Prijevremeni parlamentarni izbori, koji će se održati 11.juna 2023.godine, su dvanaesti parlamentarni izbori od uvođenje višestranačkog sistema i šesti u nezavisnoj Crnoj Gori. Pravo glasa na izborima ima oko 542 hiljade birača upisanih u centralni birački spisak. Crna Gora ima proporcionalni izborni sistem u kome je cijela zemlja jedna izborna jedinica. Na izborima se bira 81 poslanik/ca za Skupštinu Crne Gore. Izborni prag iznosi 3%.

Međunarodni institut IFIMES je objavio analizu o događanjima u Crnoj Gori 28.aprila 2023 sa naslovom „Crna Gora 2023: Kraj privatne države“, link.


Na parlamentarnim izborima 11.juna 2023. crnogorski građani moći će da biraju između 15 izbornih lista (stranaka i koalicija): ● PRAVDA ZA SVE! – DR VLADIMIR LEPOSAVIĆ ● PREOKRET ZA SIGURNU CRNU GORU – SRĐAN PERIĆ ● POKRET ZA PROMJENE - PRVO CRNA GORA – NEBOJŠA MEDOJEVIĆ – REFORME ZA SPAS ZEMLJE ● DA, MI MOŽEMO ZA GRAĐANSKU CRNU GORU! ● HGI – NA PRAVOJ STRANI SVIJETA ● SDP – ZA NAŠU KUĆU ● ZAJEDNO! ZA BUDUĆNOST KOJA TI PRIPADA – DANIJEL ŽIVKOVIĆ (DPS, SD, DUA, LP) ● ALBANSKI FORUM – NIK GJELOSHAJ BESA ZA EVROPSKI RAZVOJ ● JASNO JE! – BOŠNJAČKA STRANKA – MR ERVIN IBRAHIMOVIĆ ● EVROPA SAD – MILOJKO SPAJIĆ ● ZA BUDUĆNOST CRNE GORE (Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija Crne Gore, Radnička partija) ● ALEKSA I DRITAN – HRABRO (Demokratska Crna Gora i Građanski pokret URA) ● „SNP – DEMOS – ZA TEBE ● ALBANSKA ALIJANSA – ALEANCA SHQIPTARE ● NARODNA KOALICIJA – SLOŽNO I TAČKA“ – (Dejan Vukšić – Demohrišćanski pokret; Marko Milačić – Prava Crna Gora; Vladislav Dajković – Slobodna Crna Gora; Dragica Perović – Demokratska srpska stranka; dr Novica Stanić - Pokret za Pljevlja).

Nacionalna raznolikost čini zemlju jačom
Crna Gora je multietnička zemlja. Aktualna vlada je svojevrsni unikum, jer su vladu formirale manjinske zajednice. Premijer je postao Dritan Abazović, predsjednik Građanskog pokreta URA, koji se zalaže za građansku, evropsku i ekološku Crnu Goru. Radi se o dosada najinkluzivnijoj vladi, koja je doprinijela preporodu i afirmaciji manjinskih zajednica. Dritan Abazović (URA) zajedno sa svojim koalicionim partnerom Aleksom Bečićem (Demokrate Crne Gore) napravili su sporazum sa mladima “Brojimo hrabre ideje mladih“, kojima treba osigurati bolju i izvjesniju budućnost i obavezali su se, da će mladima pružiti odgovornost za vođenje države.

Vođenje vlade preuzeo je mladi premijer Dritan Abazović, koji je percipiran kao jedan od najtalentiranijih evropskih lidera. Abazović je građanima Crne Gore ponudio partnerstvo i novi politički koncept društvenog dogovora i model djelovanja kroz saradnju i stvaranja inkluzivnog društva, za razliku od Mila Đukanovića (DPS), koji je protekle 33 godine stvorio odnarođeni režim, kojeg je sačinjavala oligarhija okupljena oko njega zasnovana po istoj matrici pomoću koje Vladimir Putin i njegova oligarhija vladaju u Rusiji. Predsjednički izbori održani su 2.aprila 2023.godine i Crna Gora je dobila novog predsjednika Jakova Milatovića iz Pokreta „Evropa sad“ (PES).

Analitičari smatraju, da nacionalna raznolikost Crnu Goru čini još jačom, a pri tome je važno menadžirati svim njenim razlikama, što je u protekloj godini dana uspješno radila Vlada Crne Gore sa premijerom Abazovićem na čelu. Zbog toga je važno izvući pouku iz Crne Gore, da se nikome i nikada ne desi da jedan čovjek (Milo Đukanović), koji je stvorio privatnu državu i da država bude vlasništvo jednog čovjeka i jedne političke partije (DPS). Vrlo važan momenat je, da je se Crna Gora oslobodila straha od Đukanovićevog (DPS) režima, koji je činio nepravdu prema manjinskim zajednicama. Zbog toga ohrabruje samostalan nastup Bošnjačke stranke (BS) Ervina Ibrahimovića, kako bi prestali biti najveća kolateralna šteta nezavisnosti Crne Gore i DPS-a. Ibrahimović smatra, da „Nema prosperitetne i jake Crne Gore bez jake Bošnjačke stranke i bez Bošnjaka, ravnopravnih u njoj“. Neizbježno se postavlja pitanje, da li Ibrahimović na ovim izborima najavljuje bošnjački politički preporod?

Vraćanje Luke Bar pod suverenitet države Crne Gore
Borba protiv kriminala i korupcije je u fokusu aktualne vlade. Ruka pravde ne smije zaobići nikoga u Crnoj Gori. One političke snage koje se dokažu u borbi protiv (organiziranog) kriminala i korupcije, dekriminalizaciji policije i pravosuđa i koje bude radile u interesu pravde dobit će podršku na parlamentarnim izborima. Demontaža režima Mila Đukanovića i DPS-a je osnova za budući prosperitet države, budućnost mora biti zasnovana na vladavini prava.

Aktualna Vlada Crne Gore pokrenula je aktivnosti i mjere za vraćanje Luke Bar pod suverenitet države Crne Gore, jer je u brojnim međunarodnim izvještajima Luka Bar detektirana i tretirana kao lokacija preko koje se odvijaju različiti oblici međunarodnog kriminala. Za vrijeme Đukanovićeve vladavine Crna Gora je postala leglo regionalnog i međunarodnog kriminala. Brojni su izvještaji koji su ukazivali, da je Crna Gora utočište kriminala, koji je od strane Zapada toleriran, jer je izgovor bio, da su krhak mir i prividna stabilnost važniji od demokratije i vladavine prava. Kriminal u Crnoj Gori ima svoje korijene još iz vremena ratova u regionu i međunarodnih sankcija i u tom periodu stvorile su se neraskidive veze između političkih i mafijaško-kriminalnih struktura.

Dolaskom Vlade Dritana Abazovića Crna Gora postala je nesigurno utočište za (organizirani) kriminal, koji je počeo postepeno napuštati Crnu Goru i tražiti povoljnije leglo u drugim državama regiona, posebno u Srbiji, koja se suočava sa tim problemom, jer mafijaško-kriminalne strukture žele preuzeti institucije države. Milu Đukanoviću je u jednom trenutku odgovaralo da dio kriminala i mafije izmjesti u Srbiju, ali i u druge države regiona kako bi postao politički faktor u tim državama.

Analitičari smatraju, da je od najveće važnosti konsolidirati vlasništvo Luke Bar, a najoptimalnija varijanta je, da država Crna Gora postane 100% vlasnik Luke Bar umjesto dosadašnjeg rascjepkanog vlasništva u kojem učestvuju pojedini vrlo sumnjivi privatni suvlasnici sa teškim bremenom porijekla imovine, kriminala i korupcije.

Rebalans budžeta zbog suficita
Budžet Crne Gore za 2023.godinu iznosi 2,9 milijardi eura, koji je za 160 miliona veći od budžeta za 2022.godinu. Zabilježena su rekordna izdvajanja za socijalnu politiku od 785 miliona eura, budžetom su garantirane veće penzije, plate za oko 50 hiljada zaposlenih u državnoj upravi, prosvjeti, policiji, vojsci, vatrogascima i nemedicinskom kadru u zdravstvu.

Prihodi su veći 225 miliona eura i rebalans budžeta po prvi put je zbog ostvarenog suficita. Crna Gora ima najnižu godišnju inflaciju u regionu, koja iznosu svega 8,6% (Izvor: Eurostat). Zabilježene su rekordne strane investicije u 2022.godini od preko milijardu eura. Prihodi budžeta po tri osnova (dobit od pravnih osoba, PDV, akcize) biće u 2023.godini čak pola milijarde veći nego 2019.godine.

Vraćanje Republike Crnoj Gori
Crna Gora ima dugu i snažnu demokratsku tradiciju. Iako država ima republikanski karakter u njenom imenu ne stoji ime Republika nego samo Crna Gora. Upravo iz tih razloga potrebno je korigirati zvanično ime države Crna Gora u ime Republika Crna Gora i time ispraviti taj propust za kojeg je najodgovorniji tadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić (SDP).

