Nakon dopremanja udžbenika iz Bosne i Hercegovine razgovarali smo sa Arifom Halitijem, autorom i koautorom nekoliko udžbenika, o tome koliko su oni prilagođeni za potrebe učenika u nastavi na bosanskom jeziku.

Arif Haliti, autor i koautor nekoliko udžbenika za nastavu na bosanskom jeziku na Kosovu

Gospodine Haliti, vi znate da su napokon stigli udžbenici iz Bosne i Hercegovine za potrebe učenika u nastavi na bosanskom jeziku u srednjim školama na Kosovu. S’obzirom da ste vi od početka poslije rata uključeni u ovaj obrazovni proces, učestvovali ste u izradi plana i programa ove nastave, a istovremeno ste autor i koautor nekoliko udžbenika, recite nam kako se ovi udžbenici mogu uklopiti u nastavno obazovni proces prema planu rada MONT-a?
Arif Haliti: Upoznat sam da su udžbenici dopremljeni iz BiH, da je izvršena revizija i da su adaptirani za potrebe nastave na bosanskom jeziku na Kosovu. Ovo govorim na osnovu informacija koje dobijam od vas medija, nemam konkretan uvid. Generalno, kao autor planova i programa, kao autor i koautor udžbenika, javno izražavam žaljenje što je došlo do ovakvog razvoja situacije. Jer onog momenta kada su formirane institucije na Kosovu, prije svega MONT, zamisao je bio da mi Bošnjaci, koji živimo na Kosovu, zajedno sa Albancima, Turcima i Srbima, koji su se kasnije povukli iz ekspertskih timova, sami osiguramo za naše učenike sve ono što im od planova i progama i od udžbenika treba i što im je potrebno. Lično, kao prosvjetni radnik, kao roditelj, pa i kao osoba koja je direktno uključena u nastavi na bosanskom jeziku, izražavam čuđenje i otvoreno kažem, pribojavam se da će doći do nekih prakričnih problema u našoj nastavi.

Koji su ti problemi? Da li će se ti udžbenici uklopiti u plan i program ovdašnje nastave koja se izvodi po MONT-u?
Arif Haliti: Pokušat ću da vam objasnim šta lično mislim i na osnovu mog iskustva vezano za obrazovanje. Imamo planove i programe koji su urađeni na kosovskom nivou. Udžbenici koji dolaze iz Bosne i Hercegovine su urađeni da njihova koncepcija u potpunosti odgovara planovima i programima BiH. Biću konkretan, sada mi imamo jednu tako lošu poziciju, recimo historija, problematčna stvar. Imamo historiju za peti razred kosovskog autora, za šesti razred kosovskog autora, onda recimo imamo za sedmi razred historiju bosanskog autora. Sada, da ste vi predavač pitam vas kako uklopiti nastavne jedinice nastavnih oblasti i kako uopšte na terenu zaživjeti. Javno govorim da je izuzetno pogrešno i pribojavam se da će konsekvence biti dalekosežne što će se prolongirati u narednim godinama. Ja ne zamjeram Vladi Kosova, ona ide linijom manjeg otpora sa Bošnjacima, “tražili ste - dobili ste“. Međutim, ja se čudim, zašto nisu pripremili i odštampali udžbenike od kosovskih autora? Kada imaju svu moguću materiju, imaju planove i programe i imamo ministarstvo. Šta će se desiti? Druga komponenta; BiH je konstitutivna zajednica tri ravnopravna naroda, to su Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Sada, mi imamo maticu BiH koja nema diplomatske odnose sa Kosovom, nije došlo do priznanja. Ali ono što je mnogo interesantnije, mi ćemo de facto priznati da smo nesposobni da uradimo udžbenike.

Gospodine Haliti, da li je bošnjačka zajednica na Kosovu sposobna da uradi kvalitetne udžbenike?
Arif Haliti: Ako jedna zajednica nije sposobna da uradi planove i programe i udžbenike za osnovnu i srednje škole, ta zajednica ne zaslužuje da ima svoju nastavu. Nažalost, neki od naših političara, da li iz neznanja, što više vjerujem jer nisu direktno uključeni u nastavu, ili iz neke loše namjere što ne želim uopšte da polemišem, nije upoznata sa problemom u nastavi na bosankom.

Većina nastavanog kadra u srednjim školama podržava dopremanje udžbenika iz BiH. Vi imate svoj lični stav, razumije se. Po vama, kako vidite najprikladnije rješenje?
Arif Haliti: Rješenje? Najprije se vratimo osnovnoj školi. Sve ono što imaju učenici u nastavi na albanskom jeziku – po istom principu to i nama pripada. Rješenje je da se novac koji odvaja Vlada iskoristiti za stimulaciju budućih autora nacionalnih grupa predmeta, a to je još samo četiri predmeta. Ja ne znam odkuda tolika neinformisanost kada se radi samo o četiri ključna predmeta. To je jezik i književnost, historija, muzička i likovna kultura. Ostali se udžbenici prevode! Dakle, riješenje je, konstantno držati otvoreni konkurs, konstatno pozivati autore, stimulisati ljude da urade udžbenike za potrebe nastave na bosanskom jeziku.

Šta konkretno Bošnjaci gube, ili dobijaju, uvođenjem udžbenika iz BiH?
Arif Haliti: Šta mi Bošnjaci time gubimo ili dobijamo? Ovi udžbenici koji su dopremljeni iz BiH, njih je platila Vlada Kosova. Zar mi vjerujemo da će nam Vlada svake godine plaćati udžbenike? Zašto mi ne odgojimo mlade ljude, mlade visokoobrazovane ljude, koji će biti u stanju da sastave udžbenike od predškolskog do zadnjih godina srednjih škola. O fakultetu neću govoriti jer to nije moja oblast, ali je posve smiješno da mi uvozimo čitanku za treći razred srednjih škola, da uvodimo građansko pravo koje se ni u kom segmentu ne podudara sa planom i programom našeg ministarstva. Zašto uvoziti ako možemo imati? Ako uradimo svoje udžbenike, ministarstvo će ih svake godine dijeliti besplatno, kako im zakon nalaže. Naši učenici će imati na vrijeme osigurane udžbenike i sve će funkcionisato kako treba.

Ali Vlada Kosova ne dijeli besplatno udžbenike u srednjim školama?
Arif Haliti: Vlada ne dijeli, ali će zato udžbenici biti distribuirani na vrijeme. Isto će se desiti ono što se dešava učenicima u nastavi na albanskom i turskom jeziku. Ono što oni rade, radiće i učenici u nastavi na bosanskom jeziku. Na ovaj način, ovim jednim potezom, mi zapravo vršimo jednu segregaciju odvajanja, po meni, za potpunu integraciju u obrazovni sistem Kosova. (www.info-ks.net)