Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

Delegat u Domu naroda PS BiH uz 1. mart - Dan nezavisnosti BiH
DRŽAVNI I ANTIDRŽAVNI BLOK
Autor: Dr. Denis Bećirović
Objavljeno: 01. March 2020. 20:03:21

DR. DENIS BEĆIREVIĆ: Antibosanskim centrima moći moramo jasno poručiti da prestanu negirati državu Bosnu i Hercegovinu i njen legalni praznik - Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Bosanski Srbi, prema međunarodnom pravu, nisu imali 1992. godine, kao ni danas, pravo na samoopredjeljenje i time na stvaranje sopstvene države na tlu države Bosne i Hercegovine. Građani Bosne i Hercegovine su na legalnom i međunarodno priznatom referendumu 29. februara i 1. marta 1992. godine u ogromnoj većini odlučili da Bosna i Hercegovina bude nezavisna, suverena i jedinstvena država.


SRETAN DAN NEZAVISNOSTI DRŽAVE BOSNE I HERCEGOVINE!
KADA JE UGROŽENA BOSNA I HERCEGOVINA SUŠTINSKI MOGU POSTOJATI SAMO DVA POLITIČKA BLOKA: DRŽAVNI I ANTIDRŽAVNI


Državljanke i državljani Bosne i Hercegovine,
Sretan vam legalni državni praznik – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine!
U turbulentnim vremenima neskrivenog, drskog i opasnog ugrožavanja mirovnog procesa i državnosti Bosne i Hercegovine suštinski mogu postojati samo dva politička bloka:
1. Blok za odbranu nezavisne i nedjeljive države Bosne i Hercegovine i
2. Blok antidržavnih, antiustavnih i separatističkih elemenata.

U normalnim političkim okolnostima poželjno je da se političke stranke takmiče u nuđenju ideja, programa i projekata za kvalitetnije uređenje unutrašnjih sadržaja u državi Bosni i Hercegovini. Međutim, u vrijeme direktnih i brutalnih nasrtaja na mir i opstanak države Bosnu i Hercegovini nužno je okupljati, povezivati i koordinirati aktivnosti probosanskih stranaka u zajedničkom frontu za očuvanje domovine Bosne i Hercegovine. Da ne bi bilo dileme i zabune, pod pojmom probosanske stranke podrazumijevam sve političke stranke koje su spremne da se bore za nezavisnu, suverenu, nedjeljivu, evroatlantsku, evropsku, sekularnu, multietničku, socijalno pravednu i demokratsku državu Bosnu i Hercegovinu ravnopravnih građana i naroda.

Zato sam, prije nekoliko dana, javno predložio formiranje širokog političkog pokreta za zaštitu nezavisne, suverene, nedjeljive i demokratske države Bosne i Hercegovine u kojem će biti zastupljene sve pozicione i opozicione stranke koje su spremne da brane principe ustavnosti i zakonitosti u državi Bosni i Hercegovini. U novonastalim okolnostima ugrožavanja mira i ustavnog poretka neophodno je da sve stranačke, grupne i individualne interese potpuno podredimo državnim interesima Bosne i Hercegovine. Ne mogu i ne smiju lični, grupni, stranački ili bilo koji partikularni animoziteti i nesuglasice biti ispred državnih interesa.

Među probosanskim strankama ne smije biti podjele na poziciju i opoziciju kada se odlučuje o kapitalnim pitanjima kao što su:

1. očuvanje i afirmiranje nezavisnosti i suvereniteta države Bosne i Hercegovine,
2. zaštita teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine,
3. poštivanje i afirmacija principa ustavnosti i zakonitosti,
3. bezrezervna podrška ubrzanju evroatlantskih integracija Bosne i Hercegovini,
5. promocija i osiguranje ljudskih i građanski sloboda...

Političkim ekstremistima, kao i njihovim mentorima izvan granica Bosne i Hercegovine, moramo odlučno i jedinstveno staviti do znanja najmanje dvije stvari:

1. Na svaku aktivnost koja bude prijetnja nezavisnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine odgovorit ćemo jedinstveno, organizirano i odlučno.
2. Ne prihvatamo ničije antidejtonske, antidržavne i separatističke prijetnje, ucjene i pokušaje razbijanja države Bosne i Hercegovine.


