Tomašica, masovna grobnica u blizini Prijedora. (Foto Credit: BIRN BiH)

Agnes Callamard, nezavisna ekspertica Ujedinjenih nacija (UN) za ljudska prava, uputila je poziv međunarodnoj zajednici za veću podršku zemljama i zajednicama u kojima se nalaze masovne grobnice, koje su javni dokazi o nestanku, naglasivši kako je potrebno poduzeti više aktivnosti na njihovoj zaštiti i memorijalizaciji, dok iz Udruženja logoraša iz Bosne i Hercegovine smatraju da bh. vlasti ne poduzimaju dovoljno na provedbi Zakona o nestalim osobama.

“Masovne grobnice su mjesta dokaza krucijalna za efikasno ostvarivanje pravde”, kazala je Callamard, podnoseći svoj godišnji izvještaj Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, prenosi UN News.

“U njima se nalaze posmrtni ostaci onih kojima je uskraćen identitet. To su prostori intimne tuge za voljenima. I to su mjesta dokaza da su se zbili grozni događaji koji se nikada ne smiju zaboraviti”, navela je Callamard.

Kako piše UN News, Callamard je upozorila da je očuvanje masovnih grobnica i memorijalizacija dužnost sadašnjih i budućih generacija, ne smiju se skrnaviti ili uništavati niti prikrivati, te se prema njima mora odnositi s poštovanjem.

Dodala je da se oni koji su činili masakre nerijetko šetaju slobodni, da ih drugi slave i da im se podižu spomenici.

Callamard je kazala da porodice žrtava, preživjeli i pogođene zajednice, moraju biti uključene u odluke u vezi sa masovnim grobnicama.

Ona je istakla da samo intervencijama zasnovanim na ljudskim pravima, mjesta masakra, masovnih patnji i masovne smrti mogu postati mjesta dostojanstva, poštovanja i mjesta dubokog učenja ključnog za to da se zločin ne ponovi.

Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, kaže kako se još uvijek traga za 7.547 nestalih osoba.

“U BiH je otkriveno više od 800 masovnih grobnica i još hiljade zajedničkih i pojedinačnih. Zakon o nestalim osobama BiH daje porodicama i udruženjima nestalih mogućnost obilježavanja mjesta iskopavanja bez obzira na broj žrtava”, rekla je za BIRN BiH Fazlić.

Ona smatra da bi mjesta masovnog stradanja morala biti adekvatno obilježena jer su javni dokazi o zločinima koji su se dogodili.

“Obilježavanja i zaštita masovnih grobnica će omogućiti dolazećim generacijama da nikada ne zaborave da su zločini počinjeni, te da učine sve da se te strahote ne ponove”, naglasila je Fazlić.

Mirsad Duratović iz Udruženja logoraša “Prijedor 92” kaže da što se tiče zaštite lokaliteta na kojima su već ekshumirani posmrtni ostaci, “niko ništa ne radi”, ali da se ne može ni očekivati uvijek pomoć od međunarodne zajednice.

On je konkretno naveo primjer Prijedora i privatizacije bivšeg rudnika “Ljubija”.

“Na lokalitetima bivšeg rudnika ‘Ljubija’ ekshumirane su tri masovne grobnice. Među njima i ‘Tomašica’. Neko ko kupi, privatizuje rudnik ‘Ljubija’, on će dobiti u vlasništvo i tri masovne grobnice”, kazao je Duratović.

Podnesen je zvanični zahtjev i Institutu za nestale osobe BiH i gradu Prijedoru, da se izvrši obilježavanje grobnica, jer porodice po Zakonu o nestalim osobama BiH na to imaju pravo. Dodaje da su sve institucije koje bi mogle da učine nešto po ovome pitanju to prepustile udruženjima, koja su nemoćna.

“Imamo bukvalno mrtvo slovo na papiru, koje nijedna institucija u ovoj zemlji ne može provesti u djelo. I sad tražiti da mi pored zakona kojeg imamo usvojeno i doneseno i Instituta koji se bave tim pitanjima, tražimo od međunarodne zajednice da zaštiti masovne grobnice. Pa zašto institucije u ovoj zemlji ne rade svoj posao”, istaknuo je Duratović.

On je dodao da vjeruje da bi se moglo više informacija o nestalima dobiti i tokom samih suđenja za ratne zločine.