Vijesti
SRBIJA REHABILITOVALA ZLOČINCA ČETNIČKOG VOJVODU KALABIĆA
|
|
Autor: Vijesti.ba
Objavljeno: 19. May 2023. 18:05:53
Četnički vojvoda Nikola Kalabić, koji se smatra jednim od najvećih zločinaca tokom Drugog svjetskoga rata, odlukom Višeg suda u Valjevu u Srbiji rehabilitovan je i smatra se neosuđivanom osobom.
Sud je to odlučio još 2017, ali su zbog žalbe ponovo otvorili slučaj. Sad je presuda konačna čime je rehabilitovan. U presudi se između ostalog navodi da nije sarađivao sa nacističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu, piše Blic.
Sud je utvrdio da se sedam odluka Državne komisije za utvrđivanje ratnih zločina nacističkog okupatora i njihovih pomagača u Drugom svjetskom ratu, donesene od aprila do oktobra 1945. godine, koje se odnose na Kalabića, smatraju ništavnim. Ništavnim se smatra i rješenje Sreskog suda u Mionici od 11. novembra 1946. godine koji je Kalabića proglasio narodnim neprijateljem i oduzeo mu imovinu.
Zahtjev za rehabilitaciju podnijela je prije deset godina Valjevka Vesna Dragojlović, Kalabićeva unuka.
Kalabić je komandovao Gorskom gardom i bio je jedan od najbližih saradnika četničkog vojvode, zločinca Draže Mihailovića. Pod nadimkom Ras-Ras Kalabić je bio poznat po nevjerovatnoj okrutnosti koje se nije nimalo stidio. U pismu iz aprila 1944. godine je lično naredio klanje partizanskih simpatizera.
Srbijanski mediji prenosili su još 2017., nakon prve presude, zaprepaštenje Vladana Pantića, koji je potomak stradalih u pokolju u Vraniću, selu 30-ak kilometara od Beograda, za koji je odgovoran upravo Kalabić. On je rekao kako su četnici u to selo došli 20. decembra 1943. i tada ubili deset članova njegove porodice. Toga su dana u Vraniću Kalabićevi četnici ubili 67 civila.
Četnici su pokolje, u kojima je učestvovao i sam Kalabić, počinili u 14 kuća u selu čiji se pojedine članove sumnjičilo za održavanje veze s partizanima. U svim kućama pobijeni su svi ukućani, osim petero koji su slučajno preživjeli. Prema njegovim riječima 10-15 četnika je u večernjim satima došlo u kuću njegovih predaka. Poklali su sve u kući "počevši od 87-godišnjeg djeda pa do jednogodišnje bebe u kolijevci".
Nakon poraza u Drugom svjetskom ratu, Kalabić se skrivao u ruralnim krajevima Srbije sve dok ga partizanske vlasti nisu uhvatile krajem 1945. godine. Zvanične vlasti tadašnje Jugoslavije kasnije su govorile da je Kalabić otvoreno nudio saradnju u zamjenu za imunitet od krivične odgovornosti. Stav vlasti kaže da je Kalabić iskoristio svoja poznanstva kako bi namamio u klopku četničkog vođu Mihailovića.
Draža je uhapšen negdje u martu 1946. godine i tek nekoliko mjeseci kasnije je strijeljan. Kalabićeva sudbina ostala je nepoznata. Zvanični arhivi ne bilježe ni presudu ni datum smaknuća, a ni mjesto smaknuća. Informacije iz druge ili treće ruke govore da je Kalabić ubijen nekoliko mjeseci nakon Mihailovića, a zvanično je proglašen mrtvim tek 2011. u izvanparničnom postupku.
Sud je to odlučio još 2017, ali su zbog žalbe ponovo otvorili slučaj. Sad je presuda konačna čime je rehabilitovan. U presudi se između ostalog navodi da nije sarađivao sa nacističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu, piše Blic.
Sud je utvrdio da se sedam odluka Državne komisije za utvrđivanje ratnih zločina nacističkog okupatora i njihovih pomagača u Drugom svjetskom ratu, donesene od aprila do oktobra 1945. godine, koje se odnose na Kalabića, smatraju ništavnim. Ništavnim se smatra i rješenje Sreskog suda u Mionici od 11. novembra 1946. godine koji je Kalabića proglasio narodnim neprijateljem i oduzeo mu imovinu.
Zahtjev za rehabilitaciju podnijela je prije deset godina Valjevka Vesna Dragojlović, Kalabićeva unuka.
Kalabić je komandovao Gorskom gardom i bio je jedan od najbližih saradnika četničkog vojvode, zločinca Draže Mihailovića. Pod nadimkom Ras-Ras Kalabić je bio poznat po nevjerovatnoj okrutnosti koje se nije nimalo stidio. U pismu iz aprila 1944. godine je lično naredio klanje partizanskih simpatizera.
Srbijanski mediji prenosili su još 2017., nakon prve presude, zaprepaštenje Vladana Pantića, koji je potomak stradalih u pokolju u Vraniću, selu 30-ak kilometara od Beograda, za koji je odgovoran upravo Kalabić. On je rekao kako su četnici u to selo došli 20. decembra 1943. i tada ubili deset članova njegove porodice. Toga su dana u Vraniću Kalabićevi četnici ubili 67 civila.
Četnici su pokolje, u kojima je učestvovao i sam Kalabić, počinili u 14 kuća u selu čiji se pojedine članove sumnjičilo za održavanje veze s partizanima. U svim kućama pobijeni su svi ukućani, osim petero koji su slučajno preživjeli. Prema njegovim riječima 10-15 četnika je u večernjim satima došlo u kuću njegovih predaka. Poklali su sve u kući "počevši od 87-godišnjeg djeda pa do jednogodišnje bebe u kolijevci".
Nakon poraza u Drugom svjetskom ratu, Kalabić se skrivao u ruralnim krajevima Srbije sve dok ga partizanske vlasti nisu uhvatile krajem 1945. godine. Zvanične vlasti tadašnje Jugoslavije kasnije su govorile da je Kalabić otvoreno nudio saradnju u zamjenu za imunitet od krivične odgovornosti. Stav vlasti kaže da je Kalabić iskoristio svoja poznanstva kako bi namamio u klopku četničkog vođu Mihailovića.
Draža je uhapšen negdje u martu 1946. godine i tek nekoliko mjeseci kasnije je strijeljan. Kalabićeva sudbina ostala je nepoznata. Zvanični arhivi ne bilježe ni presudu ni datum smaknuća, a ni mjesto smaknuća. Informacije iz druge ili treće ruke govore da je Kalabić ubijen nekoliko mjeseci nakon Mihailovića, a zvanično je proglašen mrtvim tek 2011. u izvanparničnom postupku.
