Tražimo od vas da konačno pokaže minimum ljudskosti i proglasite 20. juli Danom žalosti na području Prijedora za civilne žrtve, za ubijenu djecu, za ubijene žene koji su sada samo tačke u vremenu i prostoru gdje je zločinačka ruka ostvarila svoje namjere. Dana 20. jula 2021. godine bit će obavljena kolektivna dženaza za 12 identificirane prijedorske žrtve. Imate ponovo priliku na ovaj bitan dan za kulturu sjećanja, za žrtve i samim tim i za bolji Prijedor poslati poruke mira, tolerancije i opomene iz Prijedora, poruku kojom ćete iskazati poštovanje prema žrtvama genocida.

Spisak indentifikovanih žrtava genocida za kolektivnu dženazu u Prijedoru 20. jula 2021. Behlić (Hasan) Hasib, 1950, Hrastova glavica Brdar (Šefik) Mirso, 1963, Tomašica Coralic (Hasan) Emin 1950, Denić (Mustafa) Sakib, 1958. Jablanica Prosara II Duračak (Esef) Idriz, 1954, Kozarac-Garevci Fazlić (Adem) Nedžad, 1959, Jablanica Prosara II Hirkic ( Husein ) Ismet, 1950, Korićanske stijene Kahrimanović ( Abid) Rifet 1959, Korićanske stijend Marošlić (Himzo) Fikret, 1971, Korićanske stijene Marošlić (Redžo) Himzo, 1945, Korićanske stijene Merdžić (Rizvo) Samir, 1970, Korićanske stijene Mujkanović (Mahmut) Vasif, 1960

Prekinute anticivilizacijsku tradiciju općinskih vlasti Prijedora koje još nikada nisu javno priznale djela tadašnjih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata, te pružile ruku pomirenja i pokajanja.

Dajte doprinos zajedničkoj budućnosti Prijedora na bazi istine i pravde, na bazi priznanja i pokajanja za zločin, a samim tim i zajedničke budućnosti države Bosne i Hercegovine.

Mi nastavljamo međunarodnu kampanju da se žrtvama genocida u Prijedoru omogući dostojanstveno sjećanje i obilježavanje, kao i podizanje adekvatnog spomen-obilježja, kao opomene na strahote genocida. U saradnji sa američkim i kanadskim organima i organizacijama za zaštitu ljudskih prava i sloboda i dalje radimo da žrtve genocida u Prijedoru dobiju pravo da se zloglasni koncentracioni logori obilježe kao spomen-stratišta Bošnjaka i Hrvata u Prijedoru, te da 31. maj postane trajno datumsko obilježje prijedorskih bijelih traka i da se 20. juli trajno proglasi Danom žalosti u gradu Prijedoru.

U tom smislu sljedeće godine se očekuje usvajanje rezolucije Kanadskog parlamenta o genocidu u Prijedoru. Ahmed Hussen, ministar u vladi Justina Trudeau i Brian Masse, član kanadskog parlamenta su zločin u Prijedoru nazvali jedino ispravnim imenom – genocid. Značaj ove rezolucije je u tom što će se pored Sreberenice po prvi put zvanično u rezoluciji Kanadskog parlamenta imenovati genocid u Prijedoru. Zločin u Prijedoru koga je nauka odredila kao genocid podsjetio je svijet da su tokom agresije na Republiku BiH počinjeni najteži ratni zločini uključujući i zločin genocida. Predviđeno je da se rezolucijom 20. juli proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Prijedoru u Kanadi i da se tokom aprila koji je rezolucijom kanadskog parlamenta proglašen mjesecom brobe protiv genocida, i genocid Prijedoru tretira isto kao i drugi priznati genocidi u Kanadi. IGK će uskoro početi razgovore s predstavnicima Muzeja za ljudska prava Kanade o postavci stalne izložbe o genocidu u Prijedoru. Takođe su počele pripreme da se genocid u Prijedoru u nekim kanadskim školama izučava zajedno sa genocidom u Srebrenici.

Kultura sjećanja podrazumijeva ne samo sjećanje na genocid, već i aktivnu borbu protiv negatora genocida, protiv veličanja osuđenih ratnih zločinaca, prekrajanja historijskih, sudskih i naučno istraživačkih činjenica koje umjesto negiranja trebaju biti put katarze i traženja oprosta od žrtve. Vi gradonačelniće možete dati vaš lični doprinos, a i doprinos Skupštine grada institucionalizaciji kulture sjećanja. Civilizacijska je obaveza i ljudska potreba dati prilog razvijanju kulture sjećanja na žrtve genocida. Sada imate ponovo priliku za to, piše u otvorenom pismu Institut za istraživanje genocida Kanada.