Demokratske promjene u Crnoj Gori su nezaustavljiv i nepovratan proces. Nova Vlada treba da ojača svoj demokratski kapacitet sa političkim snagama koje čine tzv. anti-Đukanovićevski i anti-DPS blok. Izbore odlučuju mladi birači i njihov masovan izlazak na izbore. Crna Gora ne smije biti žrtva radikalnog crnogorskog nacionalizma i pravoslavnog klerikalizma. Predsjednički izbori su pokazali da Crna Gora izlazi iz tog stanja. Crna Gora može napredovati samo ukoliko su političari na crnogorskoj političkoj sceni prihvatljivi i za druge etničke zajednice osim za zajednicu iz koje potiču. Nastavak borbe protiv kriminala i korupcije razotkrivaju ulogu Mila Đukanovića i njegove oligarhije što će zahtijevati svojevrsnu lustraciju u Crnoj Gori. Crna Gora spremno dočekuje nadolazeću rekordnu turističku sezonu, jer prihodi od turizma za prvi kvartal 2023.godine iznose 119 miliona eura, dok su 2022.iznosili 45 miliona eura. Crna Gora pokazala je solidarnost sa Ukrajinom, čak 5% stanovništva Crne Gore čine izbjegli Ukrajinci, što je proporcionalno najveći postotak u Evropi.

Istraživanje javnog mnijenja
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) je u periodu 10. do 22. maja 2023.godine sproveo istraživanje javnog mnijenja metodom terenskog dubinskog intervjua na teritoriji Crne Gore. Standardna devijacija +/-3. Kontrola na 10% uzorka. Stopa pouzdanosti 95%.

Uzorak je slučajan troetapni i obuhvata 1.208 anketiranih, punoljetnih državljana Crne Gore oba spola. U anketi nisu htjela učestvovati 66 slučajno izabrana ispitanika, 32 nisu odgovarala određenom uzorku. Demografski podaci su od Uprave za statistiku Crne Gore - MONSTAT. Struktura je približno usklađena ispitanicima iz urbanih i neurbanih sredina. Etnička, spolna, starosna, socijalna i obrazovna struktura anketiranih približno odgovara strukturi stanovništva Crne Gore na osnovu podataka MONSTAT-a. Izdvajamo odgovore na najvažnija i najzanimljivija pitanja.

Podaci o uzorku:
• Uzorak: slučajan troetapni
• Veličina uzorka: 1.208 ispitanika (punoljetni građani oba pola)
• Metodologija: terenski dubinski intervju
• Period: od 10. do 22.5.2023
• Stepen pouzdanosti: 95%
• Kontrola: na 10% uzorka
• Standardna devijacija +/-3
• Teritorija: Crna Gora

Napomena:
U istraživanju javnog mnijenja nije uzeta u obzir podrška političkim partijama, jer se u periodu obavljanja istraživanja javnog mnijenja još uvijek nije znalo koji politički subjekti će učestvovati na izborima i u kojem obliku (samostalno ili koalicija).
• Smatrate li spornom odluku o raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora za 11.juni 2023. od strane tadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića?
-DA 69,7%
-NE 22,1%
-NEMAM STAV 8,2%

• Da li namjeravate izaći na prijevremene parlamentarne izbore 11.juna 2023.?
- DA 74,2%
- NE 17,3%
- NE ZNAM 8,5%

• Podržavate li članstvo Crne Gore u EU?
-DA 68,6%
-NE 22,1%
-NEMAM STAV 9,3%

• Da li su ispunjena vaša očekivanja članstvom Crne Gore u NATO-u?
-DA 68,7%
-NE 22,1%
-NEMAM STAV 9,2%

• Da li Crna Gora ide pravim putem?
-DA 70,8%
-NE 21,0%
-NE ZNAM 8,2%

• Kako ocjenjujete rad aktualne Vlade Crne Gore predvođene premijerom Dritanom Abazovićem?
-USPJEŠNO 68,5%
-NEUSPJEŠNO 23,3%
-NEMAM STAV 8,2%

• Ko je od političkih čelnika najprihvatljiviji za sve etničke zajednice?
- Jakov Milatović 31,3%
- Dritan Abazović 30,4%
- Milo Đukanović 11,1%
- Andrija Mandić 8,2%
- Milojko Spajić 18,2%
- Ostali 0,8%

• Da li borba protiv (organiziranog) kriminala i korupcije mora biti prioritet u narednom periodu?
- DA 68,40 %
- NE 20,80 %
- NEMAM STAV 10,80 %

• Da li podržavate rad Specijalnog državnog javnog tužilaštva Crne Gore predvođenog glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem?
- DA 63,20 %
- NE 21,40 %
- NEMAM STAV 15,40 %

• Da li kao građanin/ka Crne Gore imate optimističan pogled na budućnost?
- DA 66,30 %
- NE 25,60 %
- NE ZNAM 8,10 %

• Koju susjednu zemlju smatrate naj prijateljskom prema Crnoj Gori?
- Srbija 40,10 %
- Bosna i Hercegovina 30,80 %
- Kosovo 8,40 %
- Albanija 9,70%
- Hrvatska 11,00%

• Da li ste za vraćanje punog imena države „Republika Crna Gora“?
- DA 81,30 %
- NE 15,60 %
- NEMAM STAV 3,10 %


Ljubljana/Bruxelles/Washington/Podgorica, 26.maj 2023.