Nažalost, dominantno je mišljenje, gotovo konsenzualno prihvaćeno u srbijanskim političkim, vjerskim i pseudonaučnim krugovima, da nije bilo agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, nego da je na djelu bio građanski, etnički i, uz to, vjerski rat. Nije slučajno Milorad Ekmečič, jedan od glavnih ideologa srpskog velikodržavlja, formulirao i promovirao malignu tezu o „građanskim ratovima na prostorima ex-Jugoslavije“.

Snage koje brane državu Bosnu i Hercegovinu ne smiju prihvatati ove ciljane podvale velikodržavne propagande o „sukobu tri strane“ u Bosni i Hercegovini. Nikada ne smijemo prihvatiti agresorske i antidržavne kvalifikacije kao što su: „tri konfrontirane strane“, „tri zaraćene strane“, „tri sukobljene strane“... Ovakvom nemoralnom terminologijom zamagljuje se stvarna priroda problema u Bosni i Hercegovini i to može biti od koristi samo destruktivnim antibosanskim snagama. To je mimikrijsko prekrivanje istine i to moramo znati prepoznati. Zato treba upozoriti da je ideologijski diskurs koji od 1992. do danas politički izjednačava „sve strane u sukobu“ izraz nemoralne i neutemeljene politike izjednačavanja agresora i žrtve, napadača i branitelja.

Pokušaji uspostavljanja političke nivelacije između snaga koje ruše međunarodno i domaće pravo i probosanskih političkih opcija imaju dvije temeljne svrhe – amnestiranje destruktivnih separatističkih snaga i podupiranje političkog i moralnog sljepila kod međunarodne zajednice. Ne dozvolimo da se pseudoteorije o „etničko-vjerskim konfrotacijama“ i „zaraćenim stranama“ odomaće u Bosni i Hercegovini jer one služe projektu razgradnje Bosne i Hercegovine.

Antibosanskim centrima moći moramo jasno poručiti da prestanu negirati državu Bosnu i Hercegovinu i njen legalni praznik - Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Bosanski Srbi, prema međunarodnom pravu, nisu imali 1992. godine, kao ni danas, pravo na samoopredjeljenje i time na stvaranje sopstvene države na tlu države Bosne i Hercegovine. Građani Bosne i Hercegovine su na legalnom i međunarodno priznatom referendumu 29. februara i 1. marta 1992. godine u ogromnoj većini odlučili da Bosna i Hercegovina bude nezavisna, suverena i jedinstvena država. Krajnji cilj agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu bio je stvaranje velike Srbije. Taj cilj se trebao realizirati uništenjem bosanskohercegovačke države i društva, kao i destrukcijom tradicionalnih, običajnih i drugih fundamentalnih vrijednosti. Jedan od subciljeva osvajačke politike režima Slobodana Miloševića bio je da genocidom i masovnim zločinima proizvede neizlječivu averziju prema zajedničkom životu u Bosni Hercegovini.

Zbog neodgovornih pojedinaca koji nenaučno i neargumentirano tumače princip samoopredjeljenja naroda, moramo jasno odgovoriti na pitanje: Šta je „pravo na samoopredjeljenje naroda“ i kako se ostvaruje? Odgovor na njega nije znao ni Slobodan Milošević kada ga je svojevremeno (1991. godine) postavio Arbitražnoj komisiji Mirovne konferencije o Jugoslaviji (tzv. Badinterova komisija). Njegovo pitanje tada glasilo je: „Ima li srpsko stanovništvo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao jedan od konstitutivnih naroda Jugoslavije, pravo na samoopredjeljenje?“ Prema nalazu Badinterove komisije, verificiranom od Evropske zajednice, SFRJ je prestala da postoji disolucijom (raspadom), a ne secesijom (otcjepljenjem) pojedinih država. Miloševićevim sljedbenicima teško je palo saznanje da se svi međunarodni instrumenti koji se odnose na princip ravnopravnosti i samoodređenja naroda trebaju shvatiti, prije svega, u teritorijalnom, a ne u strogo etničkom smislu. Antidržavne i separatističke snage nisu shvatile i prihvatile činjenicu da je ovaj princip u trajnoj suprotnosti s principom političke nezavisnosti postojećih država u svijetu.
Nažalost, i danas ima neodgovornih pojedinaca u bh. entitetu RS koji i dalje pokušavaju manipulirati sadržinom načela na samopredjeljenje. Zbog takvih neistina i neutemeljenih tumačenja, želim ukazati na činjenicu da i Generalna skupština Ujedinjenih nacija precizno ističe da se pravo na samoopredjeljenje ne smije nikada shvatiti kao odobravanje ili podsticanje nikakve djelatnosti koja bi dovela do raspada ili ugrozila, u cjelini ili djelimično, teritorijalnu cjelovitost ili političko jedinstvo država. Zato je, pored ostalih razloga, nemoguća jednostrana secesija bh. entiteta RS, jer stanovništvo jednog dijela nedjeljive države Bosne i Hercegovine nikada neće moći odlučivati o sudbini cjelokupnog stanovništva naše države.
Nikada!

Neka vječno živi država Bosna i Hercegovina!



Ostali prilozi:
» SPECIJALNE DAJTOSNKE VEZE KAO SPECIJALNA BOSANSKA NOĆNA MORA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 22. September 2021 14:10
» DOKLE ĆE NAM VLADA FADILA NOVALIĆA I DALJE GUSLATI
Mr. Milan Jovičić | 22. September 2021 13:55
» VRIJEME JE ZA ZDRAV RAZUM, A NE ZA POHVALU POLITIČKOM LUDILU
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 21. September 2021 14:54
» CRVENA LINIJA
Elmedina Muftić | 18. September 2021 16:22
» OKLOPNO PRAVOSLAVLJE
Viktor Ivančić | 18. September 2021 15:10
» BALKANSKA PRIJETNJA: VUČIĆ I NJEGOV AUTORITARNI REŽIM
Dr. Srđan Darmanović | 18. September 2021 13:19
» POD HITNO OSUJETITI POLITIČKO DJELOVANJE GUSLARA IZ LAKTAŠA!
Mr. Milan Jovičić | 16. September 2021 18:40
» IVO ANDRIĆ, NENADMAŠNI BOSANSKI DUŠMAN
Sead Zubanović | 15. September 2021 19:48
» SPREMAJU LI BOŠNJACI KOLEKTIVNO SAMOUBISTVO?
Muhamed Mahmutović | 12. September 2021 14:53
» KINA U UDRUŽENOM PODUHVATU NEGIRANJA ZLOČINA
Dr. Adamir Jerković | 12. September 2021 00:26
» ZAŠTO NAM JE NEOPHODAN INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE GENOCIDA KANADA
Mihrija Feković-Kulović | 09. September 2021 14:21
» SAFET ISOVIĆ - PRVI TENOR BOSANSKOHERCEGOVAČKE SEVDALINKE
Samir Hadzalić | 08. September 2021 19:36
» GOSPODINE ŠMIT, ZAKUKURIKALI STE PRIJE ZORE
Mr. Milan Jovičić | 08. September 2021 14:05
» GRANICE SRBIJE ISCRTAVA MUZIKA
Sead Zubanović | 08. September 2021 13:31
» OPSADA CETINJA I BELVEDERSKA - SINTAGMA SLOBODE
Božidar Proročić | 07. September 2021 13:27
» BOŠNJAČE, PITANJE NIJE VIŠE „JESI LI SE NASPAVAO“, VEĆ „JESI LI SE PROBUDIO“?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 06. September 2021 15:43
» DA LI JE ALUMINIJ, ZAISTA ZAMRO?
Mr. Milan Jovičić | 06. September 2021 15:33
» TREBA LI UVIJEK “KRMKA NIZ DLAKU”?
Muhamed Mahmutović | 06. September 2021 14:32
» OKUPATORSKA DOGMA SPC U CRNOJ GORI
Božidar Proročić | 04. September 2021 13:07
Ostali prilozi istog autora: