Dr. Naser Balić

WUPPERTAL – S diplomom pravnika i poznavanjem nekoliko svjetskih jezika, s početkom ratne stihije u Bosni, godine 1992., obreo se u Düsseldorfu (Njemačka), jednom od najljepših evropskih gradova. No, nije kao većina protjeranih i izbjeglih iz njegove domovine, upao u letargiju i sivilo, nego se odmah laća posla i traži mogućnosti daljeg školovanja i usavršavanja.

Inače, doktor Naser Balić rođen je u Hrnićima kod Kozarca, godine 1967. Osnovnu školu završava u Kozarcu, gradiću sinonimu za povratak prognanih, izbjeglih i raseljenih osoba u BiH. U Prijedoru je završio ekonomsku školu. To divno stvorenje nakon srednje škole započinje studirati pravo, a naporedo filozofiju i svjetsku književnost. Godine 1992. godine mora je prekinuti studij i odlazi u Njemačku. Iz bosanske tame i mraka došao je na svjetlo i blještavilo. Nakon rata diplomira na Univerzitetu u Sarajevu.

- Sa znanjem njemačkog jezika, te s visokim prosjekom ocjena, nisam imao problema da se upišem na postdiplomski studij. Zbog nešto drugačijeg sistema školovanja morao sam u Köln, grad udaljen 50-tak kilometara od glavnog sjedišta pokrajine Sjeverna Rajna Westfalija. Tu sam magistrirao, a potom i doktorirao. Doktorsku disertaciju obranio sam kod prof. dr. Wolframa Höflinga na temu diskriminacije... Istovremeno sam se intenzivno bavio psihologijom i psihoterapijom, izučavajući klasičnu psihoanalizu i metode psihoterapije Miltona Eriksona. Na ILP-akademiji u Bochumu, stekao sam kvalifikaciju iz brief-psihoterapije, naprednog NLP-a, sistemske terapije, integrirane psihoterapije usmjerene na rješenja, psihografije, treninga autonomije, terapije parova i porodične terapije, coaching-a, psihosomatske, kriznih intervencija i supervizije. Na TherMedius-Institutu u Darmstadtuse educirao sam se za liječenje posttraumatskih stresnih poremećaja, – kaže nam elokventni i briljantni doktor Balić.

Jedna od glavnih trenutnih preokupacija dr. Balića jeste pomoć žrtvama rata i primjena modernih metoda liječenja posttraumatskoga stresnog poremećaja, poznatijeg po skraćenici PTPS. Da li je ova bolest izlječiva i(li) zaliječiva, s obzirom da su traume ljudskog bića razarajuće?

- O posttraumatskom stresnom poremećaju bi imali dosta govoriti. Njegovi najčešći simptomi su izbjegavanje situacija koje na neki način podsjećaju na traumatizirajući događaj, vraćanje slika iz prošlosti, poteškoće sa spavanjem, noćne more, pritisak i gušenje u grudima, otežano disanje, napadi bijesa ili depresivne faze… Ove i druge teškoće kojima se žrtve ratnih trauma nose najčešće su takve prirode i toliko intenzivne da znatno otežavaju ili onemogućavaju normalno funkcioniranje u svakodnevnom životu.Veliki je broj slučajeva u kojima vode u nezaposlenost i invalidnost, razaraju porodične i prijateljske veze i pretvaraju život u tamnicu. Tek medikamenti omogućavaju kakvo-takvo stabiliziranje stanja, ne rješavajući problem i ne oslobađajući od tereta traume.

Pri tome nedostatak informacija, kako o samoj bolesti, tako i o mogućnosti i metodama liječenja, fatalan za ogroman broj ljudi s naših prostora. Otežana komunikacija na stranom jeziku, pogrešna dijagnoza i neprepoznavanje traume od strane porodičnih ljekara,dijagnoza koja prepoznaje samo somatske poremećaje (i onda kada su njihovi uzroci psihičke prirode), isključivo korištenje medikamenata, neodgovarajuće psihoterapijske metode (ukoliko se prakticiraju), pravilo su, a ne izuzetak. Sve to, nakon često višegodišnjih ili višedecenijskih neuspjelih pokušaja liječenja, dovodi do rezignacije, povlačenja u sebe i nevjerice da je stvarna pomoć moguća. Na sreću, ljudski duh nije nešto kruto i nepromjenljivo. Kao što pokazuje i moja dosadašnja praksa, posttraumatski stresni poremećaj je izlječiv. Uz odgovarajuću terapiju, gdje u prvom redu mislim na EMDR, u pravilu već nakon nekoliko sesija pacijenti se stabiliziraju i počinju vraćati normalnom životu, – riječi su dr. Nasera Balića.

I pored tolikoga angažmana i zauzetosti dr. Balić stiže, uz psihološko savjetovanje, raditi i na projektima iz oblasti prava, baviti se prevodilačkom aktivnošću… Autor je više djela: Kontopfändungsschutz nach deutschem und bosnisch-herzegowinischem Recht (Zaštita od prinudnog izvršenja na računima privatnih lica prema njemačkom i bosansko-hercegovačkom pravu) Das geschlechtsspezifische Diskriminierungsverbot in Bosnien und Herzegowina (Rodno specifična zabrana diskriminacije u Bosni i Hercegovini), Uticaj razvoda na psihu djeteta, a veoma je zapažena i njegova knjiga iz primjenjene psihologije: „Ples na žici ili put ka duševnom zdravlju“.
Dr. Naser Balić, koji trenutno živi i ima ordinaciju u Wuppertalu, takav je bosanskohercegovački biser da mu se dive tradicionalno poslovni i stručni Nijemci! Aferim Doktore!