Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Islamske teme


Počela je manifestacija "Dani Gazi Husrev-begovih hajrata": 500 godina od kako je Gazi Husrev-beg imenovan za namjesnika naše domovine Bosne
REISU-L-ULEME NA AKADEMIJI: DJELO VELIKOG GAZI HUSREV-BEGA TREBA NAM BITI INSPIRACIJA
Procitaj komentar

Autor: MINA
Objavljeno: 15. September 2021. 19:09:01


- Svečanom akademijom, koja je održana danas u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke, počela je manifestacija "Dani Gazi Husrev-begovih hajrata", a koju organizira Gazi Husrev-begov vakuf.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović je u svom obraćanju na svečanoj akademiji naglasio da Gazi Husrev-beg nije bio samo historijska ličnost, nego da je simbol koji u sebi sažima mnoga značenja.
- Takav karakter i takva privrženost dobru i činjenju dobra iznjedreni su iz porodičnog i civilizacijskog okruženja u kojem su ti ideali dominirali. Odgajan je i obrazovan u duhu i na načelima islama. Iz njegova života i njegovih djela jasno se mogu raspoznati načela koja su promovirana u kur'anskim ajetima i Poslanikovim, a.s., hadisima, – rekao je reisu-l-ulema Kavazović.
Gazi Husrev-beg je primjer vladara svjesnog svoje odgovornosti pred Allahom, koji je gradio, a ne rušio, koji je činio dobro običnim ljudima, a ne iskorištavao svoju snagu u odnosu na njihovu slabost, dodao je reisu-l-ulema.
- Veliko djelo velikog Gazi Husrev-bega je inspiracija nama današnjima, kako onima koji su u stanju slijediti ga u graditeljskom dobru i svojim dunjalučkim blagodatima graditi ahiretsku kuću, tako i onima koji se nadahnjuju njegovom privrženošću načelima naše uzvišene vjere – poručio je reisu-l-ulema.
Mustafa Vatrenjak, mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa, rekao je da je Gazi Husrev-beg u periodu svoje uprave realizovao hajrate humanitarnog, vjerskog, edukativnog i privrednog karaktera.
- Analizirajući događaje za vrijeme Gazijinog upravljanja Bosanskim sandžakom možemo tvrditi da ličnost formata i duha kakav je bio, nije pravio razliku između pojedinih konfesija, njegova tolerancija i širina se ogledaju u događajima za vrijeme njegovog upravljanja, - rekao je, podsjetivši na gradnju Stare pravoslavne crkve, obnavljanje franjevačkog samostana u Visokom i Fojnici i slično.
Vatrenjak je naglasio i da je vakuf od svoga postanka predstavljao dobrobit svih stanovnika i grada i šire zajednice i da su vakufske objekte, izuzev vjerskih, koristili svi građani bez obzira na njihovu vjeroispovijest.
Dr. hfz. Mensur-ef. Malkić, predsjednik Organizacionog odbora, istakanuo je da ga posebno raduje što je šira društvena javnost prepoznala važnost ove manifestacije.
- Tako je BH Pošta štampala posebno izdanje poštanske marke sa motivima Gazi Husrev-begovih hajrata. Na markama su motivi Gazi Husrev-begove džamije, Kuršumlije medrese, Hanikaha, Bezistana i hamama. Marka je štampana u ukupnom tiražu od 400.000 komada – rekao je hafiz Malkić .
On smatra da nas je Gazi Husrev-beg zadužio svojim djelom, te da možemo i moramo uraditi više u afirmaciji njegovog lika i djela.
- On je najveći dobrotvor Bosne i Hercegovine, na to se moramo stalno podsjećati. Njegove hajrate uživaju svi Bosanci i Hercegovci – poručio je Malkić.
Ovom prilikom je predsjednik Nazirskog vijeća Gazi Husrev-begovog vakufa Enes-ef. Ljevaković dr. Behiji Zlatar dodijelio plaketu za naučni doprinos afirmaciji uloge Gazi Husrev-bega u historiji Bosne i Hercegovine. Zlatar je izjavila da je ovo priznanje kruna njenog rada i truda koji je uložila istražujući lik Gazi Husrev-bega.
- Ja sam se počela baviti likom Gazi Husrev-bega još od školskih dana, cijeli svoj radni vijek sam posvetila istraživanju historije Sarajeva s fokusom na Gazi Husrev-bega. Njegovo ime se i danas u Sarajevu spominje s velikim pijetetom, možemo biti sretni i zadovoljni što smo imali jednog takvog namjesnika - kazala je Zlatar.
Na svečanoj akademiji posebno izdanje poštanske marke predstavnik BH Pošte Edis Džerzić, direktor Službe marketinga, uručio je reisu-l-ulemi Husein-ef. Kavazoviću, zamjeniku reisu-l-uleme Enes-ef. Ljevakoviću, muteveliji Gazi Husrev-begovog vakufa Mustafi Vatrenjaku, prvom imamu i hatibu Gazi Husrev-begove džamije dr. hfz. Mensur-ef. Malkiću, a predsjedniku Sabora Islamske zajednice Safetu Softiću će biti naknadno uručena.
Svečanoj akademiji su prisustvovali su i brojne muftije, direktori i zvaničnici institucija Islamske zajednice i brojni gosti i predstavnici javnog i kulturnog života u našoj zemlji.
Manifestacija "Dani Gazi Husrev-begovih hajrata", koja traje do 5. oktobra, organizira se u povodu 500. godišnjice imenovanja Gazi Husrev-bega za namjesnika Bosne.

