U sklopu kampanje za registraciju birača u inostranstvu, a vezano za oktobarske izbore, svoj doprinos daju i članovi CIK-a, koji ovih dana obilaze pojedine destinacije širom Evrope. Tim povodom u Švicarskoj je boravio dr. Ahmet Šarić sa svojim asistentom.

S obzirom da je izmijenjen dosadašnji način registracije, te da se po prvi put prijave šalju isključivo elektronskim putem, na terenu su se pojavljivali problemi, nejasnoće, koje je trebalo svakako obrazložiti i približiti potencijalnim glasačima.

Domaćin i organizator ove dvije tribine bila je Ambasada BiH u Bernu, a sastanke je koordinirala zamjenica ambasadora mr. Dženeta Halilović.

U Cirihu je, uprkos radnom danu, bio solidan odziv, prije svega aktivista koji su već dosta radili na terenu. Prisutne je najprije u ime domaćina pozdravio Nihad Hrustić.


U svom obraćanju zamjenica ambasadora mr. Halilović je iznijela statističke podatke o broju bh građana, broju potencijalnih birača, kao i o dosadaš broju prijavljenih. Apsoluto se ne može biti zadovoljno sa dosadašnjim brojem, ali gledajući globalno, Švicarska je druga u svijetu po procentualnom broju prijavljenih glasača. Gospođa Halilović je sa velikim oduševljenjem prisutnim saopštila vijest, da se dovoljan broj ljudi prijavio za glasanje u Ambasadi u Bernu, te da je to ohrabrujuća vijest u ovom latergičnom stanju i odnosu prema državi.

Svjedok sam da se mjesečno u našu zemlju vraća trideset ljudi i zato apeliram da se država treba i mora čuvati, a izbori su najbolji način, poručila je zamjenica ambasadora mr. Halilović.

U svom izlaganju dr. Šantić je obrazložio razloge novog načina registracije birača, a koji se prije svega odnose na dosadašnje zloupotrebe sa raznih strana. Vratiti kredibilitet i povjerenje u poštene i fer izbore, spriječiti manipulacije, dati ljudima do znanja da je njegov glas izuzetno bitan, da neće biti zloupotrebljen, glavni su razlozi i motivi, zašto se CIK odlučio da promjeni dosadašnji način i stvari okrene u pozitivnom smjeru.

Kroz interaktivni kontakt sa prisutnima, ukazano je na greške i probleme sa kojima se potencijalni glasači susreću i detaljno obrazložene propisane procedure. Dr. Šantić je posebno naglasio važnost da se glasački materijal po primitku, čim prije popuni i vrati u CIK, kako ne bi bilo kašnjenja s primitkom pošiljke.


Na sastanku u Bernu, osim slične tematike vezane za izbore, na licu mjesta su ispitane tehničke mogućnosti u samoj Ambasadi, te šta sve još treba poduzeti da bi se izbori u Bernu mogli održati u regularnim uslovima.

Sve u svemu, bila je ovo jedan korisna posjeta, gdje su se predstavnici CIK-a upoznali sa problematikom na terenu, a glasači u inostranstvu dobili potrebne informacije, kao i podršku, pa i priznanje za svoj trud.

Nažalost, jedan opšti zaključak je, da mali broj prijava, nije do CIK-a, već do savjesti ljudi. Ambiciozna cifra o stotinu hiljada registracija, već sada se može smatrati nedostižnom, mada je ostalo još dvadesetak dana do kraja registracije. Jedino što preostaje i dalje apelovati na bh građane da iskoriste preostalo vrijeme, da pokažu da im je stalo do domovine, da odvoje dio svog slobodnoga vremena i sami ili uz pomoć aktivista na terenu ispune prijavu za registraciju, a zatim daju svoj glas onima, koje smatraju da će ih najmanje razočarati i koji će čuvatio a ne razvaljivati državu.


Kako reče gospodin Šantić, iz vlastitog iskustva dobro zna, da se u zadnjim danima najviše ljudi prijavljuje, te se nada da će barem još 30% od dosadašnje cifre biti još registrovano. Tako bi bar prešli 50 hiljada birača, što bi bila polovina od zacrtanog cilja, ali ipak bila bi to mala satisfakcija, da se nešto radilo.

Kako zbog domovine, tako i zbog respekta prema neumornoj manjini aktivista, nadati se da će bh građani odazvati i djelomično osvjetliti obraz i ispuniti dug prema domovini.