Sinoć je u New Yorku na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN-a viđen i svojevrsni diplomatski duel bh. ministrice vanjskih poslova Bisere Turković i ruskog ambasadora u Ujedinjenim nacijama Vassilya Nebenziaja.

Nakon što je Turković prisutnima obrazložila aktuelnu situaciju u BiH, s fokusom na Ured visokog predstavnika (OHR), kazavši da još nije vrijeme za njegovo zatvaranje, jer nisu ispunjeni svi uslovi koje je potpisala i Rusija 2008. godine, ambasador Nebenzia se pozvao na pismo predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika pokušavši osporiti legimitet Turković da se obrati Vijeću sigurnosti UN-a.



"Vidjeli smo pismo predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je rekao da nemate zakonsko pravo da nasupite, jer stavovi nisu usaglašeni unutar BiH", kazao je, između ostalog, Nebenzia.

Uslijedilo je brzo protupitanje Bisere Turković:

"Da li imate odobrenje ministra Sergeja Lavrova da postavite to pitanje? Ako nemate, onda je to vaše lično mišljenje", poručila je, a zatim objasnila na čemu je bazirana vanjska politika BiH te da joj ne treba odobrenje Predsjedništva BiH da se može obratiti, a ukoliko su potrebna ograničenja, o tome odlučuje kompletno Predsjedništvo BiH, a ne jedan član.

Podsjetimo, predstavnik Rusije Vassily Nebenzia se usprotivio imenovanju novog šefa OHR-a u BiH Christiana Schmidta, dok je američki ambasador poručio da je imenovanje njemačkog diplomate "završena stvar".

Zasjedanje Vijeća sigurnosti UN-a o temi Bosne i Hercegovine, na inicijativu Rusije, je ovom raspravom i okončano.

Turković održala govor u Vijeću sigurnosti UN-a: Još nije vrijeme za zatvaranje OHR-a


Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković održala je govor pred Vijećem sigurnosti UN-a, tokom rasprave o našoj zemlji.

"Uvjeravam vas sve ovdje danas da se Bosna i Hercegovina raduje danu kada će se moći zatvoriti Ured visokog predstavnika (OHR) u našoj zemlji. Nažalost, taj dan još nije stigao. Kao što znate, Agenda 5 + 2 dogovorena je 2008. godine, utvrđujući zahtjeve koje vlasti BiH moraju ispuniti prije zatvaranja OHR-a", navela je Turković.

I dok je u nekim područjima postignut napredak, dodala je, još je mnogo posla potrebno obaviti prije nego što budemo mogli smatrati da su ispunjeni zahtjevi.

"Jednostavno ne možemo dovoljno naglasiti važnost uloge visokog predstavnika u provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini", naglasila je Turković.

Prema njenim riječima, proces prenošenja odgovornosti na izabrane dužnosnike u BiH je važan, ali mora se obaviti u pravo vrijeme kada budu ispunjeni svi dogovoreni preduvjeti. Politička situacija u zemlji, dodala je, posebno u posljednjih šest mjeseci, (kroz neke reakcije i izjave određenih političkih aktera u Bosni i Hercegovini) ilustrira potrebu i značaj OHR-a da nastavi svoj rad.

"Prošle godine smo obilježili 25. godišnjicu Općeg okvirnog sporazuma za mir u Dejtonu i potpisivanja sporazuma u Parizu. I dok je postignut ogroman napredak, moramo nastaviti jačati institucije na državnom nivou i njihove nadležnosti, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine", naglasila je ministrica.

Dalje je navela da su neki političari smatrali da je "vrlo korisno oduprijeti se i protestirati protiv samog visokog predstavnika ili rada njegovog ureda, a to je za žaljenje".

Umjesto toga, naš fokus mora biti na tome da nastavimo stvarati administraciju koja može udovoljiti potrebama građana, kao i biti u stanju suočiti se s izazovima koji predstoje, smatra Turković.

Podsjetila je da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira 27. maja službeno imenovao novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Novoimenovani visoki predstavnik trebao bi na dužnosti stupiti 1. avgusta. Pozvala je sve članove Vijeća za provedbu mira da nastave pružati podršku važnom radu visokog predstavnika.

"Od najveće je važnosti da OHR i visoki predstavnik nastave raditi s ljudima i institucijama Bosne i Hercegovine, kao i s međunarodnom zajednicom, kako bi osigurali kontinuirani napredak Bosne i Hercegovine ka postizanju prosperitetne i djelotvorne demokratije, čvrsto na svom put ka euroatlantskim integracijama", kazala je Turković.

Svoju izjavu zaključila je medicinskom terminologijom na koju smo navikli u proteklih 18 mjeseci: Kolektivna imunizacija bosanskog političkog i pravnog sistema još nije dovršena.

"Ako prekinemo ili obustavimo postupke koje marljivo slijedimo posljednjih 25 godina, izlažemo se visokom riziku od ponovne infekcije i potencijalno opasnom širenje, koje nećemo moći sami obuzdati, a svi naši napori na zaustavljanju tog širenja virusa bit će neuspješni", zaključila je Turković.