Predavanje dr. Harisa Silajdžića na temu "Paradigma Bosne i Hercegovine i budućnost multikulturalizma" održano je u ponedjeljak, 20. novembra 2017. godine na jednom od Ajvi lige (Ivey League) univerziteta u SAD. Inače grupa univerziteta, takozvanih Ajvi lige (Ivey League), smatraju se najprestižnijim univerzitetima u Sjedinjenim Američkim Državama. Ajvi ligu sačinjavaju sljedeċa grupa univerziteta: Brown, Harvard, Cornell, Princeton, Dartmouth, Yale, Columbia univerzitet i Univerzitet u Pensilvaniji.

Predavanje dr. Silajdžića na privatnom i statutarnom univerzitet za istraživanje Cornell univerzitetu, koji se nalazi u gradu Ithaca, država Njujork, je organizovao Institut za evropske studije, a tema predavanja je bila "Paradigma Bosne i Hercegovine i budućnost multikulturalizma".
Vrijedno je spomenuti da je 2005. godine presitižni univerzitet u Ženevi, ogranak za diplomatiju i međunarodne odnose, dr. Silajdžiću dodijelio zvanje počasnog doktora za njegov rad i doprinos u polju diplomatije i međunarodnih odnosa.

Biografija dr. Silajdžića je vrhunska i impozantna. On je u periodu izmeđe 1993. i 1996. godine obnašao funkciju premijera Bosne i Herzegovine. Dok je 1990. do 1993. godine imao funkciju ministra inostranih poslova Bosne i Herzegovine. U periodu između 2006. i 2010. bio je bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kao i u predviđenom mandatu predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

U izlaganju dr. Silajdžić je detaljno objasnio značenje termina kojeg naučnici nazivaju "bosanska paradigma" te odnosi istog na multikulturnu pozadinu zemlje. Prema riječima dr. Silajdžiċa, termin "bosanska paradigma", govori o jasnoj razlici i suprotnosti između evropskog načina života i razumijevanja te same implementacije pojma multikulturnost. Kao primjer, on navodi, da u modernoj i multikulturnoj Europi, "ljudi žive civilizovano jedan pored drugog - tolerirajuċi jedan drugog." Dok, na primjer u Bosni, ljudi žive zajedno - jedni sa drugima, izmiješno i interaktivno. Oni ne tolerišu jedne druge nego žive svakodnevni život jedni s drugima-zajedno.

U svome daljnjem obraċanju dr. Silajdžiċ je istakao da u Bosni i Hercegovini "Nije bio građanski rat" kako to mnogi žele prikazati, nego "Bila je to isplanirana i organizovana agresija na jednu suverenu zemlju od susjednih zemalja sa ciljem da se u potpunosti etnički očisti jedan nepoželjan narod, muslimani Bosne, te nasele druge 'čiste' etničke grupacije".

Na pitanje kakvu presudu očekuje od Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u srijedu, 22. novembra 2017. godine na suđenju za genocid Ratku Mladića, komandantu bosanskih Srba optuženog između ostalog, za genocid u Srebrenici iz 1995. godine gdje je preko 8.000 muslimana ubijeno, kao i šest drugih općina u BiH, dr. Silajdžiċ je odgovorio da je to test za međunarodnu zajednicu i da ċe cijeli svijet imati priliku da vidi da li je međunarodna zajednica dorasla svojoj ulozi. Oči svijeta pomno prate kakav ċe pravac zauzeti Europska zajednica i Međunarodni sud pravde. Da li ċe kazniti ili nagraditi zločince za genocid kojeg su počinili nad Bošnjacima Bosne", dodao je dr. Silajdžić.

Konstatovao je da "Postoje ljudi - postoje potencijali u Bosni - da se ponovo izgradi pravo multikulturalno društvo". Pojasnio je "Da bi to učinili, moramo imati aktivne, zainteresovane i uključene građane u javni život... demokratiju zasnovanu na građanima. Demokratija i može samo opstati ako su građani uključeni u javni i politički život države". Dodao je još da "iskren i jak patriotizam je krucijalan za opstanak i sigurnost demokracije u jednoj zemlji."

Kao musliman, rekao je Silajdžić, "a možda neki od Vas i ne znate da sam i ja musliman i da sam se suočavao sa pitanjima u Evropi o svom vjerskom identitetu. Posebno se sjećem razgovara sa bivšim predsjednikom Hrvatske, Fanjom Tuđmanom, koji mi je rekao, 'Vi muslimani ste krivi za sve, i vi stvarate probleme ovdje dovodeći "orijentalne elemente" u Evropu." Na što mu je dr. Silajdžiċ odgovorio pitanjem: Da li on uopšte poznaje historiju i izvor svoje vjere? Da li on zna odakle dolazi krišćanstvo? Rekao mu je da judaizam, krišćanstvo i islam dolaze iz istog izvora i istog mjesta. Te zaključio, "Da poneki lideri i europski narodi misle da je krišćanstvo nastalo na područiju Europe te da se tako i ponašaju kao da je vjera njihovo lično otkriċe."

Na kraju svog izlaganja, dr. Silajdžić je zaključio da se sukob u modernom vremenu smatra normalnim, "mada se u biti sa sukobom ništa ne dobija", istakao je on. "Što najbolje potvrđuje konflikt u Bosni i Herzegovini." Za kraj je postavio pitanje, "Da li se onda može napredovati bez rata?”

Predavanje dr. Silajdžića je pomno praćeno i po završetku njegovog izlaganja usljedila su pitanja prisutnih slušalaca kao i nekoliko zajedničkih fotografija.

Njegova sljedeċa destinacija je Susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike gdje ċe biti jedan od glavnih govornika.

Susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike, 22 po redu, ċe se održati u gradu Phoenix, dražave Arizona, od 24 . do 26. novembra 2017. godine.

Pripremila: Aiša Purak