Dodik: Veoma brzo moguće ponovo mobilizovati vojsku RS
Na svečanosti obilježavanja Dana trećeg pješadijskog puka Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (BiH) i Dana Vojske Republike Srpske (RS), predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je 12. maja da je veoma brzo moguće ponovo mobilizovati vojsku RS-a.
Dodik je kazao da je Vojska RS-a ostvarila sve svoje ciljeve, branila svoj narod, no da joj se uporno pokušavaju pripisati antiratna i antizakonska postupanja.
I na prethodnom obilježavanju ovog datuma Dodik je kazao da je odluka o ukidanju Vojske RS-a "pod pritiskom međunarodnog faktora formiranje Oružanih snaga BiH" bila greška.
"Veoma brzo je moguće ponovo mobilizovati vojsku RS-a", kazao je Dodik.
Dodik je naveo kako je na sceni arogancija međunarodne zajednice po pitanjima Republike Srpske.
"Možda nam i ne treba stolica u UN-u, ali nam treba priznanje. Samo čekamo trenutak kada ćemo to ostvarit", naveo je Dodik.
Oružane snage BiH formirane su prije 2005. godine spajanjem Vojske bosanskohercegovačkih entiteta Federacije BiH i RS-a.
Njihovom formiranju prethodila je reforma odbrane u BiH koja je provedena 2004. godine. Tada su ukinuta entitetska ministarstva odbrane i entitetske vojske (Vojska RS-a i Vojska FBiH), te formirane jedinstvene Oružane snage BiH, javlja RSE.

SDA: RS nije ugovorna strana Dejtona, BiH je nosilac suvereniteta

Predsjedništvo Stranke demokratske akcije (SDA) danas je usvojilo dva zaključka koja se odnose na dokumente usvojene na posljednjoj sjednici Narodne skupštine RS-a.

1. Predsjedništvo SDA smatra da zaključci Narodne skupštine RS-a sa sjednice održane 11. maja 2021. godine o pokretanju inicijative za dijalog entiteta RS i Federacija BiH o mogućim rješenjima za Bosnu i Hercegovinu sadrže niz neistinitih i proizvoljnih tvrdnji, te niz neustavnih i neprovodivih prijedloga.

Nije tačno da je „od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini došlo do nedopustivog prekrajanja i kršenja sporazuma, a naročito Aneksa IV, Ustava BiH“. Sam Dejtonski sporazum je u članu 10. predvidio mogućnost modifikacije, što se zatim i dogodilo odlukama Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Nije tačno da je entitet RS ugovorna strana u međunarodnom ugovoru – Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini. Ugovorne strane, odnosno potpisnice Sporazuma su Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Republika Srbija, uz predstavnike SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Ruske Federacije, Njemačke, Francuske i Evropske unije kao svjedoke i garante. Entitet RS je potpisnik samo aneksa kojima se razrađuju aspekti i elementi Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Nije tačno da država Bosna i Hercegovina nije nosilac vlastitog suvereniteta. Taj suverenitet je potvrđen Referendumom o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, priznanjem Ujedinjenih nacija, aktima Badinterove komisije kojima je konstatovana disolucija državne zajednice Jugoslavije i prihvaćen suverenitet republika koje su je činile, te članom 1. Okvirnog sporazuma za mir (Dejtonski sporazum) kojim su se „strane obavezale da će u cjelosti poštovati međusobni suverenitet i jednakost“ u skladu sa dokumentima Ujedinjenih nacija – Poveljom Ujedinjenih nacija i Finalnim helsinškim aktom. Entiteti ne posjeduju vlastiti suverenitet i oni egzistiraju voljom države, odnosno Ustava Bosne i Hercegovine koji može biti izmijenjen odlukom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Nije tačno da je dejtonska struktura i ravnoteža u Bosni i Hercegovini narušena i da su konstitutivni narodi obespravljeni na način na koji to ističe Narodna skupština RS-a. Istina je da su dva konstitutivna naroda, Bošnjaci i Hrvati, diskriminisani i da trpe aparthejd na teritoriji entiteta RS, gdje je prisutna potpuna dominacija predstavnika srpskog naroda u svim segmentima upravljanja i svakodnevnog života.

Neutemeljen je i protivustavan prijedlog Narodne skupštine RS-a da se kroz pregovore entiteta i predstavnika konstitutivnih naroda povede dijalog, a naročito pregovori o mogućim rješenjima vezanim za budućnost Bosne i Hercegovine. O sadašnjosti i budućnosti Bosne i Hercegovine može se raspravljati samo u okviru nadležnih državnih institucija. Predstavnici SDA neće učestvovati u razgovorima na ove teme u bilo kojem neustavnom formatu. Umjesto ponuđenog „dijaloga“, potrebno je poštivati i provoditi već utvrđene politike i usvojene zakone.

Ukoliko SNSD ima potrebu da delegira izmjene nekog od važećih zakona jedini način je da uputi prijedlog u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine. Procedura kojom se predlažu, razmatraju, usvajaju ili odbijaju prijedlozi im je već poznata. Nije se mijenjala još od perioda u kojem su usvajani zakoni koje danas osporavaju, a za koje su sami glasali.

2. Predsjedništvo SDA smatra da je odluka Narodne skupštine RS-a da odbaci zahtjev visokog predstavnika Valentina Inzka o oduzimanju povelja dodijeljenih ratnim zločincima znak da međunarodna zajednica mora brzo i odlučno reagirati, poništiti odlikovanja, te sankcionisati odgovorne za glorificiranje osoba koje su pravomoćno osuđene za najteže ratne zločine.

Rok koji je visoki predstavnik postavio vlastima u entitetu RS da povuku sporna odlikovanja je istekao, a postavljeni ultimatum ne samo da nije rezultirao njihovim povlačenjem, već je vlast predvođena Miloradom Dodikom nastavila sa otvorenim prijetnjama miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini i cijelom regionu.

Iz Evropske unije već duži vremenski period stižu poruke da je glorificiranje ratnih zločinaca i negiranje počinjenih zločina neprihvatljivo. Vrijeme je da sa riječi pređu na djela, te da u skladu sa postojećim pravnim okvirom sankcionišu one koji vode takvu politiku.

Pozivamo još jednom visokog predstavnika Valentina Inzka da iskoristi svoje ovlasti i nametne zakon o zabrani negiranja genocida.

Sprječavanje glorificiranja ratnih zločinaca i negiranja ratnih zločina obaveza je prema žrtvama, njihovim porodicama, ali i svim građanima Bosne i Hercegovine koji zaslužuju konačno prevazilaženje ratnog naslijeđa, mir, stabilnost i u konačnici članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.

Separatistička politika ima razrađen vojni plan podjele Bosne i Hercegovine

Potpredsjednik bh. entiteta RS, Ramiz Salkić rekao je danas, 12. 05. 2021. godine, da izjava člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika o mobilizaciji Vojske RS-a pokazuje da separatistička politika koju on zagovara i provodi ima razrađen i vojni plan djelovanja radi realizacije ideje podjele Bosne i Hercegovine.
Reagujući na današnju izjavu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika u kojoj je između ostalog rekao da je „veoma brzo moguće ponovo mobilizovati vojsku RS-a".
Potpredsjednik Salkić je istakao da svako pominjanje mogućnosti mobilizacije takve vojske otvara mogućnost ponavljanja genocida.
- Izjava Milorada Dodika u kojoj kaže da se vrlo brzo može ponovo mobilizirati Vojska RS-a je otvorena prijetnja miru i stabilnosti.
Ova izjava pokazuje da separatistička politika koju zagovara i provodi Milorad Dodik ima razrađen i vojni plan djelovanja radi realizacije ideje podjele Bosne i Hercegovine.
OHR i drugi predstavnici međunarodne zajednice u našoj zemlji trebaju odmah reagirati i sankcionisati ovakvo djelovanje.
Vojska RS-a je pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu presuđena da je počinila genocid nad muslimanima Bošnjacima stanovnicima „sigurne zone“ UN Srebrenica u julu 1995. godine.
Njen komandant, ali i mnogi drugi nižerangirani oficiri i vojnici osuđeni su za genocid i druge teške zločine koje su počinili.
Svako pominjanje mogućnosti mobilizacije takve vojske otvara mogućnost ponavljanja genocida.
Zbog toga je krajnje vrijeme za neodložnu reakciju prije svega visokog predstavnika i zemalja koje su garanat Dejtonskog mirovnog sporazuma, stoji u reakciji potpredsjednika Salkića.