Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Islamske teme

Istanbul
U 18 DRŽAVA U CRKVE PRETVORENO 329 OSMANSKIH DŽAMIJA I GRAĐEVINA
Autor: AA
Objavljeno: 28. August 2020. 14:08:23


Turski arhitekt Mehmet Emin Yilmaz proveo je istraživanje na teritoriji nekadašnjeg Osmanskog carstva i utvrdio kako je u 18 država ukupno 329 džamija, mesdžida, tekija, turbeta i drugih spomenika osmanske graditeljske kulture pretvoreno u crkve, javlja Anadolu Agency (AA).

Yilmaz je tokom proteklih deset godina putovao u zemljama koje su nekada bile u sastavu Osmanske imperije i taksativno utvrdio i pobrojao osmanske objekte koji su pretvoreni u crkve, uključujući i munare koje su preinačene u crkvene zvonike.

On je u razgovoru za Anadolu Agency kazao da je istraživanje počeo na Balkanu, a da se potom fokusirao na Mađarsku, Bugarsku i Grčku u kojima se nalazi najviše osmanskih građevina koje su vremenom preinačene u crkve.

“Potom sa takve objekte pronašao i u Alžiru, Ukrajini, na Krimu, Gruziji, Armeniji, Bosni i Hercegovini, Južnom Kipru, Hrvatskoj, na Kosovu, Makedoniji, Moldaviji, Rumuniji, Srbiji i Turskoj. Dakle u 18 država sam pronašao 329 osmanskih objekata koji su u različitim periodima pretvoreni u crkve“, kazao je Yilmaz.

On je dalje kazao da je u Bugarskoj u crkve pretvoreno 117 džamija, sedam tekija i turbeta te jedna medresa, a da su u zvonik preinačene tri sahat-kule. Dodao je da je u Hrvatskoj u crkve pretvoreno osam džamija iz osmanskog perioda, na Kosovu jedna džamija i jedna sahat-kula, u Sjevernoj Makedoniji tri džamije, dvoje turbeta i dvije sahat-kule, u Srbiji 15 džamija i dvoje turbeta, te u Bosni i Hercegovini tri džamije.

Ističući kako su u Mađarskoj u crkve i zvonike pretvorene 23 džamije, pet turbeta, jedan hamam i jedan mekteb, Yilmaz je kazao da su svi ti objekti pu crkve pretvorene tokom austrijske okupacije, a da su Mađari jedini u Evropi koji svojom voljom i vlašću nisu pretvarali osmanske građevine u crkve.

U Grčkoj je u crkve i zvonike pretvoreno više od stotinu osmanskih građevina, uključujući 74 džamije, 19 turbeta, jedan imaret, jedan mesdžid i pet munara.

“Turske građevine su pretvarane u crkve zbog političkih i prostorno-demografskih razloga. Munare i džamije u centrima velikih gradova bile su simbol islama i osmanske dominacije u to doba i bile su prve na meti za rušenje nakon pada Osmanskog carstva. Samo u jednoj noći 1878. godine u Sofiji je dinamitom srušeno sedam munara“, kazao je Yilmaz.

On je istakao da je dio tih građevina preinačen u crkve zbog jednostavnih prostorno-demografskih razloga jer su naselja oko džamija naselili kršćani kojima je trebala nova bogomolja.

“Najčešće su u crkve pretvarane džamije i mesdžidi i ja sam evidentirao 272 takva slučaja. Istu sudbinu su imele i tekije, turbeta, hamami i drugi objekti osmanske arhitekture“, kazao je Yilamaz.

Ističući kako je posjetio sve objekte koje je evidentirao da su nakon pada Osmanskog carstva preinačeni u crkve, Yilmaz je kazao su na tim objektima uglavnom uništeni klasični tragovi osmanske kulture.

On je također kazao da su džamije i mesdžidi građeni sa glavnim zidom okrenutim prema Kibli, a upravo zahvaljujući toj odlici je otkrio Mustafa-pašinu džamiju koja je danas crkva u Budimpešti.

S druge strane, Yilmaz tvrdi kako u slučajevima promjene namjene objekata u Turskoj nije došlo do značajnijeg mijenjanja arhitekture i osnovnih karakteristika tih objekata.

“Niti jedna nacija ne poštuje arhitekturu objekata koliko to poštuju Turci. Bez ikakvih kompleksa iz prošlosti, Turci nisu mijenjali karakteristike objekata koje su pretvorili u džamije. Najbolji primjer za to je Aja Sofija. Od 1453. godine je čuvamo kao svoje oko i nismo intervenirali na njenim crkvenim karakteristikama. Dodali smo samo mihrab, minber i munare. Spolja gleda, i danas lako možete aključiti da je to nekada bila crkva. Tako je i sa interijerom. S druge strane, Evropljani koji su džamije pretvarali u crkve su uništili sve prvobitne karakteristike“, kazao je Yilamaz.



Ostali prilozi:
» DOMOVINA BIH, HIDŽRA, REGISTRACIJA, IZBORI, SREBRENICA...
Prof. dr. Enes ef. Ljevaković, zamjenik reisu-l-uleme | 14. August 2020 15:25
» MAFIRMACIJA MEKTEBA I MEKTEBSKE POUKE
MINA | 25. July 2020 19:05
Ostali prilozi istog autora: