Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Intervjui

EMIR RAMIĆ ZA „AVAZ“: DRŽAVA BIH JE BEZ DIPLOMATSKE ODBRANE
Autor: Avaz
Objavljeno: 12. November 2021. 16:11:34
Država BiH je bez diplomatske odbrane u SAD i Kanadi. Najjaču političku polugu koju smo prema svijetu imali, državnu, istinsku diplomatiju, izgubili smo u najvažnijem dijelu svijeta - Sjevernoj Americi. BiH je ostala spuštenog garda pred nasrtajima bijesnih i nezasitih vele -separatista koji više od 20 godina djeluju u SAD i Kanadi i koji su sve više materijalno jači.


Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) danas je Tužilaštvu BiH podnio krivičnu prijavu protiv novinara Tanjuga, Marka Ivasa zbog negiranja genocida u Srebrenici. Ova naučna ustanova, koja se bavi istraživanjem zločina protiv mira, zločina genocida i drugih teških povreda međunarodnog prava, kontinuirano i blagovremeno reagira na sve pokušaje negiranja pravosnažnim presudama dokazane istine, ali i realizira naučnoistraživačke i edukativne projekte posvećene razvoju i očuvanju kulture sjećanja. Direktor IGK-a, Emir Ramić za portala „Avaza“ kaže kako živimo u vremenu sve izraženijeg kršenja ljudskih sloboda i prava, te da je ideja za osnivanje IGK-a proizvod potrebe da se na drugačiji način počne promišljati kultura pamćenja.

Brojne aktivnosti

Šta smatrate najvažnijim rezultatima Instituta u dosadašnjem periodu?

- Hronološki gledano, konstantno pozivamo UN i druge međunarodne organizacije da ispitaju odgovornost kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH. Genocid u BiH se izučava u školama u Kanadi, a poslije intezivnog lobiranja Kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije Rezolucije o genocidu u BiH. U parlamentarnoj proceduri je Zakon o genocidu u BiH i Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koje žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom. Pokrenut je multidimenzionalni naučno - istračivački projekat borbe protiv negatora genocida. Podržana je inicijativa za osnivanje Kluba prijatelja BiH u Kanadskom parlamentu, organizirana stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipeku. Genocid u BiH prezentiran jej Kanađanima i Kanadskim univerzitetima, a učestvovali smo u projekatu izgradnje spomen obilježja žrtvama genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru. Inicirali smo i projekte kojim je Kanadska vlada podržala obilježavanje Svjetskog dana bijelih traka u Kanadi. Mnogo je projekata iza nas, za čije pominjanje bi nam trebalo mnogo više prostora.

Ono što je evidentno je da ste jako aktivni i na diplomatskom planu.
- IGK je do sada ostvario saradnju sa brojnim značajnim ustanovama i institucijama u cijelom svijetu koje se bave istraživanjem holokausta i genocida. Kanadska vlada je skoro uvijek odgovarala na naša pisma u kojima se tražio veći utjecaj Kanade na zaštitu bosanskohercegovačkih državnih interesa, posebno na zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političkog subjektiviteta od raznih antibosanskih politika. Ali ako me pitate šta je IGK na diplomatskom planu najviše uradio onda ističem: bosanski jezik je priznat u Kanadi, narodno ime Bošnjak se upotrebljava u kanadskim statističkim i drugim dokumentima, kanadski gradovi na prigodan način obilježavaju Dan državnosti BiH i Dan nezavisnosti BiH. Uputili smo peticiju Parlamentu da se krivično sankcionišu negatori genocida u Srebrenici, zabrani negiranje genocida na društvenim mrežama i stopira dodjela ordena negatoru genocida u Srebrenici od strane predsjednika Njemačke. Posebno želim istaći da lobiranje za istinu, pravdu, kulturu sjećanja, ali i za državu BiH na sjevernoameričkom kontitentu traje više od 20 godina.

Kako vidite situaciju u BiH i koliko je ona u ovom momentu teška?
- Ustavni i pravni poredak BiH je ozbiljno ugrožen. Suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost, međunarodni pravni subjektivitet BiH je ozbiljno doveden u pitanje. Mir i stabilnost su najugroženiji od završetka agresije, genocida i potpisivanja Dejtonskog sporazuma. BiH je Dejtonskim mirovnim sporazumom, radi zaustavljanja agresije, dobila entitet za kojeg je Međunarodni sud pravde u Hagu utvrdio da je počinio genocid nad Bošnjacima. BiH nije integrirana u Evropsku Uniju i Sjevernoatlanski savez zato što se ne može dogovoriti s politikom koja je planirala i izvela agresiju i genocid. Međunarodna zajednica nema zajednički plan i strategiju za odbranu i jačanje države jer još ne postoji bh koalicija koja bi ponudila najbitnijim subjektima međunarodne zajednice strategiju očuvanja i jačanja BiH. Verbalni odgovor na sve snažnije rasturanje bh države nije dovoljan. Mora se mnogo konkretnije zaštititi država. Sadašnja sigurnosna prijatnja državi i sigurnosni izazov traže konkretan sigurnosni odgovor. Prvi put pred Vijećem sigurnosti UN-a se nije obratio visoki predstavnik. Odgovorni u Vašintonu i Otavi ne znaju u potpunosti koliko je ozbiljna kriza u BiH. To što Dodik radi je direktni atak na mir. Stvaranje vojske entiteta RS znači i kraj Dejtonskog sporazuma što automatski znači i povratak na Ustav Republike BiH. Onda se nalazimo u situaciji da OSBiH treba da uspostave red u cijeloj BiH. S druge strane predloženim izmjenama Izbornog zakona u suštini se ispunjavaju ratni ciljevi HVO-a.

Ako je sve dovedeno u pitanje, jesmo li dovoljno aktivni?
- Nade ima. U mojim razgovorima sa mnogim kanadskim ali i zvaničnicima iz drugih država često sam čuo ohrabrujuću rečenicu da ne postoji niti jedna zemlja u svijetu koja bi prekršila standarde međunarodnog prava i međunarodno priznate suverene BiH. Niko ne podržava secesionističke težnje entiteta RS niti antibosanske aspiracije Čovića. Zato očekujem od SAD, Kanade i EU da se ponašaju prema BiH i najavama secesije isto kao što se ponašaju prema bilo kakvoj najavi secesije bilo koje pokrajine u bilo kojoj državi. BiH je međunarodno priznata država, članica UN-a, potpuno ravnopravna sa drugim državama, sa svojim legalnim i legitimnim institucijama.

Pojačali lobiranje

U BiH reagiramo na dnevnoj osnovi, možda ponekad i politički nepromišljeno. S obzirom da takva nedosljednost ne dolazi samo od javnosti nego i probosanskih političkih krugova, koliko to otežava situaciju?

- Mi još na žalost nemamo probosansku koaliciju koja bi ponudila jasnu strategiju i plan odbrane i jačanja bosanskohercegovačke države. To je naš najveći problem, što od nas traži međunarodna zajednica. U mojim kontaktima sa kanadskim političkim i akademskim subjektima stalno je pitanje postojanja bh državne strategije. U ovim teškim momentima za našu državu pojačali smo lobiranje kod kanadskih političkih subjekata. Premijera Kanade, članove Vlade i članove Parlamenta upoznali smo da su bh državne institucije blokirane i ne funkcionišu, da je ugroženost i prijetnja miru i stabilnosti u BiH najveća od završetka agresije, počinjenog genocida i potpisivanja Dejtonskog sporazuma, da političari iz entiteta RS ozbiljno ugrožavaju rad državnih institucija i time onemogućavaju i blokiraju funkcionisanje države u cjelini, da su Milorad Dodik i političari iz entiteta RS usvojili dokumente najavljujući oživljavanje tzv. “Vojske Republike Srpske”, ratnih snaga osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i mnoštvo drugih zločina počinjenih tokom rata u Bosni, da politički establišment Srbije, zemlje osuđene da nije sprečila genocid, nastavlja da podriva političku stabilnost u BiH promovišući ideju Velike Srbije (“Srpski svijet”) i podržavajući srpske separatiste na čelu sa Miloradom Dodikom, a da novi visoki predstavnik nijemo svjedoči uništenju i da su građani BiH uznemireni. Tražili smo od Kanade da osudi negiranje genocida i sudski i naučno utvrđenih činjenica, veličanje ratnih zločinaca, da osudi korupciju političkih struktura na svim nivoima u BiH, da usvoji rezoluciju o pojačanoj ulozi Kanade na zaštiti teritorijalnog integriteta, suvereniteta, nezavisnosti i političkog subjektiviteta BiH, te da visoki predstavnik koristi svoja bonska ovlaštenja kako bi uklonio sve one koji negiraju genocid i državu BiH.

BiH bez diplomatske odbrane

Ovih dana ukazali ste i na potrebu aktivnijeg angažmana bh diplomatije. Kakva je njena trenutna uloga, a kakva bi trebala biti?

- Država BiH je bez diplomatske odbrane u SAD i Kanadi. Najjaču političku polugu koju smo prema svijetu imali, državnu, istinsku diplomatiju, izgubili smo u najvažnijem dijelu svijeta - Sjevernoj Americi. BiH je ostala spuštenog garda pred nasrtajima bijesnih i nezasitih vele -separatista koji više od 20 godina djeluju u SAD i Kanadi i koji su sve više materijalno jači. Dopustili smo da Milorad Dodik zavlada u Vašingtonu i Otavi, ali i drugdje, da aktivira svoje lobiste, da podredi ambasade BiH u SAD i Kanadi svojim separatističkim interesima, da mijenja karakter rata u BiH, revidira sudske, naučne i historijske činjenice i glorifikuje osuđene ratne zločince. Ambasade BiH u SAD i Kanadi postale su legla sepatarizma, laži, obmane i nepravde. U njima se bez posljedica antibosanski ambasadori igraju državnim simbolima, ne spuštaju zastavu za 11. juli bez ikakvih posljedica, državne simbole tretiraju kao krpe, rade i pričaju protiv BiH i direktno djeluju protiv bh. organizacija, zajednica i instituta. Zbog diplomatije država opstaje ili propada. Diplomatija je i kultura i civilizacija, diplomatija je i dijalog i istina. Sposobna diplomatija spašava državu, vidjeli smo već kako to izgleda tokom agresije na BiH. Nesposobna diplomatija urušava državu. Već smo u više pisanih obraćanja Predsjedništvu BiH upozoravali da se rat u BiH nastavlja drugim sredstvima, između ostalog i diplomatskim, ali negiranje sopstvene države od strane nekih bh ambasadora i diplomata, negiranje državnih simbola i nečinjenje onih koji su odgovorni da to spiječe, stavlja državu i diplomatiju u bestidni položaj. U ambasadama BiH u Vašingtonu i Otavi niko ne predstavlja bh državne interese u momentu kada je BiH napadnuta od antibosanske koalicije. Treba li to dokazivati? Država je izdana od ambasadora koje je postavio Milorad Dodik i koji zastupaju njegove, secesionističke, antibosanske politike. Treba istaći dva pozitivna primjera u bh diplomatiji u Sjevernoj Americi. To su Sven Alkalaj, ambasador i stalni predstavnik BiH pri UN-u, koji zaista od stupanja na dužnost odlično predstavlja interese BiH u najvažnijoj organizaciji na svijetu i koji odlično sarađuje sa bh dijasporom u Sjevernoj Americi. I generalni konzul BiH u Čikagu Elvir Rešić, koji u skladu sa svojim ovlaštenjima čini odlične napore u predstavljanju bh interesa i koji takođe sarađuje sa bosanskohercegovačkom dijasporom. Vrijeme je za akciju. Napravimo potrebne korake da država BIH ima svoj državni, diplomatski glas u Vašintonu i Otavi. Glas koji će sarađivati sa bh dijasporom, sa njenim organizacijama, zajednicama, institutima koji su u Kanadi tako mnogo učinili, čine i činiće za državu BiH.

Na koji način riješiti stanje u BiH, koje zemlju već predugo drži zarobljenom, iz koje odlazi mladost? Je li dovoljno da se probosanska politika zasniva na očekivanjima da zapad nešto uradi?
- BiH se ne treba oslanjati na međunarodnu zajednicu. Zajedničkim djelovanjem probosanskih političkih, akademskih i struktura iz sve jače i organizovanije dijaspore trebamo ponuditi inertnoj međunarodnoj zajednici vlastitu, bosanskohercegovačku strategiju o državi. A poslije toga zajedno sa međunarodnom zajednicom izabrati najbolji i najefikasniji alat za realizaciju strategije. Ne pitajte šta BiH može da učini za vas - pitajte šta vi možete da učinite za vašu BiH. Zato pozivam sve Bosance i Hercegovce koji vole svoju jednu i jedinu domovinu i koji se ponose njenom hiljadugodišnjom tradicijom da se okupe oko riječi BiH. Ma gdje bili svjedočimo BiH kao državu, teritoriju, zemlju kao uzvišeno mjesto zajedničke sudbine bh. ljudi, žena i djece. Tako se brani domovina. Tražimo od bosanskohercegovačkog političkog, akademskog i kulturnog establišmenta odlučnost, jedinstvo i ozbiljnost u odbrani i jačanju države. Narod vas je izabrao da čuvate, branite i jačate državu BiH. Dužnost vam je ponuditi strategiju odbrane, jačanja i razvoja države. Tražimo od bh. dijaspore i posebno od proBiH diplomatije da informišu vlade država u kojima se trenutno nalaze sa strašnim napadima na državu i zatraže hitnu akciju za zaštitu teritorijalnog integriteta, suvereniteta, nezavisnosti i političkog subjektiviteta države BiH. U toj akciji primarno mjesto treba biti lobiranje za hitni prijem države Bosne i Hercegovine u NATO. U BiH međunarodna zajednica je izgubila sebe. Ista ta zajednica koja je u agresiji izdala BiH i svojom neaktivnošću dozvolila genocid sada u teškim trenucima ima povijesnu dužnost da se upotrebom svih demokratskih sredstava suprostavi teškim napadima i negiranju države BiH, jer time se ne brani samo jedna velika evropska država i civilizacija, već i cijela međunarodna zajednica, objavio je avaz.ba.



Ostali prilozi:
» MIR MORA BITI SPAŠEN PO SVAKU CIJENU
BHRT.ba | 18. November 2021 14:55
» NAŠA UTAKMICA TREBA BITI U TOME KO ĆE UČINITI VIŠE DOBRA
Anadolu Agency (AA) | 14. November 2021 20:01
» VRIJEME JE DA SE BOŠNJACI PROBUDE
Federalna.ba | 10. November 2021 13:19
» PEROM, KAMEROM I MIKROFONOM TREBA DODIRNUTI NAJTEŽE RANE
Anadolu Agency (AA) | 03. November 2021 17:09
» AKO SE DODIKU NAPRAVI USTUPAK, SUTRA ĆE IMATI NOVE
Vijesti.ba | 30. October 2021 00:50
» ALIJA IZETBEGOVIĆ IMAO VJERU DA SUTRA MOŽE BITI BOLJE
Anadolu Agency (AA) | 18. October 2021 13:28
» VUČIĆ ZABORAVIO TITA, A DODIK U ANALIMA SVJETSKIH SKANDALA
Anadolu Agency (AA) | 14. October 2021 13:48
» OVO JE NAJDIREKTNIJI UDAR NA DEJTONSKI SPORAZUM
Vijesti.ba | 13. October 2021 14:40
» PRONALAZAK NESTALIH VAŽAN ZA PROCES POMIRENJA U REGIONU
Anadolu Agency (AA) | 09. October 2021 15:01
» BIH ĆE OSTATI FAKTOR U RJEŠAVANJU REGIONALNIH PITANJA
Anadolu Agency (AA) | 22. September 2021 13:27
Ostali prilozi istog autora: