njih posmrtni ostaci-kako to strašno zvuči - još uvijek nisu pronađeni.
Evidentirano je stradanje 258 žena, od kojih 107 još uvijek nije pronađeno. Najmlađa žrtva bila je beba od tri mjeseca – Velid Softić, a najstarija Zlata Kekić, ubijena u 95. godini života.”
 |
Danas, ovdje u Ženevi, ispred UN-a, u Prijedoru i širom BiH, a i diljem Svijeta, prisjećamo se sa pijetetom prema nevinim žrtvama sa porukom da se 31.maj i 11.juli trebaju proglasiti danima žalosti, prvenstveno u Bosni i Hercegovini.
Potrebno je njegovati kulturu sjećanja i nezaborava na strašne i monstrouzne zločine i zatražiti od institucija Bosne i Hercegovine, ali i OHR-a intervenciju oko ovog pitanja, ali i pitanja izgradnje spomenika u Prijedoru koje je inicirano još 2013. godine. Zahtjev je službeno podnesen u Prijedoru 2014. godine. Skupština Grada Prijedora se nikada nije izjasnila oko tog zahtjeva.
Poštovani i dragi svi,
Istinu o Prijedoru treba širiti, ne predati zaboravu, jer je na najmonstrouzniji način ubijeno, mučeno, silovano, proganjano, držano pod opsadom, stanovništvo Prijedora i svih naših Priijedora u BiH. Posljedice osjetimo i živimo sa njima i danas… Zato, borimo se dobrim i pravdom protiv zla za bolje sutra za sve nas…
Mirno, stabilno i napredno društvo na euroatlanskom putu su najvažniji prioriteti Bosne i Hercegovine, kao evropske zemlje sa višejezičkim, multikulturalnim i multireligijskim stanovništvom, a što vidim kao naše veeliko bogatstvo.
Nažalost, i danas mnoge majke, očevi, djeca plaču zbog nečijih monstrouznih namjera pretočenih u strašne zločine protiv čovječnosti, i to diljem Svijeta.
Stoga je moja poruka: Mir, sloboda i pravda za sve. Pravda možda jeste spora, ali je dostižna. Upravo danas je to potvrđeno i u Den Hagu, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu – presude Stanišiću i Simatoviću.
Poštovani i dragi svi,
Nikada, nigdje, nikome da se ponove Bijele trake u Prijedoru i Genocid u Srebrenici i svim našim Prijedorima i Srebrenicama diljem Bosne i Hercegovine i širom Svijeta, istakla je mr. Dženeta Halilović.
