Hfz. Midhat Beganović odbranio doktorsku disertaciju

Dana, 19.10.2016. godine u prepunom amfiteatru Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, pred komisijom u sastavu prof. dr. Zuhdija Hasanović, mentor, prof. dr. hfz. Kenan Musić, predsjednik i prof. dr. Amrudin Hajrić, član uspješno je odbranio doktorski rad pod nazivom „Savremeni trendovi razumijevanja Sunneta u BiH“ i time stekao titulu doktora islamskih nauka.

Biografija
Midhat Beganović rođen je 22. 12. 1969. god. u Brčkom od oca Ešefa i majke Selime. U Čeliću je završio osnovno obrazovanje, a u Sarajevu srednje, odnosno Gazi Husrev-begovu medresu, gdje maturira 1988. god. Iste godine završava hifz te odlazi na odsluženje vojnog roka u JNA, nakon čega upisuje Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, gdje diplomira i dobiva zvanje profesora islamske teologije.
U toku ratnog perioda, od prvog do posljednjeg dana, angažiran je u Armiji BiH. Od 1993. do 2004. godine u Srednjoj mješovitoj školi u Čeliću predaje engleski jezik i vjeronauku. Od 2004. do 2008. obnaša funkciju predsjedavajućeg Općinskog vijeća u Čeliću, a od 2002. do 2015. godine biva na mjestu Predsjednika Izvršnog odbora Medžlisa IZ-e Čelić. Od 1993 do danas radi kao imam u džematu Čaršija-Čelić, Medžlis IZ-e Čelić. U međuvremenu je također bio na čelu raznih sportskih i kulturnih društava te inicijator osnivanja "Gradske biblioteke" i Kulturnog društva "Preporod" u Čeliću. Završio je kurs za Auditora za certificiranje halal kvalitete.
U akad. 2007./2008. upisao je postdiplomski studij na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, a magistarski rad pod naslovom: "Sunnet u djelu Husein-ef. Đoze" odbranio je 2012. godine. U 2013. godini upisao je doktorski studij (oblast hadisa) na istom Fakultetu.
Objavljivao je originalne radove i prijevode u domaćoj periodici, među kojima su:

1. Idžtihad u diskursu Huseina Đoze (Novi muallim, zima 2009., god. X, br. 40., str. 58-63);
2. Đozine rasprave s tradicionalnom ulemom, (Novi muallim, zima 2012, br. 52, str. 104-109) te
3. Implikacije Đozinog razumijevanja sunneta, (Glasnik, br. 3-4, mart-april 2013, str. 285-289).

U međuvremenu je izdao knjigu: Sunnet u djelu Husein-ef. Đoze. Služi se arapskim i engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvoje djece.

O doktorskoj disertaciji
Doktorska disertacija je ocjenjena kao jedno vrlo vrijedno i kvalitetno djelo, jer otvara polje koje do sada nije bilo otvoreno i bavi se problematikom koja je svakodnevna u protekla dvije decenije na prostoru BiH, a mogli bismo kazati pred kojom su zatvarane oči.
U radu je razmatran odnos muslimanskih sekti, pravaca, alternativnih učenja i sljedbi u BiH prema Sunnetu. Pod sektama, pravcima, alternativnim učenjima i sljedbama podrazumijevaju se različite grupe koje svoje učenje zasnivaju na određenom tumačenju islama, a djeluju unutar ili izvan institucionalnog okvira Islamske zajednice. Razlike se kreću od potpunog odbacivanja Sunneta do potpunog prihvatanja Sunneta kao normativnog izvora, odnosno različito tretiraju Sunnet u smislu njegove normativnosti. Međutim, prisutna su i učenja da sa poslanstvom Muhammeda, a.s., nije završen ciklus slanja Božijih poslanika, nego da će se Allah, dž.š, i dalje javljati ljudima preko novih poslanika ili imama putem Objave.
Značaj i relevantnost ovog rada ogleda se u činjenici što je izučavanje i istraživanje odnosa muslimanskih sljedbi, sekti, frakcija i novih tokova i tendencija mišljenja naspram Sunneta Božijeg Poslanika, s.a.v.s., kao i njihov utjecaj na poimanje islama kod Bošnjaka nedovoljno istraženo područje te zaslužuje posebnu pažnju i interesovanje, zarad, prije svega, otklanjanja brojnih nepoznanica i stereotipa kada je riječ o pojavama novih tendencija u tumačenju i prakticiranju islama.
Budući da, zbog izolacije pod kojom su se u socijalističkom društveno-političkom sistemu pola stoljeća nalazili, bosanski muslimani kao zajednica u godinama agresije i nakon nje, nisu uspjeli razviti neku vrstu “imuniteta” na ideološku interpretaciju islama, ali ni formirati jasan stav prema pluralizmu unutar islamske misli. Rad je, također, sagledao odnos IZ-e naspram ovih procesa kao i odgovor zvaničnih struktura IZ-e i islamskih znanstvenika u smislu iznalaženja modela kojima će se u duhu principa islamskog pluralizma ipak očuvati vlastiti identitet i sačuvati muslimane od vjerskog i ideološkog egzibicionizma.
Rad predstavlja svojevrsnu analizu pristupa sunnetu od strane alternativnih opcija koja je bazirana na bošnjačkim raspravama koje se vode od početka agresije do danas. Koncepti interpretativnih tokova sunneta su prije svega divergentni, a manifestirani su na različite načine gdje alternativne opcije artikuliraju svoja gledišta na brojna aktualna pitanja današnjeg vremena. Opšte stanje, metodološki pristup i institucionalni okviri za izučavanje islama u globalu odražavaju se i na izučavanje jednog dijela islamske misli i prakse, tj. Sunneta na tlu BiH.