Želim prvo da uputim poruku zločincima: 'Mi ćemo vas proganjati i nikada nećemo posustati i uvijek će biti neko ko će vas progoniti. To je naše pravo i obaveza. Dobro zapamtite, ne postoji mjesto gdje vas nećemo pronaći i progoniti

Munira Subašić, predsjednica Udruženja "Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa", u obraćanju na obilježavanju 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice poručila je da je zakon o zabrani negiranja genocida prevencija da se ne desi novi genocid i rat koji bi pokosio Evropu i cijeli svijet, javlja Anadolu Agency (AA).

"Želim prvo da uputim poruku zločincima: 'Mi ćemo vas proganjati i nikada nećemo posustati i uvijek će biti neko ko će vas progoniti. To je naše pravo i obaveza. Dobro zapamtite, ne postoji mjesto gdje vas nećemo pronaći i progoniti", poručila je Subašić.

Negatorima genocida je poručila da neće uspjeti.

"Nećete nas umoriti i zaplašiti. Generacije naše djece će nastaviti našu borbu, generacije koje kao i mi majke nisu odgajane na mržnji", naglasila je Subašić.

Pozvala je Vijeće za implementaciju mira (PIC) i Ured visokog predstavnika (OHR) da nametnu zakon o zabrani negiranja genocida i holokausta.

"Zakon o zabrani negiranja genocida je prevencija da se ne desi novi genocid i rat koji bi pokosio Evropu i cijeli svijet. Nametnite zakon i zaštitite vrijednosti koje ste uspostavili u BiH. Zar ćete dozvoliti da nam Rusija uloži veto na zakon i u BiH, nakon što je uložila veto i u Vijeću sigurnosti UN-a", kazala je Subašić.

Političarima u BiH je poručila da grade mir i poštovanje.

"Budite primjer, mi žrtve ćemo vas podržavati. Bez istine nema mira. Pomozite sebi i svom narodu da krenemo naprijed. Pozivam Srbiju da izruči sve zločince Bosni i Hercegovini, da im se sudi. Aleksandar Vučić je najodgovorniji što je Srbija utočište za zločince", naglasila je Subašić.

Domaćem pravosuđu je poručila da nastave tamo gdje je stao sud za ratne zločince iz Haga.

"Nemojte iskrivljivati i kriti istinu. Zločinci moraju odgovarati, nemojte praviti nacionalni balans u BiH. Slijedite rad suda u Hagu", kazala je Subašić.

Međunarodnoj zajednici je poručila da mora još uvijek pomagati i zaštiti žrtve.

"Pomozite da zločinci i njihovi nalogodavci ne pobijede. Ako pobijede onda nema ni Balkana i Evrope ni vas. Mi smo vam zahvalni na onome što ste uradili, ali to još uvijek nije dovoljno", istakla je Subašić.

Evropi i svijetu je poručila da donesu zakon o zabrani negiranja genocida jer će time poraziti negatore, a zaštititi naslijeđe koje su ostavili: Dejton, NATO, Sud u Hagu i sve ono što smeta neprijateljima BiH.

Džaferović: Srebrenica je postala sinonim za patnju i stradanje nevinih ljudi

Srebrenica je postala sinonim za patnju i stradanje nevinih ljudi, a tada počinjeni zločin naziva se jedinim pravim imenom – genocidom. Gošnjica genocida u Srebrenici sada se obilježava diljem svijeta. S porodicama žrtava i našim narodom suosjećaju ljudi na svim meridijanima, poručio je Šefik Džaferović tokom obraćanja na obilježavanju 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice, javlja Anadolu Agency (AA).

"Danas smo ovdje u potočarskoj dolini tuge i bola da zajedno na bolji svijet ispratimo posmrtne ostatke devet nevinih žrtava, od kojih su neki bili tek stasali momci, ubijeni samo zato što su pripadali jednom narodu – zato što su bili Bošnjaci. U potočarsku dolinu, natopljenu suzama i tugom danas će pored stotina njihovih vršnjaka biti spušteni tabuti sa posmrtnim ostacima Salke Ibiševića, koji je ubijen u 23. godini i tek po nekoliko godina starijih Seada Hasanovića, Alije Suljića, Hasiba Hasanovića i Kemala Musića. Smiraj će naći i ljudi koji su ubijeni u srednjoj životnoj dobi: Zuhdija Avdagić, Bajro Salihović, Ibrahim Zukanović, ali i Hasan Pezić, ubijen u dobi od 70 godina", rekao je Džaferović.

Kako je kazao, njihovi će bijeli nišani biti pored nišana drugih nevino pobijenih srebreničkih muškaraca, dječaka, žena, pored nišana najmlađe žrtve, novorođenčeta Fatime Muhić, i najstarije žrtve, starice Šahe Izmirlić ubijene u 94. godini života.

"Nikome i nizašta krivih. Ovdje smo da iskažemo saosjećanje sa njihovim porodicama i da se sa dužnim pijetetom sjetimo svih žrtava genocida u Srebrenici, ali da podsjetimo da više od 1.000 ljudi čija su tijela premještana po masovnim grobnicama s ciljem prikrivanja zločina, još uvijek nisu pronađena", rekao je Džaferović.

Podsjetio je da "ovu, 25. godišnjicu genocida nad Bošnjacima 'Zaštićene zone UN-a Srebrenica' dočekujemo u posebnim okolnostima izazvanim pandemijom koronavirusa". No, nastavio je, to nas nije spriječilo da ovdje, u našoj Bosni i Hercegovini, ali i diljem svijeta na dostojanstven način obillježimo ovu najtužniju godišnjicu u historiji našeg naroda.

"I nikad i ništa nas neće spriječiti da to radimo. Naša je obaveza da pamtimo, čuvamo istinu o genocidu i upozoravamo: i zbog sebe, ali i zbog cijelog svijeta. To je naša dužnost od danas do Sudnjeg dana. O genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici se sve zna, istina je jasna i cjelovita i ona je zapečaćena pravosnažnim presudama međunarodnih i domaćih sudova. Iz tih presuda je jasno da je genocid u Srebrenici bio planirani i sistematski izvršen zločin kojeg su počinili Karadžićevi i Mladićevi odredi smrti, Vojska i Policija Republike Srpske, potpomognuti jedinicama iz Srbije, s ciljem da se na ovom prostoru potpuno zatre postojanje jednog naroda. Srbija i njen tadašnji režim proglašeni su odgovornim, jer su mogli, a nisu spriječili genocid", poručio je Džaferović.

Podsjetio je i na to da genocid, koji se odvijao pred očima cijelog svijeta, mogli su, ali nažalost nisu spriječili ni tadašnji vodeći svjetski čelnici, uključujući i Ujedinjene nacije. Kako je kazao, uprkos rezoluciji kojom je Srebrenica proglašena "zaštićenom zonom UN-a" izostali su konkretni koraci koji bi zaustavili brutalne likvidacije nevinih muškaraca, djece, žena, trudnica, staraca i starica.

"Rezultat izostanka konkretne akcije da se zaustave ideologija zla i njene horde ubica su bijeli nišani ovdje u Potočarima. Oni će zauvijek biti opomena čovječanstvu da ne smije biti nikakvih kalkulacija u suprotstavljanju zlu", rekao je Džaferović.

Podsjetio je da su zvaničnici UN-a i sami priznali da će Srebrenica zauvijek ostati crna mrlja na obrazu svih onih koji su mogli, a nisu spriječili genocid.

U svom Izvještaju o Srebrenici Ujedinjene nacije su navele: "Kroz greške, loše odluke i nemogućnost spoznaje zla koje nam se suprotstavljalo, propustili smo da ispunimo našu dužnost i pomognemo da se spase ljudi Srebrenice od srpske kampanje masovnog ubijanja. Niko ne žali više od nas za šansama za mir i pravdu koje su propuštene. Niko ne osuđuje više od nas propust međunarodne zajednice da preduzme odlučne korake da zaustavi patnju i rat koji je proizveo toliko žrtava".

"Danas, 25 godina poslije u cijelom civiliziranom svijetu sazrela je svijest o razmjerama zločina koji je počinjen i načinjenim greškama. Srebrenica je postala sinonim za patnju i stradanje nevinih ljudi, a tada počinjeni zločin naziva se jedinim pravim imenom - genocidom. Gošnjica genocida u Srebrenici sada se obilježava diljem svijeta. S porodicama žrtava i našim narodom suosjećaju ljudi na svim meridijanima. Danas ste mogli čuti i poruke lidera modernog svijeta, kod kojih ne postoji dilema šta se tih julskih dana 1995. godine dogodilo i ko je odgovoran za to. Te poruke mnogo nam znače i koristim ovu priliku da se zahvalim svim predsjednicima, premijerima i drugim zvaničnicima koji su iskazali suosjećanje s porodicama žrtava genocida, i koji su svojim angažmanom doprinijeli da se izborimo za istinu", rekao je Džaferović.

Istovremeno, iskoristio je priliku da sve "naše prijetalje diljem svijeta upozori da osim riječima i djelima pokažu da ne prihvataju pokušaje negiranja genocida i slavljenje i veličanje organizatora i počinitelja tog stašnog zločina".

"A tome, nažalost, svjedočimo. Umjesto očekivane katarze, priznanja genocida, izvinjenja, hapšenja i procesuiranja brojnih direktnih izvršilaca koji su još uvijek na slobodi, svjedoci smo da se isto onako planski i sistematski kako je počinjen, genocid danas planski i sistematski nastoji negirati. Umjesto priznanja, iskrenog izvinjenja i osude, ideologija koja je osmislila i realizirala genocid, a koja je itekako živa i u Bosni i Hercegovini i u Srbiji, danas napada istinu minimizirajući i negirajući genocid. Nauka kaže da je to posljednja faza genocida. To nije samo uvreda porodicama žrtava, nego je mnogo više od toga. Negatori genocida, ustvari, najviše govore o sebi samima i šalju nam jasnu poruku da nisu odustali", pojasnio je Džaferović.

Poručio je da im se "zbog toga i mi, i cijeli svijet moramo odlučno suprostaviti. Za greške i neodlučnost nema prostora".

"Krajnje je vrijeme da nam se pomogne i da međunarodna zajednica, koja za to ima mandat, odmah nametne zakon o zabrani negiranja genocida. Pitanje zabrane negiranja genocida je civilizacijsko pitanje i ne tiče se samo Srebrenice, Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, već cijelog svijeta. To je univerzalno pitanje borbe dobra i zla. Proteklih godina s ovog mjesta s kojeg se obraćam, kao i na drugim mjestima, mnogo puta su izgovorene riječi istina i pravda. To nisu samo obične riječi, to je i naša poruka. Prihvatanje istine i pravedno kažnjavanje počinilaca genocida, kao i počinilaca drugih zločina ma gdje su oni počinjeni i ma ko ih je počnio, je prvi i osnovni preduvjet za vraćanje povjerenja na ovim prostorima", poručio je Džaferović.

Naglasio je da "povjerenja ne može biti dok traju nasrtaji na istinu, negiranje genocida i veličanje, slavljenje i nagrađivanje počinilaca".

"Zbog toga i danas, kao što je to činjeno i mnogo puta ranije, upućujem poziv političkim, vjerskim i intelektualnim elitama srpskog naroda, koji je kroz historiju i sam mnogo propatio, da smognu snage i iskreno i bez rezerve se suoče s istinom i ograde se od ideologije i režima koji je u ime tog naroda počinio genocid nad Bošnjacima. Neka to učine zbog porodica žrtava, zbog nas, ali najviše zbog sebe. Neka to teško breme ne ostavljaju kao teret generacijama koje dolaze", istakao je Džaferović.

Poručio je da "te generacije, i iz jednog i iz drugog naroda, zaslužuju bolje živote od života koje mi živimo, a obaveza naše generacije je da im to obezbijedimo".

"Na ovim prostorima smo oduvijek živjeli zajedno. I valja nam i dalje živjeti zajedno. Naše boli, naše tuge, naše nesreće i naša stradanja ćemo pamtiti i živjeti s njima, ali smo dužni da mislimo i na sadašnjost i na budućnost. Dok čekamo dan u kojem će kod naših komšija nadvladati snage spremne da se suoče s istinom i time omoguće proces vraćanja povjerenja, na nama je da svakodnevno ulažemo napore u izgradnji društva i države u kojoj će svaki čovjek na svakom njenom pedlju, bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost, biti jednakopravan", rekao je Džaferović.

Naglasio je da je na nama da, uprkos otporima, uz pomoć naših prijatelja gradimo modernu, demokratsku i prosperitetnu državu koja će biti dijelom evropske porodice, i u kojoj će ljudi moći da mirno grade budućnost za sebe i svoju djecu, ali i državu koja će garantirati da se nikada i nikome ne dogode slični zločini.

"Posebnu obavezu imamo prema Srebrenici i kompletnom Podrinju, koji moraju biti mjesta održivog povratka, u kojima će ljudi živjeti mirno, od svoga rada. Na tom planu je urađeno dosta stvari, ali se još mnogo toga mora uraditi. Žrtve ćemo zauvijek pamtiti, istinu o genocidu čuvati, a na svakome od nas je da pokažemo posebnu odgovornost i pomognemo da Srebrenica ponovo postane mjesto života. To je naš dug prema nevinim žrtvama i njihovim porodicama", dodao je Džaferović tokom obraćanja na obilježavanju 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice.

Guterres: UN i međunarodna zajednica iznevjerili su Srebreničane prije 25 godina



Genocid u Srebrenici je bio najgori zločin na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata, poručio je u svom videoobraćanju Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici.

"Dvadesetpet godina kasnije odajemo počast brutalno ubijem i obavezujemo se da ih nikada nećemo zaboraviti. U tuzi smo s njihovim porodicama, kao i porodicama onih koji se još uvijek vode kao nestali. Potvrđujemo našu solidarnost s preživjelima. Prije četvrt vijeka Ujedinjene nacije i međunarodna zajednica iznevjerili su Srebreničane. Kao što je i bivši generalni sekretar UN-a Kofi Annan rekao, zauvijek će to progoniti našu istoriju. Suočavanje s tom prošlošću je ključni korak ka ponovnoj izgradnji povjerenja", poručio je Guterres.

Istakao je da pomirenje mora biti praćeno uzajamnom empatijom i razumijevanjem.

"Pomirenje znači odbacivanje negiranja genocida i ratnih zločina kao i svakog pokušaja glorifikacije ratnih zločinaca. To, također, znači prepoznavanje svih žrtava i neprisvajanje kolektivne krivice. Zato pozivam sve u regiji da se suprotstave govoru mržnje i retorici podjela te narativima nepovjerenja i straha. Sve zajednice, svi lideri i organizacije uključujući i medije moraju se na to obavezati. Svi građani Bosne i Hercegovine zaslužuju nepokolebljivu predanost svojih lidera na stvaranju okruženja uzajamnog poštovanja, bez diskriminacije, mržnje ili poticanja nasilja. Na ovu tužnu obljetnicu podsjećamo se da je mir u Bosni i Hercegovini još krhak. Ne smijemo posustati na radu koje će dovesti do pomirenja. Toliko dugujemo žrtvama genocida u Srebrenici, preživjelima, građanima Bosne i Hercegovine i cijelom ljudskom rodu", poručio je Guterres.

Erdogan na komemoraciji u Potočarima: I nakon 25 godina bol je svježa, nećemo zaboraviti Srebrenicu


Iako je od genocida prošao četvrt vijeka, naša bol je i dalje svježa, poručio je predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan u povodu obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici, javlja Anadolu Agency (AA).

"Danas smo zajedno da se prisjetimo žrtava genocida u Srebrenici, jedne od najbolnijih i najsramotnijih stranica u historiji, i da podijelimo žalost naše bošnjačke braće", rekao je Erdogan u videoporuci emitovanoj danas na komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici dodavši:

"Iako zbog koronavirusa nisam fizički među vama, moja osjećanja i misli su uvijek u Bosni, uvijek s vama".

Na početku obraćanja Erdogan je uputio riječi saučešća porodicama mučki ubijenih žrtava, poželjevši Božji rahmet šehidima Srebrenice.

Podsjetivši da je prošle godine u Sarajevu prisustvovao odavanju počasti i ispraćaju put Srebrenice žrtvava genocida, Erdogan je kazao da "smo svi tada svjedočili kako porodice uprkos ogromnoj boli uspravno i s ponosom ispraćaju svoje bližnje".

"Iako je od genocida prošlo četvrt vijeka, bol nam je još uvijek svježa", kazao je turski predsjednik i nastavio:

"S pronalaskom svake masovne grobnice srca nam se iznova cijepaju. Žene i dalje žive u nadi da će pronaći muževe, djeca se nadaju pronalasku očeva i majki. I nakon ovoliko minulog vremena, majke gledaju niz put u nadi da će ugledati djecu. 25 godina tragom plavih leptira tražimo naše voljene".

Kazavši da "naš Gospodar kaže: 'I ne recite za one koji su na Allahovu putu ubijeni, oni su mrtvi. Ne. Oni su živi, samo vi to ne znate'".

"Mi vjerujemo da su naši šehidi uvijek među nama, vjerujemo da su živi", rekao je Erdogan i podsjetio na riječi prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića koji je rekao da "zaboraviti niko ne smije, jer se zaboravljeni genocid ponavlja".

Erdogan je poručio da žrtve genocida i Srebrenica neće biti zaboravljeni.

"Nećemo zaboraviti ni naše šehide niti ćemo zaboraviti genocid u Srebrenici", rekao je Erdogan.

Poručivši da Turska svoju bosansku braću neće ostaviti samu u njihovom traganju za pravdom, Erdogan je kazao i kako će pratiti procese u vezi s ubistvima i masakrima "počinjenim nad našom braćom".

"Islamofobični napadi u zapadnim zemljama u posljednje vrijeme, znak su da u vezi s ovim pitanjem trebamo biti na oprezu", rekao je Erdogan kazavši da i pored toliko drame, masakara i suza, evropski političari nisu izvukli pouku iz Srebrenice.

Erdogan je kazao i kako govori i izjave koji podstiču neprijateljstvo prema Islamu, podržavaju mržnju spram stranaca, predstavljaju izvor ozbiiljne zabrinutosti za budućnost.

"Da se slična bol nikad ne bi ponovila, pored međunarodnih organizacija, i mi imamo važnu odgovornost. Predstavljamo civilizaciju koja je stoljećima davala lijepe primjere tolerancije i mira. Ne možemo dozvoliti da nas razlike u stavovima i pogledima, etničke, kulturološke i meshepske razlike učine neprijateljima jedni drugih", poručio je Erdogan i dodao:

"Uz vjerovanje da smo snažni ukoliko smo upravu, borbu za pravdu nastavljamo s punim samopopuzdanjem".

Erdogan je obraćanje zaključio porukom da su Turska i turski narod uz Bosnu i Hercegovinu.

Papa Franjo: Sukobe treba zamijeniti mir za generacije budućnosti kroz dijalog, razumijevanje i uvažavanje drugog


Papa Franjo je povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici poručio da su užas sukoba i nasilje "prečesto prisutni u različitim dijelovima svijeta", prenosi Anadolu Agency (AA).

"Izražavamo nadu da će ih zamijeniti djela onih koji teže da izgradnje bolju budućnost svijeta, mir za generacije budućnosti kroz dijalog, razumijevanje i uvažavanje drugog. Njegova svetost izražava uvjerenje da će svjedolanstva kreativnog i suživota muškaraca, žena i djeca bez obzira na vjersku pripadnost i tradiciju koja je oblikovala hisitoriju vaše nacije svijetu dati poticaj za promociju zajedničkog dobra, poštivanja prava, dostojanstva za sve jer samo na tim temeljima se moće postići istinski trajni sklad ljudskih zajednica", navodi se u poruci pape Franje koju je pročitao apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini, nadbiskup Luigi Pezzuto.

Na kraju je još poželio mir svim građanima Bosne i Hercegovine.

"Tokom ove časne i uzvišene prilike, njegova svetost vama članova Predsjedništva i svim narodima u BiH želi snagu i mir uz Božiji blagoslov", zaključuje se u poruci.

Pompeo: SAD nikada neće zaboraviti tragediju u Srebrenici

Američki državni sekretar Mike Pompeo poslao je danas svoju poruku na komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici u kojoj je poručio da nakon 25 godina imaju obavezu graditi mirniju i prosperitetniju budućnost, javlja Anadolu Agency (AA).

On je kazao da danas obilježavamo tužnu godišnjicu, 25 godina od srebreničkog genocida.

"Sjedinjene Američke Države su se obavezale da nikada neće zaboraviti ovu tragediju. Dijelimo tugu s porodicama koje svih ovih godina neumorno traže pravdu za svih osam hiljada izgubljenih nevinih života", rekao je Pompeo.

Poručio je da SAD stoje uz svoje "sjajne prijatelje u BiH".

"Cijela jedna generacija je stasala od to strašnog dana. Oni među nama koji se sjećaju dešavanja prije četvrt vijeka imaju obavezu graditi mirniju i prosperitetniju budućnost u demokratiji. Izgradimo budućnost koja će biti dobra za sve narode bez obzira na rasu i religiju i ujediniti nas na zajedničkim vrijednostima temeljenim na pravima pojedinaca. Učinimo da ta budućnost, uz koje će se brojne lekcije Srebrenici pamititi i nikada ne ponoviti, bude svjetlo. Danas SAD izražava svoju posvećenost tom cilju zajedno sa svojim partnerima u BiH i svijetu", rekao je Pompeo.

Madeleine Albright: Suprotstaviti se negiranju genocida u Srebrenici

Bivša američka državna sekretarka Madeleine Albright povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici istakla je da je vrlo važno da se zna šta se dogodilo u tom bosanskohercegovačkom gradu u julu 1995. godine, prenosi Anadolu Agency (AA).

"Dok obilježavamo srebrenički genocid, moramo ispričati priču o onome što se tamo dogodilo, smatrati počinitelje odgovornima i suprotstaviti se bilo kakvim naporima da se negira patnja žrtava. To je jedini način da istina i pravda prevladaju", poručila je Albright na Twitter profilu.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari danas je klanjana dženaza-namaz i obavljen ukop devet žrtava genocida počinjenog u Srebrenici.

U Memorijalnom centru u Potočarima do sada su, s današnjih devet, ukopane 6.652 žrtve genocida, a traga se za još više od hiljadu ubijenih stanovnika Podrinja.

Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na oko 150 različitih lokaliteta, od čega je više od 70 masovnih grobnica.

Najmlađa dosad ukopana žrtva u Potočarima je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

Pred sudovima u regionu i Haagu za zločine počinjene u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, a izrečene su i četiri doživotne kazne zatvora.

Macron: Nema prostora za negiranje historije i revizionizam

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u videoporuci na komemoraciji 25. godišnjice genocida u Srebrenici podsjetio da se tu desila jedna od najvećih tragedija u modernoj historiji, javlja Anadolu Agency (AA).

"Francuska nije zaboravila više od osam hiljada žrtava, odraslih i djece koji su likvidirani. Uz duboke emocije pozdravljam preživjele genocida i njihove porodice i izražavam im iskreno saučešće", rekao je Macron.

Kazao je da je, uprkos trenutnoj zdravstvenoj krizi, bilo izuzetno važno da se okupe i obilježe 25. godišnjicu genocida u Srebrenici i da odaju počast žrtvama.

"Srebrenica ostaje bolan simbol neuspjeha međunarodne zajednice u pružanju zaštite civilima kada im je ta pomoć bila najpotrebnija. Neizbrisiva mrlja na zajedničkom sjećanju tjera nas da tražimo istinu i pravdu koji je neophodni za mirni suživot različitih zajednica", kazao je Macron.

On je rekao da se, 25 godina nakon ovih tragičnih događaja, još mnogo toga treba uraditi da bi došlo do pomirenja i mirnog suživota za sve u BiH i regionu Zapadnog Balkana, koji je još uvijek obilježen konfliktom iz '90-ih.

"Svi moramo prihvatiti prošlost. Nema prostora za negiranje historije i revizionizam ili za veličanje osuđenih ratnih zločinaca u zemlji i regionu koji su izrazili želju da se pridruže Evropskoj uniji i time podrže vrijednosti Unije. Evropski projekat je izgrađen na temeljnim vrijednostima kao što su mir, pravda, pomirenje među narodima, sloboda i demokratija. Ove vrijednosti su u samom središtu naših današnjih evropskih težnji. BiH i Zapadni Balkan moraju imati mogućnost da traže pravdu, ali i da postignu pomirenje. Nadam se da pomirenje Francuske i Njemačke i izgradnja zajedničke evropske budućnosti mogu služiti kao inspiracija. Dijelimo zajedničku budućnost, a to je evropska budućnost i zato želimo naglasiti da je Francuska uz vas kao što je i uvijek bila na vašem putu ka pomirenju i izgradnji budućnosti mira, prosperiteta u ujedinjenoj Evropi", zaključio je Macron.

Johnson: Žrtvama i budućim generacijama dugujemo da pamtimo Srebrenicu

Boris Johnson, premijer Velike Britanije u video poruci na komemoraciji povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici istakao je da žrtvama i budućim generacijama dugujemo da pamtimo dešavanja iz jula 1995. godine, prenosi Anadolu Agency (AA).

“Prije 25 godina dok je strašni konflikt bjesnio u BiH, Evropa je svjedočila najgorem zločinu na svojoj teritoriji od vremena Drugog svjetskog rata. Više od 8.000 muškaraca i dječaka muslimana ubijeni su u genocidu u Srebrenici, a više od 20.000 žena i djece nasilno deportovani. Želim da vam se još jednom pridružim u sjećanju na žrtve tih užasnih događaja i da izrazim podršku porodicama i njihovoj borbi za pravdu. Kao i u mnogi drugim slučajevima tokom sukoba koji je doveo do nasilja i uništenja širom Zapadnom Balkana veliki broj porodica još uvijek ne zna za sudbinu njegovih najmilijih“, kazao je Johnson i nastavio:

“Veliki broj počinilaca još uvijek nije odgovarao za počinjena nedjelja, a postoje i oni koji bi radije da zaborave ili negiraju značaj onoga što se desilo. To ne smijemo dozvoliti da se desi. Žrtvama i budućim generacijama dugujemo da pamtimo Srebrenicu i osiguramo da se nikada ne ponovi.“

Istakao je da je ponosan na ulogu koju je Velika Britanija imala u posljednjih 25 godina u borbi za pravdu, uključujući i rad britanskih sudija, advokata i tužilaca.

“Nastavićemo da na taj način radimo uz vas kako bismo eliminisali predrasude, indiskriminaciju i stvorili sigurniju budućnost sa više nade za sve“, poručio je Johnson.

Visoki predstavnik EU Borrell: Veličanje ratnih zločinaca je neprihvatljivo



Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije i potpredsjednik Evropske komisije, u kolumni koju je objavio povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici. istakao je da se takav zločin ne smije više nikada nikome ponoviti, prenosi Anadolu Agency (AA).

"U Srebrenici je prije 25 godina ispisana najmračnija stranica moderne evropske historije. Početkom 1990-ih evropske integracije su napredovale, a nekadašnje komunističke države okretale su se Zapadu i Briselu s ciljem izgradnje mirnih i prosperitetnih demokratskih društava na našem kontinentu. U tom istom periodu, u srcu Evrope bjesnio je rat. Ratovi i razaranja koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije razorili su živote ljudi na Zapadnom Balkanu. U julu 1995. godine, na brdima u okolini Srebrenice, više od 8.000 ljudi, uglavnom dječaka i muškaraca, ubijeno je sistematski i ciljano. Srebreničani su računali na Ujedinjene nacije i status grada kao zaštićene zone, a umjesto toga su postali žrtvama genocida. Ta su zlodjela pred međunarodnim sudovima utvrđena kao genocid, a činjenično stanje onoga što se dogodilo nam je svima jasno danas. Srebrenička tragedija dogodila se u jeku rata koji je harao BiH od 1992. do 1995. godine i koji je odnio oko 100.000 žrtava, od kojih su polovina bili civili", navodi Borrell i nastavlja:

"Sjećamo se dešavanja u Srebrenici kao tragičnog dijela naše zajedničke evropske historije. Učiti iz prošlosti znači koristiti ono čemu nas je historija naučila kako bismo izgradili bolju budućnost na temelju zajedničkog razumijevanja naše historije i njenih tragedija. To dugujemo žrtvama i njihovim porodicama, kao i mnogim preživjelima koji se danas prisjećaju ogromnih strahota kojima su svjedočili prije 25 godina. Životi mnogih nose trajni pečat i mi moramo nastaviti odavati počast žrtvama i suosjećati sa svima koji su izgubili svoje najmilije i koji još uvijek pate."

Naglašava da kao Španac može dosta dobro razumjeti razorni uticaj rata i koliko je teško suočiti se s prošlošću.

"Moja se porodica živo sjećala dešavanja iz građanskog rata u Španiji i stradanja. Tek po okončanju diktature 1975. godine, Španija je počela graditi zajednicu na temelju pomirenja, demokratije, slobode. Perspektiva pridruživanja evropskom projektu bila je ključna za uspjeh Španije. Demokratska tranzicija u početku se oslanjala na selektivna sjećanja na dešavanja u prošlosti. Nedavno se, međutim, priča o građanskom ratu ponovo aktualizirala. Ponovno otkrivamo i procjenjujemo našu prošlost, što izaziva rasprave među građanima, historičarima pa čak i zakonodavcima. Historija se treba pamtiti u svojoj cjelovitosti, a ne selektivno. I to ne da bismo bili njeni taoci, već da bi iz nje učili. Dvadeset i pet godina nakon Srebrenice, BiH se suočava sa svojom prošlošću, a revizionizam historijskih činjenica i zapaljiva retorika čine štetu. Veličanje ratnih zločinaca je neprihvatljivo. Građani očekuju kompetentno, hrabro i vizionarsko političko vodstvo koje bi se suočilo s činjenicama i vodilo društvo ka boljoj budućnosti. Svakodnevno pomirenje mora postati stvarnost u školama, na ulicama, u selima i gradovima. Lideri u regiji dužni su svoje građane, posebno mlade, okupiti oko zajedničke težnje, izgrađene na povjerenju, međusobnom razumijevanju i poštovanju", piše Borrell.

Podsjeća da je izgradnja Evropske unije od samog svog početka projekt čiji je cilj prevladavanje tragedija iz prošlosti te da je integracija Zapadnog Balkana bitan dio ovog projekta.

"Kada govorimo o putu ka EU, naglašavamo ključne elemente poput vladavine prava i regionalne saradnje. Ovo nisu isprazne fraze ili tehnikalije. Vladavina prava znači izgradnju pluralističkih i demokratskih država i društava; otvorenih društava koja se zasnivaju na nediskriminaciji i u kojima firme, ljudi i civilno društvo mogu biti uspješni. Vladavina prava znači okruženje u kojem neovisni mediji mogu obavljati svoj važan posao. Znači i mogućnost pronalaska posla na temelju vaših vlastitih kompetencija i obrazovanja, a ne pripadnosti političkim strankama. Osnaživanje društava, podržavanje prekogranične saradnje i promoviranje pluralizma najbolji su način da se demokratija obogati, a nacionalizam razoruža. Mladi ljudi posebno zaslužuju da ih se sasluša i da im se pruže mogućnosti za rast i doprinos Evropi sutrašnjice. Sjećajući se Srebrenice, Evropska unija staje uz ljude BiH i Zapadnog Balkana. Posvećeni smo tome da obavimo svoj dio posla kako bi izgradili budućnost u kojoj konflikti i strahote više nisu pojmljivi. Računam da će i lideri Zapadnog Balkana s istim stepenom posvećenosti i predanosti aktivno raditi zajedno s nama na stvaranju mirne i prosperitetne zajedničke budućnosti", zaključuje visoki predstavnik EU.