Autor: Anadolu Agency (AA)

DR. ENES KARIĆ: Od vremena opkoljenog Sarajeva, agresije na Bosnu i Hercegovinu, od 1992. do 1995. godine, mene su praktički zatekle neke teme koje su bile prisutne u onom što se u islamskoj teologiji naziva islamski reformizam. Sjetio sam se mnogih obnovitelja u islamskoj kulturi i civilizaciji. I kada sam 2003. godine izabran za dekana Fakulteta islamskih nauka počeo sam razmišljati o tome da napišem roman, da na jedan način fikcije opišem, a šta se to zapravo dogodilo sa muslimanima(Foto: Elman Omić - Anadolu Agency)

Roman "Pjesme divljih ptica" profesora islamskih nauka i pisca Enesa Karića je smješten u drugu polovinu 16. vijeka, period nakon Bitke kod Lepanta i poraza Osmanlija od strane zapadnih kršćanskih sila.

Ove godine obilježava se 450 godina od Bitke na Lepantu, jednog od najpoznatijih događaja u dugoj historiji osmansko-evropskih odnosa. Karić u razgovoru za Anadolu Agency (AA) govori o romanu, kako se javila ideja, kao i značaju Bitke kod Lepanta.

"Od vremena opkoljenog Sarajeva, agresije na Bosnu i Hercegovinu, od 1992. do 1995. godine, mene su praktički zatekle neke teme koje su bile prisutne u onom što se u islamskoj teologiji naziva islamski reformizam. Sjetio sam se mnogih obnovitelja u islamskoj kulturi i civilizaciji. I kada sam 2003. godine izabran za dekana Fakulteta islamskih nauka počeo sam razmišljati o tome da napišem roman, da na jedan način fikcije opišem, a šta se to zapravo dogodilo sa muslimanima", ispričao je Karić.

Želio je da roman ne bude jadikovka nad stanjem muslimana već je htio da integralno pogleda na svijet, na Istok i Zapad kao cjelinu.

"Tada se rodila ideja da pišem o sudbini muslimanskog, ali i zapadnog svijeta. Da to sve fokusiram na Bitku na Lepantu 1571. godine", naglasio je Karić.

Ove godine obilježava se 450 godina od Bitke na Lepantu, jednog od najpoznatijih događaja u dugoj historiji osmansko-evropskih odnosa.



"Tu je osmanska mornarica potpuno poražena, ona je doživjela prvi ozbiljan poraz od, kako se tada zvalo u evropskim izvorima, kršćanske alijanse. Godine 2009. izašao je moj roman 'Pjesme divljih ptica'. U romanu opisujem, a to je fikcija, pojavu različitih derviških redova, mezheba, sukoba izmeđi šiija i sunija. Pale se tekije, crkve, džamije, sinagoge, dolazi do nereda. Tri moja junaka u romanu raspravljaju šta je uzrok tome. Uveo sam iz stvarne bh. povijesti Hasana Kafiju Pruščaka kao filozofa. On na filozofski način tumači šta se to kao dogodilo sa nekada trijumfalnim muslimanima, koji su uzroci krize. Drugi izmišljeni lik je mladić Skender Humo. Sve sam to smjestio u 16. stoljeće, u vremena neposredno nakon Bitke na Lepantu", pojasnio je Karić.

Knjiga je njegovo književno hodočašće u to vrijeme. Karić smatra da je lepantski poraz bio je posljedica mnogo dublje krize koja je nastala.

"Nisu se birali najbolji kadrovi, bio je nepotizam, a postavljala se rodbina od medresa do vezira. Mi ne smijemo i ne trebamo zaboraviti ko su ti ljudi koji su profitirali iz osmanske imperije. Mi obično pomislimo da su to bili muslimani na Balkanu, a to nije tačno. Prema podacima historičara, najviše koristi iz osmanske imperije dobio je pravoslavni narod", rekao je Karić.

Kako je kazao, kod Bitke na Lepantu je praktično bila osmanska sila naspram Evrope i evropskih udruženih snaga.

"Međutim, sada je Turska članica NATO pakta i saradnja je bliska sa Evropskom unijom. Kako se to promijenilo u ovih 450 godina. I ovaj roman u neku ruku govori o tome. Roman je 2016. godine izašao na turskom jeziku. Prevod romana je jako dobro dočekan u Turskoj", pojasnio je Karić.

Ranije je preveden i na njemački jezik, izašla su i dva prevoda na albanskom, u Albaniji i na Kosovu, preveden je i u Sloveniji.



"U romanu imam poruku da ratovi nisu rješenje, da bitke nisu rješenje, da ima nešto što iza nas upravlja sudbinama. Nažalost, i budućnost će sigurno biti, a voljeli bi da ne bude tako, često obilježena, barem na nekim mjestima na zemaljskoj kugli, ratovima", istakao je Karić.

Govoreći o važnosti da se književnim djelima ukazuje da rat nije rješenje, istakao je da knjige dolaze na kraju, kada se dogode događaji. Mišljenja je da je bolje da bude knjiga koje su antiratne.

"Bolje je da bude knjiga koje će nam rat prikazati strašnim, koje će nam pokazati kako to ljudsko vrlo lako sklizne u neljudsko. Knjige služe za to da se u njima pokaže ona humana strana čovjeka, da se pokaže ono šta jeste dobra strana čovjeka. I meni je drago da mogu govoriti o ovom romanu, a povodom 450 godina od Bitke na Lepantu. Vrijeme iza Lepanta je bilo vrijeme oporavka i da zamolimo dragog Boga da i ova naša vremena budu vremena oporavka, mira među ljudima", zaključio je Karić.