Intervjui
Klemen Grošelj, slovenački europarlamentarac
SCHMIDT JE ALAT U RUKAMA RAZLIČITIH AKTERA, A KRIŠTO PREDVODNICA POLITIKA POTPUNO SUPROTNIH EVROPSKIM VRIJEDNOSTIMA
|
|
Autor: NAP
Objavljeno: 31. March 2023. 16:03:34
Slovenački europarlamentarac Klemen Grošelj prepoznatljiv je po prijateljskom odnosu spram Bosne i Hercegovine, a njegovi istupi vezani za nasrtaje na suverenitet, demokratiju i ljudska prava unutar Bosne i Hercegovine, doveli su ga u red evropskih prijatelja BiH kojima se vjeruje.
Upitan da prokomentariše medijske navode kako se Crhistian Schmidt, visoki predstavnik u BiH,sprema donijeti nove odluke o UstavuBiH, iako nike riješio ni posljedice ranijih, Grođelj za Agenciju Patria kaže: “Moja lična procijena je da je poslije neuspijeha pregovora oko rješavanja pitanja odnosa između Srbije i Kosova, došao trenutak, prije svega za europsku pa i američku politiku na Zapadnom Balkanu, da se pita kako dalje i prije svega, kako osigurati, da taj neuspijeh ne destabilizira stanja u Bosni i Hercegovini. Gospodin Schmidt može da u tome odigra važnu ulogu, ali on to nije u stanju učiniti jer je više manje samo alat u rukama različitih aktera. Njegove intervencije su se u prošlosti več potvrdile kao politički nepromišljene i dugoročno, bosnaskoj politici, za državu Bosnu i Hercegovinu, njezine građane, pa i sve aktere u BiH, uključujuči međunarodne, vršlo loše, pa čak i štetne. Schmidt bi svojim odlukama trebao da učvrščuje demokratske standarde u zemlji i traži od političkih snaga, onih nacionalnih i građanskih, da prave političke kompromise u interesu svih građana BiH. On to ne radi.”
Mnogi smatraju da je EU previše slaba u odnosu na SAD kada je riječ o Zapadnom Balkanu. Grošelja smo pitali je li EU definitivno izgubila utjecaj nad Schmidtom, a SAD ostvarile ključnu ulogu u instruisanju Schmidta prilikom odlučivanja?
“Trebao bi da sprečava secesionizam i sve političke aktivnosti, koje destabiliziraju zemlju i temeljne principe Daytona i ustavnog poretka u BiH i sprečavaju BiH na putu u EU. Šta on sada radi je da svojim odlukama podržava implementaciju plana dijela mežunarodne zajednice, koji bi trebao, da stabilizira zemlju kroz formiranje vlasti u BiH, a u stvari zbog šireg zbivanja u Europi i samom regionu, srednjeročno i dugoročno BiH destabilizira i učvrščava etničke i druge podijele u BiH, pa i regionu. Koliko je pogrešna ta politika vidi se u neuspjehu sprečavanja politike Dodika, koja ne samo da prijeti suvernitetu i cijelovitosti BiH, več unosi u bosansku politiku jake nedemokratske i iliberalne političke tendencije, koje se sada iz Republike srpske šire i u Federaciju”, kaže Grošelj za Patriju.
Slovenskog europarlamentarca posjetili smo na saslušanja Schmidta po bijelom svijetu. Ali i na kritike koje su uslijedile. Potom smo upitali je li Schmidt postao dio problema a ne rješenja u Bosni i Hercegovini?
“Drugi problem Schimdtovih odluka je da u okviru olakšavanja formiranja Vlade FBiH stvara situaciju, koja če dovesti do još veče nacionalne i etničke segregacije unutar Federacije i BiH. Cilj njegovih intervencija bi trebao biti dugoročni razvoj građanske perspektive BiH baziran na vrijednostima i principima na kojima funkionira EU i sve moderne demokratije. Jer principi građanske demokratije ne isključuju zaštitu i prava bazirana na nacionalnim i drugima identitetma, bitno pitanje bosanske budućnosti je kako nači balans između tih principa. Sada se to pokušava prije svega kroz učvrščivanje nacionalnih identieta. A to je dovelo, da svega što sada vidimo na Kosovu i u Republici srpskoj. Paradoksalno to se radi kroz formiranje nove vlade FBiH u kojoj važnu ulogu trebaju da igraju građanske stranke, ali one več sada nažalost nisu u stanju umanjiti ili spriječiti dominacije jedne nacionalne partije i njenih političkih ciljeva i to će onemogučiti BiH napredak u smjeru večeg političkog pluralizma.
Jer sam po prirodi optimista, ja se nadam, da če nova struktura vlasti pokrenuti reforme i promjene u BiH, uključujuči 14. ili ono što je sada 8. tačaka Europske komisije. Ali se istovremeno, na onome što sam vidio poslije izbora, a očito poslije nastupa Borjane Krišto u EP, plašim da nečemo vidjeti ništa od toga. Zašto? Vrlo jednostavno, jer ono što zahtijevaju ove tačke je u fundamentu suprotno svim principima i idejama na kojima bazira bosnska politika, a nažalost i dio međunarodne politike do BiH koja traži brza rešenja kroz loše odluke“, zaključuje Grošelj u razgovoru za Patriju.
Upitan da prokomentariše medijske navode kako se Crhistian Schmidt, visoki predstavnik u BiH,sprema donijeti nove odluke o UstavuBiH, iako nike riješio ni posljedice ranijih, Grođelj za Agenciju Patria kaže: “Moja lična procijena je da je poslije neuspijeha pregovora oko rješavanja pitanja odnosa između Srbije i Kosova, došao trenutak, prije svega za europsku pa i američku politiku na Zapadnom Balkanu, da se pita kako dalje i prije svega, kako osigurati, da taj neuspijeh ne destabilizira stanja u Bosni i Hercegovini. Gospodin Schmidt može da u tome odigra važnu ulogu, ali on to nije u stanju učiniti jer je više manje samo alat u rukama različitih aktera. Njegove intervencije su se u prošlosti več potvrdile kao politički nepromišljene i dugoročno, bosnaskoj politici, za državu Bosnu i Hercegovinu, njezine građane, pa i sve aktere u BiH, uključujuči međunarodne, vršlo loše, pa čak i štetne. Schmidt bi svojim odlukama trebao da učvrščuje demokratske standarde u zemlji i traži od političkih snaga, onih nacionalnih i građanskih, da prave političke kompromise u interesu svih građana BiH. On to ne radi.”
Mnogi smatraju da je EU previše slaba u odnosu na SAD kada je riječ o Zapadnom Balkanu. Grošelja smo pitali je li EU definitivno izgubila utjecaj nad Schmidtom, a SAD ostvarile ključnu ulogu u instruisanju Schmidta prilikom odlučivanja?
“Trebao bi da sprečava secesionizam i sve političke aktivnosti, koje destabiliziraju zemlju i temeljne principe Daytona i ustavnog poretka u BiH i sprečavaju BiH na putu u EU. Šta on sada radi je da svojim odlukama podržava implementaciju plana dijela mežunarodne zajednice, koji bi trebao, da stabilizira zemlju kroz formiranje vlasti u BiH, a u stvari zbog šireg zbivanja u Europi i samom regionu, srednjeročno i dugoročno BiH destabilizira i učvrščava etničke i druge podijele u BiH, pa i regionu. Koliko je pogrešna ta politika vidi se u neuspjehu sprečavanja politike Dodika, koja ne samo da prijeti suvernitetu i cijelovitosti BiH, več unosi u bosansku politiku jake nedemokratske i iliberalne političke tendencije, koje se sada iz Republike srpske šire i u Federaciju”, kaže Grošelj za Patriju.
Slovenskog europarlamentarca posjetili smo na saslušanja Schmidta po bijelom svijetu. Ali i na kritike koje su uslijedile. Potom smo upitali je li Schmidt postao dio problema a ne rješenja u Bosni i Hercegovini?
“Drugi problem Schimdtovih odluka je da u okviru olakšavanja formiranja Vlade FBiH stvara situaciju, koja če dovesti do još veče nacionalne i etničke segregacije unutar Federacije i BiH. Cilj njegovih intervencija bi trebao biti dugoročni razvoj građanske perspektive BiH baziran na vrijednostima i principima na kojima funkionira EU i sve moderne demokratije. Jer principi građanske demokratije ne isključuju zaštitu i prava bazirana na nacionalnim i drugima identitetma, bitno pitanje bosanske budućnosti je kako nači balans između tih principa. Sada se to pokušava prije svega kroz učvrščivanje nacionalnih identieta. A to je dovelo, da svega što sada vidimo na Kosovu i u Republici srpskoj. Paradoksalno to se radi kroz formiranje nove vlade FBiH u kojoj važnu ulogu trebaju da igraju građanske stranke, ali one več sada nažalost nisu u stanju umanjiti ili spriječiti dominacije jedne nacionalne partije i njenih političkih ciljeva i to će onemogučiti BiH napredak u smjeru večeg političkog pluralizma.
Jer sam po prirodi optimista, ja se nadam, da če nova struktura vlasti pokrenuti reforme i promjene u BiH, uključujuči 14. ili ono što je sada 8. tačaka Europske komisije. Ali se istovremeno, na onome što sam vidio poslije izbora, a očito poslije nastupa Borjane Krišto u EP, plašim da nečemo vidjeti ništa od toga. Zašto? Vrlo jednostavno, jer ono što zahtijevaju ove tačke je u fundamentu suprotno svim principima i idejama na kojima bazira bosnska politika, a nažalost i dio međunarodne politike do BiH koja traži brza rešenja kroz loše odluke“, zaključuje Grošelj u razgovoru za Patriju.