REISU-L-ULEME NA AKADEMIJI: DJELO VELIKOG GAZI HUSREV-BEGA TREBA NAM BITI INSPIRACIJA


Gazi Husrev-beg je primjer vladara svjesnog svoje odgovornosti pred Allahom, koji je gradio, a ne rušio, koji je činio dobro običnim ljudima, a ne iskorištavao svoju snagu u odnosu na njihovu slabost - izjavio je reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef- Kavazović na svečanoj akademiji povodom obilježavanja 500. godišnjice imenovanja Gazi Husrev-bega za namjesnika Bosne.
Ovom svečanom akademijom i zvanično je počela manifestacija „Dani Gazi Husrev-begovih hajrata“, koja će u organizaciji Gazi Husrev-begovog vakufa punuditi niz sadržaja kojim će biti obilježena ova iznimno značajna godišnjica.
„Danas je 500 godina od kako je Gazi Husrev-beg imenovan za namjesnika naše domovine Bosne, iz koje je i sam potekao. Danas oživljavamo uspomenu na ovaj veliki događaj, čiji se efekat snažno osjeća i pola milenija poslije. Na ovoj manifestaciji podsjetit ćemo se i upoznati s mnogim hajratima koje je on iza sebe ostavio, kao i s onima koji su, usljed historijskih nedaća i mijena, ostali zaboravljeni ili otuđeni. A spisak je odista veliki – kazao je reisu-l-ulema.
Posebno je naglasio da i danas od hajrata Gazi Husrev-bega živi mnogo ljudi, što onih koji rade u njegovom vakufu, što onih koji putem zakupa ubiru svoju nafaku i svoju opskrbu.
„Tako to traje već pet stotina godina, iz dana u dan, iz godine u godinu. Korist koju je Gazi Husrev-beg pridonio Bosni je, doista, ogromna“, poručio je reisu-l-ulema.
Prema njegovim riječima, važno je istaći da Gazi Husrev-beg nije bio samo historijska ličnost, jer je on i simbol koji u sebi sažima mnoga značenja.
„Takav karakter i takva privrženost dobru i činjenju dobra iznjedreni su iz porodičnog i civilizacijskog okruženja u kojem su ti ideali dominirali. Odgajan je i obrazovan u duhu i na načelima islama. Iz njegova života i njegovih djela jasno se mogu raspoznati načela koja su promovirana u kur'anskim ajetima i Poslanikovim, a.s., hadisima. Gazi Husrev-beg je primjer vladara svjesnog svoje odgovornosti pred Allahom, koji je gradio, a ne rušio, koji je činio dobro običnim ljudima, a ne iskorištavao svoju snagu u odnosu na njihovu slabost. Također, on je primjer imućna čovjeka, svjesnog da je i bogatstvo iskušenje. On ga nije bespotrebno gomilao i uvećavao, nego, ponukan hadisom Allahova Poslanika, a.s., da je čovjekovo samo ono što udijeli drugima i čime načini dobro sebi i drugima, dijelio i njime gradio. A trošio ga je u obrazovanje, odgoj, humanitarne potrebe, civilizacijske svrhe i za javno dobro i opću dobrobit svoje zemlje“, naveo je reisu-l-ulema.
Poručio je kako djelo velikog Gazi Husrev-bega treba biti inspiracija nama današnjima, kako onima koji su u stanju slijediti ga u graditeljskom dobru i svojim dunjalučkim blagodatima graditi ahiretsku kuću, tako i onima koji se nadahnjuju njegovom privrženošću načelima naše uzvišene vjere.
„Neka Allah našeg velikog Gazi Husrev-bega obaspe Svojom milošću i učini ga našim uzorom kojim ćemo se nadahnjivati“, kazao je reisu-l-ulema na svečanoj akademiji povodom obilježavanja 500. godišnjice imenovanja Gazi Husrev-bega za namjesnika Bosne.

OBRAĆANJE MUTEVELIJE GAZI HUSREV-BEGOVOG VAKUFA

SARAJEVO, 15. SEPTEMBRA (MINA) - Gazi Husrev-beg tokom upravljanja Bosanskim sandžakom nije pravio razliku između pojedinih konfesija i njegova tolerancija i širina najbolje se ogleda u onome što je radio - izjavio je Mustafa Vatrenjak, mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa Islamske zajednice, na svečanoj akademiji povodom obilježavanja 500 godina od imenovanja Gazi Hsurev-bega namjesnikom Bosne.
Podsjetio je da je sve počelo nakon pripajanja Beograda Osmanskom carstvu kada je sultan Sulejman fermanom od 15.septembra 1521.godine Gazi Husrev-bega, koji je do tada bio smederevski sandžak beg, premjestio na istu dužnost sa sjedištem u Vrhbosni, odnosno kasnijem Sarajevu.
„Uz dva kraća prekida Gazi Husrev-beg je na ovoj dužnosti ostao gotovo punih 20 godina, sve do 18.juna 1541. godine kada je preselio na ahiret u Sarajevu“, kazao je Vatrenjak.
Tokom svoje uprave Gazi Husrev-beg je realizovao hajrate humanitarnog, vjerskog, edukativnog i privrednog karaktera.
„Do 1529. godine na zapadnoj strani od današnjeg harema izgradio je objekat imaret sa musafirhanom i zgradu Uprave Gazi Husrev-begovog vakufa. Tada je napravio i vodovod u dužini od sedam kilometara na kome je bilo više javnih česama. Do 1531. godine izgradio je objekte vjerskog karaktera, tako što je završena izgradnja džamije, mekteba, hanikaha i ostalih pratećih objekata u tada zajedničkom haremu, a koji je kasnije ulicom Sarači podijeljen na dva dijela. Ove hajrate Gazija je uvakufio prvom vakufnamom iz 1531. godine“, naveo je Vatrenjak.
Dodao je kako je hajrat edukativnog karaktera Gazi Husrev-beg uspostavio vakufnamom iz 1537. godine do kada je izgrađena Kuršumlija medresa za čiju izgradnju je Gazija odredio veliku svotu novca od 400.000 srebrenih drama.
„Poseban značaj posvetio je i objektima privrednog karaktera tako što je za života obezbijedio sredstva da bude izgrađen Dugi bezistan, uz bezistan objekat Tašlihan, koji je bio najveći karavansaraj u ovim krajevima, te hamam podijeljen na ženski i muški dio, još jedan veliki han i oko 200 dućana u okolnim novonastalim ulicama. Na ovaj način Gazija je obezbjedio izvore neophodnih finansijskih sredstava za trajno izdržavanja uvakufljenih hajrata“, pojasnio je Vatrenjak.
Ovom prilikom on je podsjetio i kako je Stara pravoslavna crkva u Sarajevu građena u vrijeme Gazi Husrev-bega, nekoliko stotina koraka udaljena od njegove monumentalne džamije, da je u sarajevskom kvartu Latinluk nedaleko od njegove džamije već postojala katolička bogomolja, te da se u isto vrijeme obnavljaju franjevački samostani u Visokom i Fojnici.
„Dolaskom prvih Jevreja u Sarajevo 1566. godine zajednica se počinje dodatno razvijati. Kako je Gazijin hamam bio u funkcji sve do 1913. godine, do tada je i jedan dan u sedmici bio određen za korištenje hamama od strane Jevreja. Može se konstatovati da je ovaj vakuf od svoga postanka predstavljao dobrobit svih stanovnika i grada i šire zajednice i da su vakufske objekte, izuzev vjerskih , koristili svi građani bez obzira na njihovu vjeroispovijest“, kazao je Vatrenjak.

VRH



Ostali prilozi:
» PRVA BOŠNJAČKA DŽAMIJA U MINHENU
Damir ef. Babajić | 13. March 2024 18:56
» 487 GODINA SARAJEVSKE GAZI HUSREV-BEGOVE MEDRESE
Anadolu Agency (AA) | 07. January 2024 12:41
» ODAZIVAM TI SE, ALLAHU, ODAZIVAM …
Esad Krcić | 04. January 2024 18:27
Ostali prilozi istog autora:
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif