Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Historija Bosnjaka


BRANITELJI PLAVA I GUSINJA
Procitaj komentar

Autor: Dr. Mustafa Memić
Objavljeno: 29. January 2020. 18:01:59
Rizo Ferović (1900-1945
Šemso Ferović (1908-1945)


U historiji sandžačkih Bošnjaka počasno mjesto zauzimaju Bošnjaci Plava i Gusinja, koji su uvjek u presudnim trenucima pokazivali veliko junaštvo i patriotizam. Posebno je veličanstven njihov otpor odlukama Berlinskog kongresa (1878) na kome su velike evropske sile, na veliki pritisak Rusije, odlučile da od Novopazarskog Sandžaka, koji je ulazio u sastav Turskog carstva, "otkinu" Kolašin, Plav i Gusinje i poklone ga Crnoj Gori. Međutim, tamošnje stanovništvo je odlučilo da svoju slobodu i teritoriju brani oružjem. Kada je crnogorska vojska (u kojoj su bili najbolji Kuči, Piperi, Bratonožići i Vasojevići pod komandom Marka Miljanova) krenula da "ušeta" u ova područja, doživjela je katastrofalan poraz 04. decembra 1879. godine Nokšiću (u neposrednoj blizini Plava) od kojeg se nije oporavila sve do pred Prvi balkanski rat (1912.) kada je uz pomoć Srbije, Bugarske i Grčke polazi za rukuom da osvoji polovinu Novopazarskog Sandžaka, Metohiju i sjevernu Albaniju sa gradom Skadrom! Crnogorskoj invaziji 1879. godine su se pored Kolašinaca i Bjelopoljaca suprostavili i Plavljani i Gusinjani potpomognuti od strane albanske braće sa Kosova. Plavljane su predvodili: Ali-beg Šabanagić, plavski muftija - mula Jaho Musić (on je bio idejni nosilac pokreta), Husein-beg Redžepagić, Jakup Ferović, Čelj Šaban iz Rugove i drugi. Nakon neprekidnih crnogorskih napada Kolašin i Kolašinska Polja su bili izgubljeni 1886. godine, a Plav i Gusinje, nakon izvojevane pobjede na Nokšiću, nisu pali pod crnogorsku čizmu. Posebno junaštvo na Nokšiću je pokazao Jakup Ferović (Albanci ga nazivaju Jakup Feri). Slično junaštvo će u toku Drugog svjetskog rata, u borbi protiv crnogorskih četnika pokazati i njegovi unuci Rizo i Šemso Ferović. Jakup Ferović je imao pet sinova: Hasa, Aga, Meda, Emina i Omera.

U toku Prvog balkanskog rata Kraljevina Crna Gora osvaja Plav, Gusinje, Berane, Bihor, Rožaje i Pljevlja.
U ovim Gradovima uvodi okupacioni sistem i instituciju vojnih prijekih sudova. Cilj ovih sudova je bio likvidacija najuglednijih Bošnjaka u okupiranom djelu Sandžaka.
U plavsko-gusinjskom okrugu Crnogorska pravoslavna crkva u saradnji sa vojskom sprovodi akciju masovnog pokrštavanja muslimanskog stanovništva. Oni koji bi odbili ovaj čin bili subodmah strijeljani. Na silu je pokršteno 12.000 a strijeljano oko 800 Bošnjaka. I kako navodi jedan od najboljih poznavalaca ovog kraja dr. Mustafa Memić 05. marta 1913. godine Vojni prijeki sud, imenom naredbom crnogorskog ministra vojnog Dušana Vukotića i komadanta DojnovasojevičkevbrigDe Avra Cemovića, izrekao je smrtne kazne 12-orici najuglednijih ljudi iz Plava. Srijeljani su na mjestu "Racina", na samom ulazu u Plav iz pravca Limskog mosta. Među njima su bili: plavski imam - Mula Sado Musić, otac poznatog partizanskog komandanta Zufera Musića, Osman-aga Šehović potomak onih Šehovića koji su davne 1687. Iz Herceg Novog došli u Plav, braća Ago i Emin Ferović, sinovi Jakupa Ferovića, Hajro i Junuz Omeragić, Hako i Mazo Hadžimušović, Abo Redžepagić, Smail Medov Ferović, Šećo Ferović i Šećo Ramov Mrgin iz Skića. Ovaj spisak strijeljanih Plavljana se nalazi u Zapisniku o saslušanju Vukosava Dragovića, sudije Kraljevskog vojnog prijekog suda. Kao što se vidi tada su streljani braća Ago i Emin Ferović, sinovi Jakupa Ferovića. To je bila osveta Crnogoraca za poraz na Nokšiću kod Plava 1879. godine kada je Plavljane organizovao i predvodio upravo Jakup Ferović. Za nas su veoma interesantni Ago i njegov sin Šemso, kao i Medo (streljani u februaru 1913) sa sinom Rizom. Ago je bio veoma uticajna ličnost u plavskom kraju. U braku sa suprugom Eminom dobio je sina Šemsa rođenog 1908. godine. Medov sin Redžo je rođen 1900. godine. Obojica su rođeni u Plavu. Nakon izbijanja Prvog balkanskog rata 1912. Obojica se prebacuju u Albaniju. Tek što su se završi
I balkanski ratovi (1913) izbio je Prvi svjecki rar 1914. godine. Napomenimo da najpoznatiji Haso Ferović živio u Kosovskoj Mitrovici, jer je kao saradnik srbijanskog kralja Petra I Karađorđevića ima nacionalnu penziju srpske vlade. Medov sin Rizo će kao politički emigrant iz Albanije (Drač) doći u Plav početkom 1941. Sa albanskom vojskom koja zauzima područje Plava i Gusinja i uvodi ga po u sastav Velike Albanije koja je bila pod konrtolom Italije. Šemso Ferović je u međuratnom periodu, dok je Plavski okrug bio u sastavu tadašnje Kraljevine Jugoslavije, postao presjednik opštine Plav. Bilo je to 1937. godine. Na tom položaju ostaje sve do 1943. godine kada nasljeđuje bliskog rođaka Riza na mjestu nonprfekta (načelnika okruga) i na toj funkciji ostaje sve do kraja 1944. Kada ovo područje osvajaju partizani. Rizo je na navedenoj funkciji bio od avdgusta 1941. do sredine 1942. Kada napušta Plav i odlazi u Albaniju (ostalo je nepoznato zbog čega). Tokom cijelog rata crnogorski četnici predvođeni Pavlom Đurišićem nisu odustajali od ovog veoma važnog područja koje im je sprječavalo put ka Metohiji koji su takođe mislili da stave pod svoju kontrolu. Međutim, dobro naoružani Plavljani i Gusinjani predvođeni Rizom i Šemsom uspjeli su da odbrane ovo poručje od crnogorskih četnika kao što je to nekada učinio njihov djed Jakup Ferović 1879. godine. Nakon Rizovog odlaska u Albaniju 1942. Šemso je imao vojsku od 700. boraca. Rođaci Ferovići su odbranili ovaj kraj od četnika ali su ga izgubili u borbi sa partizanima koji krajem 1944. zauzimaju cjeli Sandžak. Šemso je morao da se sa svojim borcima povuče u pordučju Albanije i Kosova. Jedan dio njegovih boraca otišao u pravcu Kosova, a drugi sa njim u Albaniju gdje u borbama sa jugoslovenskim i albanskim partizanima doživljavaju poraz. Šemso je, nakon što je otkriven, do zadnjeg metka pružao grčevit otpor. Znajući šta ga čeka u slučaju da padne u živ u ruke Šemso je pištoljem izvršio samoubistvo. Bilo je to u mjestu Kopljik u Albaniji 1945. godine na drugoj strani, njegov stariji brat Rizo takođe tragično završava u zatvoru u albanskom gradu Skadru. Pretpostavlja se da su ga Albanci, na nagovor jugoslovenskih partizana, likvidirali pa su u javnosti pustili vijest da se sam otrovao!

Braća Ferovići su za većinu Plavljana i Gusinjana ostali upamćeni kao ljudi koji su najzaslužniji za odbranu ovog kraja od crnogorskih četnika. Na svu sreću ova familija se nije ugasila, već su i rahmetli Rizo i Šemso ostavili iza sebe svoje potomke. Šemso je u braku sa Đulizarom imao četiri sina i dvije kćerke. Sinovi su mu: Zećo, Šućo, Šefkija i Ferid, a kćerke Hatka i Fehima. Rizo je u braku sa Albankom imao jednog sina i kćerku koji danas živi u gradu Draču u Albaniji.


U tekste su citati historičara rahmetli dr. Mustafe Memića.

VRH



Ostali prilozi:
» PROGONI MUSLIMANA IZ ENKLAVA NAŠEG OKRUŽENJA
Fikret Hafizović | 18. July 2021 15:18
» LAŽNE TVRDNJE SALIHA SELIMOVIĆA O BOŠNJACIMA
Fikret Hafizović | 30. January 2021 22:26
» ŽIVLJENA, A NEPISANA, POVIJEST BOŠNJAKA
Fikret Hafizović | 08. June 2020 18:26
» BOŠNJACI I DRUGI SVJETSKI RAT
Preporod.info | 11. May 2020 19:43
» BRANITELJI PLAVA I GUSINJA
Dr. Mustafa Memić | 29. January 2020 18:23
» SUAD MEHIĆ: "ETO, POGIBOH BRATE”!
Amir Hasanović | 03. October 2019 17:00
» KORIJENI BOŠNJAKA
Fikret Hafizović | 29. April 2019 21:30
» SKRIVANA POVIJEST BOŠNJAKA
Fikret Hafizović | 15. September 2016 21:33
» DAN KADA JE ZMAJ OD BOSNE OTIŠAO U LEGENDU
RadioSarajevo.ba | 18. August 2016 02:48
» SANDAL HRANIĆ - KOSAČA
Fikret Hafizović | 22. April 2014 18:18
» ZNAMENITI BOŠNJACI HERCEG STEPHAN KOSAČA I BLAGAJSKO TURBE
Fikret Hafizović | 04. December 2013 01:25
» MILION I PO MUSLIMANA SA BALKANA PROTJERANO JE U ANADOLIJU
Anadolu Agency (AA) | 07. May 2013 14:19
Ostali prilozi istog autora:
AlijaGluhovicBrkanic44a.jpg
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif